Radoslav Bužančić: Brač u ranom srednjem vijeku

Predavanje dr. sc. Radoslava Bužančića: Brač u ranom srednjem vijeku i
predstavljanje snimljene scene Terra Croatica – Broško blogo: Rudica i Poganica autora Jadranka Nejašmić i Šime Srikomana.

 

Na Braču ima 116 većih i manjih crkava, od kojih je 27 ranosrednjovjekovnih s karakteristikama predromaničke i romaničke arhitekture. To su crkve malih dimenzija, datiraju od 9. do 12. st., a najstarije među njima iz vremena intenzivnog pokrštavanja Neretljana.
Oko 30 % svih pod krovom sačuvanih u Dalmaciji nalazi se na Braču. To je podatak koji valja uvažavati.
Te crkvice, poput malih kamenih katedrala, izuzetan su primjer hrvatske umjetnosti na izrazito ruralnom, pučko-težačkom prostoru i zato spadaju među najvrjednijim kulturnim posebnostima otoka Brača.

Radoslav Bužančić diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i doktorirao 2008. god. s tezom Nikola Ivanov Firentinac, arhitekt renesansne obnove Trogira koncem 15. stoljeća. Pročelnik je Konzervatorskog odjela u Splitu.

Dugi niz godina aktivan je sudionik hrvatske kulturne politike pri UNESCO-u. Pripremao je nominacijske dokumente kojima su na Listu svjetske baštine upisani Trogir i Stari Grad.
Vodi konzervatorska istraživanja i radove u Dubrovniku, Splitu, Trogiru, Omišu i Vrgorcu, te na otocima Braču, Šolti, Hvaru, Visu, Korčuli i Lastovu.

Među njegove konzervatorske radove ubrajaju se neki od antologijskih primjera ranosrednjovjekovnog graditeljstva u Hrvatskoj poput trogirske bazilike sv. Martina, škripske bazilike sv. Duha, sv. Ivana u Starom Gradu na Hvaru, sv. Petra na Priku kod Omiša i sv. Andrije de Fenestris u Splitu.

U dugogodišnjem konzervatorskom i istraživačkom radu vodio je niz složenih projekata i restauraciju brojnih spomenika kulturne baštine u Trogiru. Osobito je značajan njegov doprinos prezentaciji arheoloških lokaliteta u Gatima kod Omiša, Faros u Starom Gradu na Hvaru, bazilike sv. Ivana u Postirima, lokaliteti u Lovrečini na Braču i crkve sv. Stjepana u Pučišćima, kao i zapadnih vrata Amfiteatra Salone. Na nalazištu Ad basilicas pictas na nekadašnjoj Solinskoj cesti, proveo je naknadna istraživanja u kojima je pronađen amfiteatar Dioklecijanove palače.

Vodi istraživanje i prezentacije ranosrednjovjekovnih crkava iz IX. st. u Blizni Gornjoj i u Kliškoj tvrđavi u kojoj je obnovio i prezentirao Knežev stan s centrom za posjetioce. Među izvedenim radovima ističu se restauracije pustinjačkog samostana Blaca na Braču, Gradine nad Vrgorcem, tvrđave Starigrad na Omiškoj Dinari i crkve sv. Jure na Mosoru.

Za svoj rad na području spomeničke baštine dobio je brojna priznanja i nagrade: nagrada Vicko Andrić, Europa Nostra Award za restauraciju kapele sv. Ivana u Trogiru, nagrada grada Trogira. Odlikovan je odličjem Danice s likom Marka Marulića za posebne zasluge u kulturi, 1996. godine.

Pedagoškim radom bavi se od 1997. god. Na Filozofskom fakultetu u Splitu u zvanju docenta predaje arhitekturu starog vijeka. Mentor je na doktorskom studiju Povijest umjetnosti u Zadru i Zagrebu.

 

 

 

 

Radoslav Bužančić: Brač u ranom srednjem vijeku

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *