Sveukupni prihod Hrvatske čitaonice u 2022. god. iznosi 88.586,69 eura.
od toga je 77.529,53 eura iz proračuna Osnivača, 8.867,15 eura Ministarstva kulture, 2.190,01 eura su vlastitih sredstava.
Za nabavu knjižne i neknjižne građe utrošeno je 13.100,54 eura. Za programsku djelatnost utrošeno je 3.203,06 eura.
Nabavljeno je 791 knjiga i 2 naslova časopisa. Od toga je iz otkupa Ministarstva kulture 166 knjiga.
Fond sadrži 26154 knjige. Smješten je u prostoru od 125 m², od čega je prostor za korisnike 95 m².
Ukupan broj članova je 375, među kojima je 170 gostiju.
U slobodnoj maloj knjižnici na rivi, u BookCrossing posudbi, razmijenjeno je više stotina knjiga.
U veljači smo započeli s revizijom knjižnice. Budući se provodi prvi put i uz otvoren rad s korisnicima, proces se odužio. Uz veliki broj ljetnih korisnika i više kulturnih događanja, s jednakim brojem zaposlenih kao i u zimskom periodu, tijekom ljeta obrada nije bila moguća. Do sada je obrađeno 95 % građe, završetak je planiran uskoro.
Dugogodišnji problem sa smještajem građe djelomično je riješen. Na iniciativu Jadranke Nejašmić, voditeljice kulturnih projekata i programa u “Hrvatskoj čitaonici”, novoizabrani direktor Turističke zajednice Ante Trutanić dopustio je korištenje ormara u središnjoj sobi i svog ureda na drugome katu Gotičkog kaštela gdje su postavljene police.
Tako je, uz već korištenu jednu sobu i predsoblje, knjižnica dobila dragocijen prostor za depo.
U međuvremenu je promijenjen vlasnik Gotičkog kaštela kojem se od 1.siječnja 2023. god. plaća visoki najam. Turistička zajednica je donijela odluku o iseljenju s drugoga kata. Dan je na korištenje knjižnici koja plaća najam koncernu “Sunce hoteli” za oba kata, tj. 125 m², 1.875,00 eura mjesečno.
Ovo nije trajno rješenje za knjižnicu, jer prostor na drugom katu nije prilagođen za otvoreni pristup. Prilikom revizije, dio vrijedne građe koja se rjeđe koristi premješten je na drugi kat. Stoga su novopostavljene police već popunjene.
U korizmeno vrijeme organiziran je poetsko – glazbeni program don Pave Gospodnetića posvećen Vladimiru Nazoru i koncert zbora učenika Osnovne škole „Selca“ kojog vodi Filip Zlatar.
Tijekom nacionalne manifestacije “Noć knjige“, pod sloganom „Knjigom do krova – kupi knjigu – doniraj za obnovu crkve Gospe od Karmela“, organizirana je prodaja otpisanih knjiga i prikupljanje dobrovoljnih priloga u tu svrhu. U nekoliko takvih akcija prikupljeno je
360,00 eura. Sredstva su uplaćena na račun Župe.
Predstavljena je udruga “RoboBrač “ s učenicima koji već godinama pohađaju radionice robotike i bilježe uspjehe na državnim i međunarodnim natjecanjima.
U suradnji s gđom Majom Duka, idejnom začetnicom i organizatoricom Festivala “Imena”, otvoren je Meeteating Mediterranean festival u dvorištu knjižnice.
Ujedno su organizirana sljedeća predstavljanja knjiga i predavanja:
dr.sc. Lucije Puljak: “Suhozid_Ajmo”
dr. sc. Jakov Karmelić: “Volim Bol – bolske striške”
dr. sc. Jakov Dulčić: “Atlas of exotic fishes in the Mediterranean sea” i
“ Ihtiofauna Jadranskoga mora”
dr. sc. Jakov Karmelić: “Ante Viličić – bolski ribarski poduzetnik”.
