25. scena
Ako rečen lokva, ti san reć život.
Ako rečen Dračevica, ti san reć oči moje.
Ako rečen Broč, ti san reć jubov.
(Petar Šimunović)
Glumci:
Josip Jakšić, Ivana i Dragan Šimunović, Tatjana i Tomislav Kuščević, Zlatica, Ivo i Rosana Šimunović, Sanda Zebić, Nikola Žuvić, Meri Šodan, Ana Jakšić Culić, Toni Culić, Milan Martinović,
Jure Šimunović i Ana Palaić
Kostime izradila: Mirjana Bižaca
Frizerka: Ivana Jakšić Culić
Šminkerica: Kate Pavišić
Scenaristica i kostimografkinja: Jadranka Nejašmić
Direktor fotografije: Šime Strikoman
Asistenti: Božo Nejašmić, Mirej Kale, Tea Bogunović, Zoran Kojdić i Vjekoslav Koljatić
Zahvaljujemo:
ekipi …to ti je Dračevica na svekolikoj pomoći u pripremi snimanja (čišćenje kupališta, posudba nakita, izrada cvjetnih vijenaca), DVD-u Supetar, nadasve njihovom zapovjedniku Nikoli Martiniću Draganu, na punjenju kupališta vodom, Tatjani i Tomislavu Kušćeviću na sponzoriranju šivanja kostima, nabavi rekvizite i čišćenju kostima, Josipu Jakšiću na doniranom pečenom janjcu i vinu, Peri Trutaniću na izradi nosiljke, Ivici Nižetiću na posudbi keramičkih posuda i nakita, Sanji Karninčić i župniku padre Mihovilu Tolju na posudbi posude za voće, Jelici Bezmalinović na posudbi pehara i Svemiru Obilinoviću, načelniku općine Nerežišća, na sponzoriranju akcije čišćenja i uređenja kupališta.
Dračevica ima dugu povijest. O njoj uglavnom ne znamo ništa. (P. Šimunović)
Ali zahvaljujući posjetu don Frane Bulića Dračevici, 29. 9. 1899. god., i njegovom izvješću, objavljenom u časopisu splitskog Arheološkog muzeja Bullettino di archeologia e storia Dalmata 1900. god., saznajemo da se na brdu Trišćenik nalaze ruševine starog zdanja, sarkofag i stup s natpisom: I N H N I R I I, te da su pronađeni brončani, srebrni i zlatni grčki i rimski novci. Ujedno navodi kako se „prema tradiciji na Trišćeniku nalazilo kupalište“ (L’uno e altro acroterio venne trovato a Trišćenik, dove il popolo vuole che siano stati anticamente bagni.), a u zidovima kuća u Dračevici sazidane su akroterije sarkofaga koji su doneseni sa Trišćenika.
Akademik Petar Šimunović u knjizi Brač, vodič po otoku navodi: Nije slučajno što su se ovdje našli ostaci rimskog života. Na dvovršnom brežuljku Trišćeniku (trisk = grom, usporedi susjedni brijeg sa crkvicom sv. Ilije Gromovnika) nalazi se Kostirna (lat. cisterna) u živcu kamenu…i kameno sjedalo.
Jedena neistražena špilja krije tragove još starijih kultura na tom mjestu.
Kristina Jelinčić Vučković, arheologinja iz Postira, u magistarskom radu Topografija rustičnih vila na otoku Braču piše o istraživanjima grupe arheologa 1960. i 1999. god.
Trišćenik je brežuljak s istoimenim lokalitetom. Nalazi se na 284 m nadmorske visine i obuhvaća 3000 m².
Arheološki nalazi rasprostiru se od njegovog južnog podnožja, do samog vrha. Na vrhu je najveća koncentracija, a nalazi se sastoje od ulomaka amfora, kasnoantičke keramike, sigillatae, šljake, pitosa i grube keramike.
Na vrhu Trišćenika nalazi se poklopac kasnoantičkog sarkofaga koji je danas okrenut naopako i služi kao pojilo za stoku. Sarkofag je na dvije vode i ima akroterije. Na jednom od njih je uklesan starokršćanski križ. Keramika se nalazi i u dolini pod brdom. Nalazi su iz kasnohelenističkog, ranocarskog i kasnoantičkog razdoblja.
