Biti originalan, stvarati svoj izvorni proizvod, ne biti kopija svijeta, ići neutabanim stazama, napajati se sa nepresušnog vrela našeg bogatog kulturnog naslijeđa. Na tome bi se trebala temeljiti strategija razvoja našega turizma. To je jedini pravi put naše turističke ponude. Održivi razvoj našega mjesta moguć jedino kroz promicanje kulturnog turizma.
To je bio motiv i nit vodilja u svim kulturnim projektima knjižnice tijekom 30 godina stvaralaštva u cilju razvoja i promidžbe bolskog turizma.
Ova izložba doprinos je knjižnice proslavi 100 obljetnice bolskog turizma.
BOLSKO LITO
Kulturnu manifestaciju Bolsko lito utemeljila je 1989. godine Jadranka Nejašmić, animatorka kulture u Hotelskom poduzeću Zlatni rat, sa suradnikom Anđelkom Karninčićem, direktorom kadrovskog sektora i amaterskim glazbenikom. Vodila ju je do 2008. godine kada organizaciju preuzima Centar za kulturu u Bolu.
Kao ravnateljica Općinske knjižnice Hrvatska čitaonica od 1994. godine, nastavila je s osmišljavanjem i promidžbom cjelokupne manifestacije u knjižnici.
Organizirani su brojni koncerti klasične glazbe u župnoj crkvi i u Dominikanskom samostanu s domaćim i stranim glazbenicima. Dragocjena je bila suradnja s prof. Jakšom Zlatarom, predsjednikom Hrvatske glazbene scene mladih.
Jazz koncerti i radionice Jazza i salse organiziraju se u suradnji s Jurom Vrandečićem, vlasnikom Međunarodne ljetne glazbene škole u Pučišćima. Mladi glazbenici pod mentorstvom vrhunskih hrvatskih virtuoza: Saše Nestorovića, Maria Igreca, Matije Dedića…muziciraju na više lokacija.
Bečka operna pjevačica Sigrun Quetes koristila je prostor Glazbene škole kao Operni studio. Njezini bečki studenti ljetovali su u Bolu i polazili satove opernog pjevanja. Gosti su uživali u atraktivnim završnim koncertima u Dominikanskom samostanu.
Paloc – Kuća u kući je od 1998. godine bolsko kazalište. Organiziraju se kazališne predstave s najvećim hrvatskim glumcima, predstave bolske skupine Šušur, koncerti folklorne družine Krejonca, klape Braciera, zbora Sveti Ivon i djevojačke klape Lirice, predstavljanje knjiga, klapski koncerti, multimedijalne radionice kazališne skupine profesionalaca iz Njemačke…
U suradnji s dr. Miljenkom Grgićem, umjetničkim ravnateljem Festivala dalmatinskih klapa Omiš, utemeljene su 2001. godine Debitantske večeri koje se još uvijek uspješno organiziraju.
Stotine klapskih pjevača prošlo je kroz Paloc. U njihovim izvornim skladbama i u jedinstvenom ambijentu, uživali su Boljani i gosti.
Nera Nejašmić osmislila je, a Petar Jašić, akad. kipar, još uvijek izrađuje u bračkom kamenu, nagrade publike i žirija – školjku i kame sreće.
S Vinkom Filipićem organizirane su vrlo uspješne modne revije na rivi.
Djevojačka klapa Lirice, osnovana 2001. godine pod mentorstvom Tanje Kurajice. Ostvarila je niz koncerata na hotelskim terasama, pjaceti hotela Bretanide, u Palocu i na rivi.
Nastupali su najčešće sa zborom Sveti Ivon i FD Krejonca s puno radosti, jer smo gostima darivali svoj izvorni tradicijski proizvod, glazbeni i plesni.
HUM / CROART
Cilj manifestacije je promidžba hrvatske kulture i umjetnosti. Namijenjena je u prvom redu stranim gostima.
Programom Brački biseri predstavljeno je bračko najveće blago, a to su ljudi: umjetnici svih profila kao i mladi bolski intelektualci.
Knjižnični fond sadrži literaturu na osam jezika. Posebno vrijedna je zbirka prijevoda hrvatskih priča i bajki. U suradnji s hotelskim animatorima organizirano je čitanje u knjižnici i na plaži Zlatni rat, natjecanje u pričanju priča na više jezika kao i gledanje crtanih i igranih filmova hrvatskih autora u atriju knjižnice.
Brojni hrvatski glazbenici predstavili su se izvođenjem skladbi hrvatskih kompozitora, književnici svojim literarnim ostvarenjima, a umjetnici likovnim i kiparskim djelima.
Brojni su bolski lokaliteti i objekti korišteni kao scenski prostori: knjižnica, atrij Gotičke kuće, crkve, Murvica, Studenac, Teatrin, Karielovića dvuor, kuća obitelji Šimetović, lapidarij, šetnica, riva, hotelske terase…
Na poticaj ravnateljice knjižnice, osnovana je folklorna družina Krejonca koja je otela zaboravu tradicijsku baštinu naših predaka i izvornim programom obogaćuje turistički ponudu.
BookCrossing je slobodna mala knjižnica na rivi u kojoj je od 2014. godine pod motom pustimo knjige slobodno u svijet razmijenjeno stotine knjiga.
MEĐUNARODNA DJEČJA LIKOVNA RADIONICA
- – 2017.
Doprinos knjižnice proslavi stote obljetnice Hrvatske čitaonice 1987. godine dva su nova projekta: otvaranje Glazbene škole u Bolu i organiziranje međunarodne dječje ljetne likovne radionice. Glazba je zvučni, a boje su vizualni esperanto.
Tijekom dvadeset godina radionice, oko 800 djece iz Bola, raznih hrvatskih gradova i inozemstva proveli su dio ljetnih praznika u druženju, veselju i ujedno kreativnom stvaralaštvu. Neki gosti planirali su godišnji odmor prema terminu radionice.
S djecom su radili mnogi akademski umjetnici: slikari, kipari, dizajneri, koristile su se gotovo sve likovne tehnike i izrađivali različiti predmeti, organizirale modne revije kostima, cipela i šešira kao i lutkarske predstave s izrađenim lutkama. Tona boje, papira, gline i keramike, stotinu potrošenih kistova, kilometri žice, sve poznate slikarske tehnike, stotine radova, slika, instalacija, hepeninzi, posebno u sjećanju je prvi na temu Zmajeve špilje „Apokalypsis cum figuri”, redatelja Pere Mioča.
Velika izložba postavljena je 2007. godine u knjižnici Medveščak u Zagrebu, a talijanski poduzetnik Pittarelo s cipelama, nastalim u radionici 2010. godine, ukrasio je svoj dućan u Kaštelima. Mnogi radovi stalno su izloženi u knjižnici, pa možemo reći da je bolska knjižnica ujedno i dječja galerija koju s užitkom razgledavaju i dive joj se ljudi iz cijeloga svijeta. Više djece koja su pohađala radionicu upisalo se na akademiju.
Svako dijete je umjetnik. Problem je ostati umjetnik nakon odrastanja. (P. Picasso)
Najviše radionica, pa tako i dvadesetu vodila je Ruža Barbarić Librić, akad. slikarica iz Samobora. Eksplozija energije, stvaralački vulkan, pedagog kakvog bi svi poželjeli, multimedijalna umjetnica uz čije vođenje su djeca ostvarila čudesna djela, a u zadnjoj, jubilarnoj godini, oslikano je platno dugo 66 m. Uz djecu osnovnoškolskog uzrasta, na njemu su radili mnogi bivši polaznici, sada već poznati arhitekti, dizajneri, psiholozi, pedagozi, novinari itd. Uz ogromnu rođendansku tortu, ponijeli su ga bolskom rivom, a postavljeno je i u Marmontovoj ulici u Splitu, ovješeno o rasvjetne stupove.
Kako je lijepa žuta boja! uskliknuo je V.van Gogh.
Teme i voditelji likovnih radionica:
1997. 100. obljetnica Hrvatske čitaonice, Sandra Nejašmić, akad. kipar.
1998. Zmaju u pohod, Sandra Nejašmić, akad. kipar., Jadranka Kalenić akad. slik.
i Pero Mioč, redatelj i scenarist
1999. Bavul, Sandra Nejašmić akad. kipar. i Jadranka Kalenić akad. slik.
2000. Bolska kartulina, Sandra Nejašmić, akad. kipar. i Manuela Malvasija, prof.
2001. I gledam more, Mira Kos, slikarica
2002. Trampulin, Ruža Barbarić, akad. slik.
2003. Škura, Ivana Ćepulić, akad. slik.
2004. Čiribu čiriba, Ruža Barbarić Librić akad. slik.
2004. Malik Tintilinić – Macić, Ruža Barbarić Librić, Sandra Nejašmić, Mira Kos Izložba u knjižnici Medveščak i radionica u Pučkom otvorenom učilištu u Zagrebu
2005. Slikopriča, Ruža Barbarić Librić, akad. slik.
2006. Gaudi, Nastasija Miletić, prof. likovne kulture
Macić, Ruža Barbarić Librić, akad. slik.
2007. Krinka, Nastasija Miletić, prof. lik. kult.
2008. Kutlići, Lena Ivanković akad. kipar.
2009. Paris, Antonija Jakšić dipl. dizajnerica
2010. Cipele Lukas, Ruža Barbarić Librić, akad. slik.
2011. Pupe, Mladen Radovniković stilist i Ana Marija Botteri Peruzović, akad. slik.
2012. I bi svjetlo, Ruža Barbarić Librić, akad. slik.
2013. Gratakaža, Ruža Barbarić Librić akad. slik.
2014. Svemirko, Ruža Barbarić Librić, akad. slik.
2015. Zmajev zagrljaj, Ruža Barbarić Librić, akad. slik.
2016. Matisse, Ruža Barbarić Librić, akad. slik.
2017. Boje su u nama, Ruža Barbarić Librić, akad. slik.
STARA BRAČKA NOŠNJA I FOLKLORNA DRUŽINA KREJONCA
Uvriježeno mišljenje da Brač nema svoje nošnje netočno je, jer su je imali susjedni otoci i kopno. Bračani nisu ništa manje bili privrženi tradiciji od njih, samo je davno iščezla, a vrijeme ju je prekrilo zaboravom.
Sačuvanog izvornog kompleta nošnje nema, pa ju je bilo vrlo teško rekonstruirati. Dragocjen materijal bili su elementi nošnje iz bolskih škabela, stari ženidbeni ugovori s popisom dote bračkih nevjesta, slike Šimuna Carrare iz 1846. godine i nadvojvode Ludwiga Salvatora von Habsburga iz 1905. godine
Jadranka Nejašmić, ravnateljica Općinske knjižnice Hrvatska čitaonica, sakupila je vrijedan materijal, a Sanja Ivančić, kustosica u Etnografskom muzeju u Splitu,1999. godine izradila je rekonstrukciju.
Građansko odijelo obnovljeno je prema originalima koji se čuvaju u muzeju, starim fotografijama i kazivanjima starijih Bračana.
Održivi razvoj turizma na ovim našim prostorima moguć je jedino kroz promicanje kulturnog turizma. Tradicijska baština nepresušan je izvor bogate ponude. Stoga je osnovana folklorna družina Krejonca (znači uljudnost, pristojnost, ljubaznost, dobro djelo) da bi izvornim programom obogatili bolsku turističku ponudu.
Koreografiju starih bračkih plesova izradio je i darovao družini Branko Šegović, istaknuti splitski koreograf i etnolog.
Krejonca je ostvarila brojne nastupe u Bolu i ostalim bračkim mjestima, sudjelovala je na mnogim smotrama hrvatskoga folklora i gostovala kod Gradišćanskih Hrvata u Uzlopu.
Branko Šegović obnovio je i staro Bolsko kolo koje se tradicionalno plesalo na blagdan sv. Stjepana ispred crkvice sv. Antuna. Sudjelujući na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, s velikim ponosom plesalo se na Trgu Josipa bana Jelačića.
BOOKBOL
Film je snimljen 2014. godine po uzoru na planetarno popularni spot Happy.
Kroz film nas vodi djevojčica Zlatnorata koja priča priču o Bolu kao kulturnom i turističkom središtu i o nama koji u njemu živimo dvostrukim životom: onim u sezoni i drugim izvan nje.
Upoznaje nas s bolskom kulturnom baštinom i sa sadržajima namijenjenim gostima.
Zahvaljujući kulturnim sadržajima, kad gosti odu mi ne osjećamo usamljenost, s nama ostaju naše knjige. Imamo prekrasnu knjižnicu s vrlo bogatim fundusom čak na osam jezika i s dragocjenom zavičajnom zbirkom.
Autori: Jadranka Nejašmić i Šime Strikoman
Produkcija: Općinska knjižnica Hrvatska čitaonica
Film je na Youtubu
BRAČ: KAMEN I VODA
Film je snimljen 2016. godine u suradnji s Osnovnom školom Pučišća na izložbi, postavljenoj na bolskoj šetnici, i na lokalitetu Lokve kod Gornjega Humca.
U filmu su sadržana tri osnovna elementa na kojima bi se trebao temeljiti održivi razvoj turizma na ovim našim prostorima: edukacija, osvješćivanje, u prvom redu djece i mladih, o vrijednosti i značaju naslijeđa, valorizacija naše bogate kulturne baštine i njezina promidžba kao osnova turističke ponude.
Krajnji cilj jest postizanje empatije kod naših gostiju za percepcijom otoka Brača kao kulturne destinacije s cjelogodišnjom ponudom.
Autori: Jadranka Nejašmić i Šime Strikoman
Produkcija: Općinska knjižnica Hrvatska čitaonica
TERRA CROATICA – BROŠKO BLOGO
Cilj projekta Terra Croatica – Broško blogo je prikaz 10 000 godina bračke kulturne i mitološke povijesti, jer san i stvarnost na mojem su otoku nerazmrsivo spleteni…(P. Šimunović).
Statisti su sami Bračani, žitelji mjesta u kojima se snimaju režirane scene.
One prenose autentičnu poruku vremena, jer su to izvorni povijesni lokaliteti na kojima možemo pratiti kontinuitet življenja do današnjeg dana.
Projekt je započet 2017. godine i još nije završen. Snimljeno je 25 scena, sudjelovalo je 250 statista i 500 suradnika. Najveća vrijednost projekta je uključivanje velikog broja stanovnika sa cijelog otoka, njihova edukacija, osvješćivanje o značaju naslijeđa i njegova promidžba kao osnova turističke ponude.
Naši gosti trebaju znati da nisu došli na samo turistički otok već da na njemu mogu slijediti tragove ljudskog obitavanja još od ranog doba povijesti. Mi smo imali svoj jezik i pismo (glagoljicu) kojim su pisane knjige, kao što je Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine, tiskan samo 28 godina nakon Gutenbergove biblije. Pronađen je u Dračevoj luci blizu Murvice, a čuva se u bolskom dominikanskom samostanu.
Autori: Jadranka Nejašmić i Šime Strikoman
Produkcija: Općinska knjižnica Hrvatska čitaonica
U Murvici je postavljen digitalni interaktivni pano s prikazom pustinjačkih samostana.
O Palocu – Kući u kući napravljen je višejezični film s naratorom na bolskom dijalektu koji se prikazuje u prostoru.
Svaka snimljena scena predstavljena je Boljanima i gostima uz predavanja eminentnih znanstvenika.
TERRA CROATICA – BROŠKO BLOGO – BOLSKI KAMEN SRIĆIE
Bolski kamen srićie priča je o kamenu koji donosi sreću nalazniku na rtu podno najviše gore na svim jadranskim otocima čiji vrh čuva čuva sv. Vid, a podnožje zmaj sa sedam kvrga na jeziku.
Priča je o bolskim strožanicama ovega bokunića raja na zemji koje je božica Zlatnorata preobrazila u prelijepe ondine, vile vodarice, da bi morskim zagrljajem prenosile priču svijetu o mjestu koje čuva tajnu o sreći i daruje ju svima koji je dođu potražiti.
Dvojezična knjiga s filmom na DVD-u prvi je finalni proizvodi projekta Terra Croatica – Broško blogo oblikovan kao bolski suvenir.
Snimljene scene:
Iliri na Braču – lokalitet Lokve i brdo Brkata kod Gornjega Humca
Rimljani na Braču – rimski kamenolom Rasohe pored Splitske i Škrip
Broške vile – Korita podno Vidove gore
Koloč i macići – Nerežišća
Orkomarin u Veloj Slatini – Murvica
Juraj Dalmatinac na Braču – kamenolom u Pučišćima i župna crkva u Gornjem Humcu
Illyrios Brentos, nimfe i Delamtika – Nadsela
Pruž’ ruku, Bože! – Bol
Povaljska listina – krsni list otoka Brača – Dominikanski samostan u Bolu
Gospa Karmelska – Nerežišća
Zvirine stope – podno Vidove gore
Sv. Juraj u Straževniku – blagoslov poja – blizu Pražnica
Jurjevski kris na Jurjevu bardu – blizu Nerežišća
Ranokršćansko krštenje u Lovrečini – blizu Postira
Zmajeva špilja – bračka Sikstina – Murvica
Pustinjački samostan Dračeva luka – Murvica
Samostan picokara Dutić – Murvica
Rendićev kampanel u Ložišću – Kralj svih Kampanela
Bazilika u Povljima, klesanje Povaljskog praga i legenda o sv. Ivanu Povaljskom
Garški kamen sriće – Bol
Ranokršćanski mozaici u bazilici Sanctus Petrus – Supetar
Paloc – Kuća u kući – Bol
Rudica i Poganica – Donji Humac
Rimsko kupalište na Trišćeniku – pored Dračevice
Predavanja:
acad. Nenad Cambi: Rim na Braču
dr. sc. Vedran Barbarić: Kontinuitet svetih mjesta u krajoliku otoka Brača
dr. sc. Lucija Puljak i Gita Dragičević, prof.: Usmene predaje otoka Brača
Fea Munitić: Praslavenska mitologija i njezini tragovi na Braču
akad. Josip Bratulić: Postanak, važnost i književno-povijesna vrijednost Povaljske listine
dr. sc. Tvrtko Korbar: Geološka građa otoka Brača kroz prikaz nove osnovne geološke karte
dr. sc. Jakov Karmelić: Ne doj muoru da hi poguco
dr. sc. Radoslav Bužančić: Bračka graditeljska baština od rane renesanse do baroka
Goran Gabrić: Bračko podzemlje
dr. sc. Branko Matulić: Lovrečina – mjesto ranokršćanskog krštenja
dr. sc. don Josip Dukić: Pustinjaci od Egipta do Brača
dr. sc. Josip Vrandečić: Brač i Poljica – povijesne veze
Lino Ursić: Sakralna baština otoka Brača
Zoran Kojdić: Otkrivenje u Zmajevoj špilji
dr. sc. Radoslav Bužančić: Brač u ranom srednjem vijeku
Gita Dragičević, prof. i Đani Martinić, mag. kiparstva: Rendić iz(a) drugoga kantuna
dr. sc. Vanja Kovačić: Ranokršćanski spomenici na otoku Braču
prof. dr. sc. Branko Matulić: Fresko oslici na lokalitetu Sv. Ivana i Teodora na Glavici
dr. sc. Radoslav Bužančić: Crkva Sv. Ivana i Teodora
dr. sc. Vanja Kovačić: Antičke cisterne na Ratu i Glavici
RIMSKA PISCINA
Na Zlatnom ratu nalazila se villa rustica koja se datira od 2. st. n. e. do 4. st. n. e.
Danas su sačuvani ostaci njene cisterne za vodu (piscine), dimenzije 6,35 x 3,10 x 3 m.
Bila je presvođena bačvastim svodom. S njene istočne strane pronađeni su temelji antičke zgrade dužine 5 m, a s južne strane tih temelja ostaci poda od opeke površine 67x57x40 cm. Tragovi ostalih zidova tog gospodarskog kompleksa uglavnom su uništeni krčenjem zemlje.
Prilikom probijanja ceste za Murvicu otkriveno je nekoliko rimskih grobova pokrivenih tegulama koji su vjerojatno pripadali stanovnicima vile.
Piscina je dugi niz godina bila potpuno zapuštena. Zidovi su bili oštećeni, a različito raslinje koje se bilo ukorijenilo na zidovima prijetilo je njezinom potpunom urušavanju.
Na oštećenom podu bilo je nataloženo kamenje koje je otpalo sa zidova te debeli sloj zemlje i mulja kao i oborinska voda.
Na inicijativu Jadranke Nejašmić, ravnateljice Općinske knjižnice Hrvatska čitaonica, provedeni su 2022. godine konzervatorsko – restauratorski zahvati pod stručnim nadzorom dr. sc. Vanje Kovačić.
Njezinim uređenjem trajno smo je sačuvali za buduće generacije. Ona svjedoči našim stranim gostima da su na otoku koji ima dugu i bogatu povijest koja je nezaobilazan dio svjetske kulturne povijesti.
Planirana sljedeća faza zaštite je natkrivanje piscine.
Investitor je Općina Bol.
Pri svečanom otvorenju organizirana je rimska gozba s kostimiranim sudionicima i rimskim jelima.
CRKVA SV. IVANA I LAPIDARIJ
Zaštitni zahvati koji su provedeni na lokalitetu crkve sv. Ivana, u razdoblju od 1987. do 1989. godine, iznjedrili su konzervatorsku odluku da se freske iz ponutrice crkve odvoje od izvorne podloge i konzerviraju za muzejsku prezentaciju.
Ulomci fresaka prebačeni su na pripadajuće podloge, a potom se izradila rekonstruktivna žbuka na kojoj su se nedostajući elementi likovne cjeline nadopunjavali oslikom u grisaille maniri. Nakon konzervatorsko-restauratorskih zahvata na ostacima kasnoantičkih fresaka u substrukcijskom dijelu crkve, u taj prostor su 1996. godine postavljeni paneli s ranosrednjovjekovnim freskama.
Tijekom gotovo tri desetljeća, a uslijed neodgovarajuće i neujednačene mikroklime, te taloženja prljavštine, došlo je do manjih oštećenja na površini oslika i posebno do smanjenja čitljivosti, kako samih izvornih ulomaka tako i rekonstruiranih likovnih uzoraka.
Da bi se zaustavilo daljnje propadanje izvornih dijelova fresaka i obnovila čitljivost cjelovite likovne kompozicije, na inicijativu Jadranke Nejašmić, ravnateljice Općinske knjižnice Hrvatska čitaonica, prof. dr. sc. Branko Matulić, očistio je lica ulomaka fresaka i obnovio crteže likovne kompozicije.
Investitor je Općina Bol.
Troškovi konzervatorsko – restauratorskih radove na nadvratniku crkve i na njezinom zapadnom zidu podmireni su sponzorskim sredstvima.
Crkva i lapidarij otvoreni su za posjetitelje.
KROJEVE SKALINE
Jedan od zanimljivijih događaja u bolskoj povijesti jest dolazak austrijskog cara Franje
Josipa I. O tom svečanom posjetu 23. travnja 1875. godine doznajemo iz dnevnika s njegove jahte Miramar:
Pri smrknuću Miramar je bio na pomol Bola i bi iznenadjen čudnovatim prizorom množine rasvjetljenih lađa za lovljenje riba koje idjahu u susret carskog yachta, kao i mnogim vatrama po brdima da se iz daleka vidi njihovo gostoprimstvo.
Car je prošao ispod kićenog trijumfalnog luka, visokog 22 stope, s natpisom:
XXIII Aprilis 1875, Memoranda Dies Aureo Signanda Lapillo ( Dan za pamćenje koji su odredili zlatni kamenčići).
Dočekali su ga mnogi bolski crkveni i svjetovni uglednici.
Svečano primanje priređeno je u kući dr. Matea Jeličića-Martinisa.
Bilo je već kasno doba kad su krenuli iz Bola te se moralo izpustiti pohadjanje Milne i ravno krenuti za Spljet.
Prenosilo se sjećanje na ovaj događaj s generacije na generaciju, mašta je kreirala i oblikovala povijesne činjenice, zbilja se stopila s legendom, ali trajni, istinski spomenik koji svjedoči tome jesu stepenice sagrađene za cara, stoga nazvane Krojeve skaline.
Dugo su bile zapuštene i oštećene. Na inicijativu Jadranke Nejašmić, ravnateljice Općinske knjižnice Hrvatska čitaonica provedeni su 2023. godine konzervatorsko – restauratorski radovi. Nažalost, preduga zapuštenost samo se djelomično mogla sanirati.
Metalni rukohvat, koji uopće nije bio primjeren kraljevskim stepenicama, zamijenjen je kombinacijom tikovine i mesinga.
Investitor je Općina Bol.
BAŠTINSKI RAZRED
Baštinski razred je projekt Općinske knjižnice Hrvatska čitaonica kojeg je osmislila Jadranka Nejašmić, voditeljica kulturnih projekata i programa, 2022. godine. Cilj mu je edukacija djece i mladih o značaju naslijeđa. Prihvatilo ga je nastavničko i roditeljsko vijeće pa je tako uvršten u kurikulum Osnovne i Srednje škole Bol.
Tijekom protekle školske godine, video projekcijom i predavanjem u knjižnici, učenici su upoznati s bolskom i dijelom bračkom kulturnom i prirodnom baštinom. Ove školske godine projekt je nastavljen u vidu terenske nastave. Ostvareno je tematsko pojedinačno vođenje svih razreda bolskom kulturnom stazom. Ujedno je posjećen Zavičajni muzej u Škripu kao i lokaliteti Koloč i rimski kamenolom Rasohe.
Poučavanje o značaju naslijeđa, u prvom redu djece i mladih, jedini je put u stvaranju njezinih osviještenih čuvara i promicatelja. Baština je jedini izvorni proizvod na kojem se mora temeljiti održivi razvoj turizma na našem otoku.
ZMAJEVO SELO
Predstava Zmajevo selo organizirana je 2015. godine u suradnji s Umjetničkom akademijom u Splitu i HNK Split. To je prva višejezična predstava u Hrvatskoj, ujedno interaktivna, peripatetička i bez ikakve intervencije u prostoru. Govori o suživotu Murvičana i pustinjaka koji su u 15. st. bježeći pred Turcima naselili špilju u brdu iznad Murvice, a u kasnijim stoljećima sagradili samostane.
U njoj su glumili sami stanovnici Murvice u svom izvornom ambijentu i na svom izričaju, a studenti glume bili su naratori koji su uvodili publiku u priču ili objašnjavali pojedine scene na hrvatskom standardu, engleskom i njemačkom jeziku.
Prikazana je deset puta, vidjelo ju je oko 500 posjetitelja iz cijeloga svijeta.
Veliki kameni reljef s motivima iz Zmajeve špilje, kojeg je autor Ivica Jakšić Čokrić Puko, bio je postavljen u kućici koja je predstavljala dom pustinjaka.
Gosti iz Bola na predstavu su odlazili vlakićem, gdje se odigravala i prva scena, a nakon izvedbe nastavili su se družiti s glumcima uz domaću večeru u konobi Raj u Murvici.
Zahvaljujući pripremama za predstavu, pokrenuta je i akcija čišćenja Murvice, pa se u ovom slučaju dogodio sretan spoj umjetnosti, kreativnosti mještana, ekologije i turizma.
Šime Strikoman snimio je predstavu i režirao istoimeni film koji je na 19. Međunarodnom festivalu turističkog filma ITF CRO 2016 u Solinu nagrađen kao najbolji film festivala u prikazu predstave tradicijskog života. Zbor turističkih novinara Hrvatskog novinarskog društva i Hrvatska udruga turističkih novinara i pisaca u turizmu FIJET Hrvatska dodijelila je Šimi Strikomanu prvu nagradu Marko Polo – slavni putopisac za najbolji turistički film.
Jadranka Nejašmić je od Europskog društva turističkih novinara dobila Povelju za posebne zasluge u turizmu.
Na 8. Festivalu Trsat – festival hrvatskih katoličkih filmova, film Zmajevo selo nominiran je i prikazan u finalnoj večeri uz filmove Joška Marušića i Jakova Sedlara.
Scenaristi: Jadranka Nejašmić, Franjo Đaković i Tonči Žuljević
Redatelji: Jadranka Nejašmić i Franjo Đaković
Produkcija: Općinska knjižnica Hrvatska čitaonica