Kao doprinos knjižnice proslavi 100. obljetnice bolskog turizma organizirana su tri programa:
otvorenje izložbe i predavanje Jadranke Nejašmić: „Općinska knjižnica ‘Hrvatska čitaonica’ i bolski turizam“ koja je postavljena na stubištu Gotičkog kaštela,
otvrenje izložbe i predavanje Jadranke Nejašmić: „Zlatni rat – kreator bolske kulturne povijesti“, u suradnji s Turističkom zajednicom, koja je postavljena na drugom katu Gotičkog kaštela i
postavljanje platna dugog 60 m na šetnici, uz trodnevne radionice, pod naslovom “100 srca za 100 godina turizma”.
Povodom “Mjeseca hrvatske knjige”, u suradnji sa školskim knjižničarima, profesorima i odgajateljicama, djeca i mladi iz osnovne, srednje škole i vrtića organizirano su posjetili knjižnicu. Upoznali su se s njezinim bogatim fondom, čitali i slušali bajke i priče te naučili nešto o kulturnoj i prirodnoj baštini Hrvatske.
U božićno vrijeme organizirana je dječja radionaca pod vodstvom Dine Mlinac.
Ante Kraljević, bolski student arheologije, pod mentorstvom dr. sc. Vedrana Barbarića, arheologa, prodekana Filozofskog fakulteta u Splitu, i dalje radi na obradi dragocjene građe, koju je počeo obrađivati prošle godine. Kao što je već poznato, Ivica Nižetić, arheolog amater, darovao je Bolu vrijednu arheološku zbirku predmeta prikupljenih po cijelome otoku.
Web stranica knjižnice stalno se ažurira, stoga je vrlo reprezentativna.
Bogata foto dokumentacija dopunjena je s 500 novih fotografija.
Značaj foto-arhive potvrđen je pri postavljanju spomenutih izložbi.
Rad baštinskog razreda nastavljen je. Ostvareno je više vođenja s učenicima Osnovne i Srednje škole i njihovim nastavnicima bolskom baštinskom stazom s posjetom muzeju i lapidariju.
U suradnji s profesorima iz Glazbene škole Josipa Hatzea Split organiziran je posjet njihovih učenika i profesora našem Dislociranom odjelu s obilaskom bolske kulturne baštine, muzeja, lapidarija, knjižnice i zajedničkim koncertom s našim učenicima.
Nabavljeno je novo računalo za novouređeni prostor na drugom katu, gdje je ured Jadranke Nejašmić.
Uređeno je stubište kao i cijeli drugi kat Gotičkog kaštela (bačeno smeće koje su djelatnici Turističke zajednice godinama deponirali kao i dotrajali namještaj, sanirana vlaga, popravljeni prozori, obojana sva stolarija i zidovi, promijenjena zahodska školjka i rasvjetna tijela, doneseni stolovi koji su korišteni u bivšem općinskom prostoru).
Rukohvat na Loži je u izradi. Tokar Juraj Dragičević iz Supetra ne poštuje dogovoreni rok montaže.
Uložen je veliki napor i rad za nabavu i dizajniranje interaktivnog panoa u Murvici koji nije postavljen zbog problema s Elektrodalmacijom.
Rad na projektu “Bolska ribarska baština”, odnosno, postavljanja instalacije na Velom mostu, obustavljen je zbog kašnjenja sredstava koje je obećao FLAG.
Konzervatori koji su radili na Krojevim skalinama obećali su povrat novca zbog našeg, a i njihovog, nezadovoljstva restauracijskim radovima. Preduga zapuštenost ne može se sanirati.
U suradnji s Institutom za hrvatski jezik i jezikoslovlje, dr. sc Ivankom Kurtović Budja, voditeljicom odjela za dijalektologiju i Lobelom Filipićem, njezinim asistentom, započet je rad na bolskom rječniku.