Terra Croatica – Bročko blogo: Pustinja Dračeva luka (Valdespina)

Iznad Murvice je brdo Hib, u njemu pećina, prvo prebivalište pustinjaka, a pod hridima samostan pustinjaka Dračeva luka (talijanski Valdespina), nazvan po dolini Dračevica. Nedaleko, prema zapadu, samostan je picokara Dutić.

Dračevu luku utemeljili su 1512. god. Toma iz Duća i Luka iz Poljica. Nakon njih došao je svećenik Marin Capitaneis iz Splita, sagradio zgradu za stan picokara, nazvan Dutić, i stan za sebe i druge pustinjake. U samostanu je bivalo i do šesnaest svećenika, sluga i sluškinja.
Posljednjih godina djelovanja, službu su obavljali dominikanci iz Bola. Od 1946. god. Pustinja je napuštena. Noću, 21. prosinca 1955. god. izbio je požar i uništio veći dio samostana.
U Župni ured u Bolu prenesen je dio arhiva, a u muzeju dominikanskog samostana čuva se hrvatski glagoljski prvotisak misala po zakonu rimskoga dvora iz 1483. god. i sakristijski ormar na čijim ladicama su glagoljskim pismom ispisani natpisi za pojedine vrste misnoga ruha. Pustinja Blaca je otkupila jedan ormar s knjigama.

Samostan je posjedovao 1960 m² površine čestica zgrada i 1 740 292 m² zemljišta, više stotina košnica pčela. Vinogradi su se nalazili odmah ispod samostana u dolini Dračevica i u murviškom docu Pudiline. Njihovu zemlju obrađivali su murvički težaci (junoci) koji sve do rješenja agrarne reforme između 1930. i 1940. nisu posjedovali vlastitu zemlju.

Upravitelj Pustinje don Andrija Krifokai priredio je za tisak i u blatačkoj tiskari tiskao Oficij Bezgriješnog začeća Blažene Djevice Marije 1894. god., a upravitelj Radovčić napisao je 1806. god. pravilnik pod naslovom „Uprava življenja redovnikov“.

Redovnici, koji skupa u ovoj Pustinji budu pribivati, najparvo imadu stanovito i cilovito držati i ispovidati Svetu viru Katoličansku i poznavati za svoga Stvoritelja i Gospodara Boga Svemogućega i njega svarhu svake stvari ljubiti i Božanstvene njegove zapovidi obsluživati.
Imadu takojer biti virni i poslušni svom Prisvitlomu Uzvišenomu Kralju koji bude zapovidati s ovom državom. I za svoga Starišinu Duhovnoga imadu poznavati Prisvitloga Gospodina Biskupa od Hvara i Brača.

Imadu nositi krunu otvorenu, oliti kavku, kojaje zlamenje od vojevanja duhovnoga, i postojnu svom biću odiću, koja ima bit masti carne, za ukazanje od potlačenja izparnosti svitovnih. Neka sveđer gredu obučeni kularom, veštom, oliti haljinom dugom nizparsi do podanka zatvorenom, bičvama carnim i postolama carnim, oli svomastnim s uvlakami, izvan kadasu u poslovanju tada biće izgovoreni od haljine duge i moćićese služiti s haljinom kratkom.
Budući najpristojnije misto za molitvu Carkva, u kojoj Božanstveni Oficij, ovdi skupno živućim Redovnikom najbolje pristojise moliti. Oni pak Redovnici koji ne budu pojiti vanka na posle imadu svaki dan po večernji na ime svih reći u Carkvi dil S. Rozarija, Letanije B:D: Marije, i druge običajne molitve, sa dvi sviće nažgane na oltaru B. D. Marije od S. Rozarija.

Budući je ovo jedno misto u kojemuse nemože živiti drugim načinom nego trudom i znojem, zato tribuje da i Redovnici nastoje na pristojna posla pokle ispune svoje dužnosti i da diluju svojima rukami ona koja dobra jesu.

Nakon prikaza pustinjaštva u Zmajevoj špilji, autori projekta Terra Croatica – Bročko blogo, Jadranka Nejašmić i Šime Strikoman, snimili su scenu života pustinjaka u Dračevoj luci.

Frizure je napravila Štefica Ćurin.
Scenu su osmislili Jadranka Nejašmić i Zoran Kojdić, kostimografiju Jadranka Nejašmić, redatelj i direktor fotografije je Šime Strikoman, a njegovi asistenti su Božo Nejašmić i Zoran Kojdić.

Glumci: Ivan i Noa Anić, Tonči Žuljević, Tiho i Tihana Pavišić, Sretna, Frančeska i Natali Kusanović, Srđan i Marija Lena Pavišić, Vinko Ščepanović, File Barhanović i tovar Puli.

Zahvaljujemo na posudbi: kostima – Gordanu Golovku, intendantu, Damiru Pundi, dir. tehnike i garderobijerkama: Zdravki Drlje, tovara – Radi Jerčiću, svijećnjaka i albe – padru Mirku, misnice i štole – padru Ivi, kartola – Ivici Cvitoviću, pletu – Fanici Katić, cipela – Vojmiru Cvitaniću, Rajku Ščepanoviću, Amaliji Ivelić i Kati Španja, Mladenu Akrapu na prijevozu tovara, Ireni Anić na pršuratama, Tonču Žuljeviću na kontaktu s glumcima, Alenki i Zoranu Kojdiću na svekolikoj pomoći pri organizaciji.

 

 

 

 

Terra Croatica – Bročko blogo: Pustinja Dračeva luka (Valdespina)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *