Vanja Kovačić: Ranokršćanski spomenici na otoku Braču

Predavanje dr. sc. Vanje Kovačić: Ranokršćanski spomenici na otoku Braču i
predstavljanje scene Terra Croatica – Broško blogo: Ranokršćanski mozaici u bazilici Sanctus Petrus i Benediktinka opatija u Povljima autora Jadranka Nejašmić i Šime Srikomana.

 

Boraveći u Armeniji, prije nekoliko godina, mogu svjedočiti o osviještenosti Armenaca o bogatoj nacionalnoj sakralnoj baštini, nadasve ranokršćanskoj. Vozili su nas satima kavkaskom visoravni, u planine više od 3 km, prometnicama lošijim od nekih naših poljskih, samo zbog jedne crkve ili samostana. K tome smo trebali, ne samo pokriti glavu, već i omotati bokove dugim maramama i iz bogomolje izlaziti ne okrećući leđa svetištu, tj. natraške.

Nije mi poznato je li ijedna naša turistička agencija osmislila obilazak i upoznavanje s ranokršćanskim spomenicima na Braču. Koliko smo sami educirani i koliko se trudimo u obitelji i obrazovnim ustanovama, pa i crkvi, educirati djecu i mlade?
Kako biti promotori baštine ako ne posjedujemo znanje o njezinoj vrijednosti?

U svega 30 km, vožnje uz more, od Sutivana do Pučišća nalazimo sedam, odnosno, ako se još malo popnemo do Škripa, osam ranokršćanskih crkava ili bazilika:
temelje crkve s trikonhalnim završetkom svetišta pored i ispod crkvice sv. Ivana na predjelu Mostir istočno od Sutivana,
ostatke trobrodne bazilike s mozaičnim ukrasima pored i ispod župne crkve Sv. Petra u Supetru,
ostatke crkve sv. Jadre koja se nalazila u središtu rimskih kamenoloma u blizini, jedinstveni je oblik graditeljstva tog razdoblja u Dalmaciji (D. Domančić), udaljena samo kilometar od Splitske prema Škripu (vide se zidine s desne strane ceste),
crkvu sv. Duha, bazilikalnog tlocrta (P. Šimunović je naziva prva crkva Spličana), na groblju u Škripu,
temelje trobrodne bazilike s krstionicom pored župne crkve sv. Ivana Krstitelja u Postirima,
ostaci bazilike Mirje s najbogatijim nalazištem crkvenog kamenog namještaja iz produkcije bračkih klesarskih radionica, prerasle u benediktinski samostan, na Malom Brigu iznad Postira (prođite kamenu skulpturu težaka Sandre Nejašmić, nasuprot autobusnog stajališta skrenite desno, autom se može sve do lokaliteta),
ostatke crkve sv. Lovre s krstionicom i nizom pomoćnih prostorija u uvali Lovrečina istočno od Postira i
crkvu sv. Stjepana, na temeljima koje je nastala ranosrednjovjekovna, na groblju u Pučišćima.

Dok su armenske potpuno očuvane, od svih naših spomenutih, pod krovom jedino su crkve sv. Stjepana i sv. Duha. To govori o našoj skrbi za svetinje naših predaka koje čine izvorno svjedočanstvo prisutnosti ranog kršćanstva na Braču i ujedno, kao višeslojne, svjedoče o kontinuitetu življenja do današnjeg dana.

 

Vanja Kovačić diplomirala je povijest umjetnosti i arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom fakultetu magistrirala je na temi Omiš – razvoj starog naselja, a doktorsku disertaciju obranila je pod nazivom Benediktinski samostan sv. Nikole u Trogiru i razvoj jugoistočnog dijela grada.
Od 1982. do 2019. godine radila je kao povjesničarka umjetnosti – konzervatorica u Regionalnom zavodu za zaštitu spomenika kulture u Splitu i Konzervatorskom odjelu – Split, u sastavu Ministarstva kulture RH.

Istraživački i znanstveni interes imala je prvenstveno prema urbanoj arheologiji i fortifikacijama u Dalmaciji (tvrđava Starigrad iznad Omiša, kaštel Kamerlengo u Trogiru, trogirske gradske zidine, kule u Pučišćima), tu su i odobarane teme iz kasnoantičke arheologije (arheološki lokalitet Mirje kod Postira, ranokršćanska crkva u Postirima, crkva sv. Ivana u Trogiru, splitska katedrala, kasnoantički sklop na Glavici u Bolu i u Ostrvici kod Omiša).

Izradila je inventare više sakralnih i muzejskih zbirki (Župna zbirka u Supetru na Braču, Dominikanska zbirka u Starom Gradu na Hvaru, Sakralna zbirka trogirske katedrale, Renesansna sakralna skulptura u Trogiru, Zbirka benediktinskog samostana sv. Nikole u Trogiru, Riznica Splitske katedrale, Zbirka dominikanskog samostana sv. Marije Milosne u Bolu, Zbirka župe sv. Mihovila arkanđela u Omišu)
te koncept postava brojnih izložbi, od su s bračkom temom: Srednjovjekovne crkve otoka Brača, Ranokršćanski spomenici Brača, Hvara i Visa i Pustinja Blaca – kulturni krajolik.

Istraživanja, konzervatorske i restauratorske projekte vodila je na niz spomenika od urbane arheologije u Trogiru i Splitu, na raznim arheološkim lokalitetetima u Dalmaciji, crkvenoj arhitekturi i fortifikacijama.

Dobitnica je skupne nagrade Vicko Andrić za izložbu Tesori della Croazia u Veneciji i za obnovu Peristila Dioklecijanove palače, zatim godišnje nagrade Ministarstva kulture Vicko Andrić za obnovu Benediktinskog samostana sv. Nikole u Trogiru i nagrade EUROPA NOSTRA za restauraciju kapele bl. Ivana Trogirskog u katedrali sv. Lovre u Trogiru.

Autorica je knjige Koludrice na zidinama grada – Benediktinski samostan sv. Nikole u Trogiru, koautorica knjiga i kataloga izložbi, te više od 50 znanstvenih i stručnih radova.

 

 

Vanja Kovačić: Ranokršćanski spomenici na otoku Braču

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *