Terra Croatica – Broško blogo: Rimsko kupalište na Trišćeniku

25. scena

Ako rečen lokva, ti san reć život.
Ako rečen Dračevica, ti san reć oči moje.
Ako rečen Broč, ti san reć jubov.
(Petar Šimunović)

Glumci:
Josip Jakšić, Ivana i Dragan Šimunović, Tatjana i Tomislav Kuščević, Zlatica, Ivo i Rosana Šimunović, Sanda Zebić, Nikola Žuvić, Meri Šodan, Ana Jakšić Culić, Toni Culić, Milan Martinović,
Jure Šimunović i Ana Palaić

Kostime izradila: Mirjana Bižaca
Frizerka: Ivana Jakšić Culić
Šminkerica: Kate Pavišić

Scenaristica i kostimografkinja: Jadranka Nejašmić
Direktor fotografije: Šime Strikoman
Asistenti: Božo Nejašmić, Mirej Kale, Tea Bogunović, Zoran Kojdić i Vjekoslav Koljatić

Zahvaljujemo:
ekipi …to ti je Dračevica na svekolikoj pomoći u pripremi snimanja (čišćenje kupališta, posudba nakita, izrada cvjetnih vijenaca), DVD-u Supetar, nadasve njihovom zapovjedniku Nikoli Martiniću Draganu, na punjenju kupališta vodom, Tatjani i Tomislavu Kušćeviću na sponzoriranju šivanja kostima, nabavi rekvizite i čišćenju kostima, Josipu Jakšiću na doniranom pečenom janjcu i vinu, Peri Trutaniću na izradi nosiljke, Ivici Nižetiću na posudbi keramičkih posuda i nakita, Sanji Karninčić i župniku padre Mihovilu Tolju na posudbi posude za voće, Jelici Bezmalinović na posudbi pehara i Svemiru Obilinoviću, načelniku općine Nerežišća, na sponzoriranju akcije čišćenja i uređenja kupališta.

Dračevica ima dugu povijest. O njoj uglavnom ne znamo ništa. (P. Šimunović)
Ali zahvaljujući posjetu don Frane Bulića Dračevici, 29. 9. 1899. god., i njegovom izvješću, objavljenom u časopisu splitskog Arheološkog muzeja Bullettino di archeologia e storia Dalmata 1900. god., saznajemo da se na brdu Trišćenik nalaze ruševine starog zdanja, sarkofag i stup s natpisom: I N H N I R I I, te da su pronađeni brončani, srebrni i zlatni grčki i rimski novci. Ujedno navodi kako se „prema tradiciji na Trišćeniku nalazilo kupalište“ (L’uno e altro acroterio venne trovato a Trišćenik, dove il popolo vuole che siano stati anticamente bagni.), a u zidovima kuća u Dračevici sazidane su akroterije sarkofaga koji su doneseni sa Trišćenika.

Akademik Petar Šimunović u knjizi Brač, vodič po otoku navodi: Nije slučajno što su se ovdje našli ostaci rimskog života. Na dvovršnom brežuljku Trišćeniku (trisk = grom, usporedi susjedni brijeg sa crkvicom sv. Ilije Gromovnika) nalazi se Kostirna (lat. cisterna) u živcu kamenu…i kameno sjedalo.
Jedena neistražena špilja krije tragove još starijih kultura na tom mjestu.

Kristina Jelinčić Vučković, arheologinja iz Postira, u magistarskom radu Topografija rustičnih vila na otoku Braču piše o istraživanjima grupe arheologa 1960. i 1999. god.
Trišćenik je brežuljak s istoimenim lokalitetom. Nalazi se na 284 m nadmorske visine i obuhvaća 3000 m².
Arheološki nalazi rasprostiru se od njegovog južnog podnožja, do samog vrha. Na vrhu je najveća koncentracija, a nalazi se sastoje od ulomaka amfora, kasnoantičke keramike, sigillatae, šljake, pitosa i grube keramike.
Na vrhu Trišćenika nalazi se poklopac kasnoantičkog sarkofaga koji je danas okrenut naopako i služi kao pojilo za stoku. Sarkofag je na dvije vode i ima akroterije. Na jednom od njih je uklesan starokršćanski križ. Keramika se nalazi i u dolini pod brdom. Nalazi su iz kasnohelenističkog, ranocarskog i kasnoantičkog razdoblja.

 

 

 

Terra Croatica – Broško blogo: Rimsko kupalište na Trišćeniku

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *