{"id":1218,"date":"2018-07-12T23:53:20","date_gmt":"2018-07-12T21:53:20","guid":{"rendered":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/?p=1218"},"modified":"2022-03-08T12:55:53","modified_gmt":"2022-03-08T11:55:53","slug":"terra-croatica-brocko-blogo-povaljska-listina-krsni-list-otoka-braca","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/?p=1218","title":{"rendered":"Terra Croatica – Bro\u0161ko blogo: Povaljska listina – krsni list otoka Bra\u010da"},"content":{"rendered":"

Povaljska listina najstariji je dokument pisan hrvatskom \u0107irilicom (tzv. bosan\u010dicom), najvrjedniji bra\u010dki spomenik i jedan od najva\u017enijih i najstarijih hrvatskih povijesnih i jezi\u010dnih spomenika uop\u0107e. Posjedovna je isprava benediktinskoga Samostana sv. Ivana Krstitelja u Povljima napisana na listu pergamene. Sa\u010duvan je prijepis iz 1. prosinca 1250. god. koji je na\u010dinjen na osnovi izvornika iz 1184. god. kada se u biskupijskoj pala\u010di na Bolu sastalo vije\u0107e s bra\u010dko-hvarskim knezom Bre\u010dkom, \u017eupanom Prvo\u0161em, sucem Dasenom, bra\u0161\u0107ikom Prvoslavom, biskupom Nikolom i bra\u010dkom vlastelom koja ima mo\u0107 odlu\u010divanja, te predstavnicima puka, koji vi\u0161e nemaju nekada\u0161njeg udjela u odlu\u010divanju, kao i opat Ratko koji je zatra\u017eio da se obnovljenom benediktinskom samostanu u Povljima vrate zemlje koje je posjedovao na podru\u010djima po Koncu, tj. po isto\u010dim bra\u010dkim predjelima. Ratkov uspjeh o vra\u0107anju zemalja uklesan je na Povaljskom pragu.<\/strong><\/p>\n

U to vrijeme Bra\u010d je bio u sastavu hrvatsko-ugarske dr\u017eave. Vrhovna crkvena vlast bila je u rukama biskupa koji je stolovao u Hvaru otkada je osnovana hvarska biskupija 1145. god. Prije toga je potpadao pod jurisdikciju splitske nadbiskupije. Za vrijeme pohoda na Bra\u010d biskup je imao rezidenciju u zgradi biskupije \u201ein Palatio Episcopatus\u201c kod dana\u0161njeg Bola ve\u0107 od godine 1184. Vrhovni crkveni glavar na otoku bio je arhiprezbitar u Nere\u017ei\u0161\u0107ima. Njega su birali svi oto\u010dki \u017eupnici, a potvr\u0111ivao ga je biskup, te je bio spona izme\u0111u bra\u010dkih \u017eupa i hvarske biskupije. Najpoznatiji je Dujam Hrankovi\u0107, koji je 1421. god. postao i biskup hvarsko-bra\u010dko-vi\u0161ke biskupije, prvi poznati povjesni\u010dar otoka Bra\u010da, autor najstarijeg spisa o Bra\u010du na latinskom jeziku \u201eBracie Insulae Descriptio\u201c, 1405. god.<\/p>\n

Povaljska listina \u010duva se u \u017dupnom uredu u Pu\u010di\u0161\u0107ima kamo je dospjela s arhivom povaljskoga samostana \u0161to su ga sa sobom u Pu\u010di\u0161\u0107a kao svoje novo obitavali\u0161te donijeli posljednji povaljski redovnici u 19. stolje\u0107u.<\/p>\n

Prvi ju je 1881. godine objavio Franjo Ra\u010dki u 13. knjizi “Starina.<\/p>\n

Zbog golema broja imena posjeda ( toponima) i osoba ( antroponima ), Listina je izuzetno vrijedno i jedno od najstarijih vrela za prou\u010davanje antroponimije na hrvatskom jeziku. Drugi ju\u017enoslavenski narodi nemaju takva spisa na svojem jeziku koji bi ve\u0107 od 12. st. sadr\u017eavao u tako sku\u010denom tekstu toliku koli\u010dinu osobnih imena, bogatstvo toponima, podataka o upravnom, vjerskom i svakodnevnom \u017eivotu kao Povaljska listina.<\/p>\n

S jezi\u010dnoga i grafijskoga stajali\u0161ta Povaljska listina zanimljiva je kao konkretan jezi\u010dni spomenik koja samim svojim postojanjem, kao i ne\u0161to stariji Povaljski prag, svjedo\u010de \u017eivoj prisutnosti \u0107irilice i slavenskoga bogoslu\u017eja, kojemu je ona prvenstveno slu\u017eila, na podru\u010dju srednjovjekovne Dalmacije.<\/p>\n

U tekstu listine na prvi su pogled uo\u010dljiva tri jezi\u010dna sloja: u osnovi joj je narodni jezik – \u010dakavski dijalekt otoka Bra\u010da prve polovine 13. stolje\u0107a, jezi\u010dnu joj nadgradnju pru\u017ea onaj jezi\u010dni medij koji je imao izgra\u0111en status knji\u017eevnoga jezika, a to je bio crkvenoslavenski hrvatske redakcije, dovoljno blizak da bude razumljiv i dovoljno dalek da tekstu u koji se interpolira dade obilje\u017eja visokoga stila. Kao pravni dokument, namijenjen konkretnoj potrebi i upotrebi s jedne i budu\u0107nosti s druge strane, listina je morala zadovoljiti kriterij op\u0107e razumljivosti i kriterij trajnosti u prostoru i vremenu. Tre\u0107i jezi\u010dni sloj je romanski, kao nezaobilazna posljedica vi\u0161estoljetne slavensko-romanske simbioze na tom prostoru.
\nPrema tome, jezik Povaljske listine rezultat je triju silnica: narodnoga (\u010dakavskoga) govora kraja i vremena u kojem je nastala, pisarske tradicije u okviru koje se ostvarila kao pisani tekst (\u0107irili\u010dka hrvatskocrkvenoslavenska) i romansko-latinske tradicije prisutne na danom prostoru u vrijeme njezina nastanka.<\/p>\n

Povaljska listina i Povaljski prag su \u201edubok temelj i jo\u0161 dublji korijen zbivanja ljudskih\u201c s kojih je ponikla bra\u010dka povijest, mukotrpna, ali di\u010dna i slavna, drevna i autenti\u010dna.<\/strong><\/p>\n

Dio transkripcije dr.sc. Dragice Mali\u0107:<\/p>\n

V jime Otca i Sina i Svetago Duha! Lito ot ro\u017edenija Gospoda na\u0161ego Isuhrstovo tisu\u0107no i sto i osamdeset i [\u010detvrto].
\nBi v dni kraja Beli, biskupa Mikuli otokom hvarskim i bra\u010dkim Bre\u010dko knez, otok[om] Prvo\u0161 \u017eupan, sudja Desin, bra\u0161\u0107ik Prvoslav. Ti vsi sut didi\u0107i vladanju oto\u010dskomu. I v [ti] dni bi Radko pop i koludar slu\u017ee Crkvi svetago Joana u Pav\u013cah. I bi plk bra\u010dski i hvarski s knezem Bre\u010dkom na Bolu. I na\u010de govoriti Radko kalujer: “Kne\u017ee i vsi vlasteli! Molstir svetago Joana je[st] velik bil pre\u017ede, kako vi v\u011bste, na je zapustil, i jego zemje. Tako jesam sli\u0161al da sije zem\u013ce je\u017ee vi [dr]\u017eite po Koncu, kne\u017ee i \u017eupane, jesu bili prije Svetago Joana crkve. Mo\u013cu vi, vlastele, da biste je dali Crkvi.” I re\u010de Bre\u010dko knez i Prvo\u0161 \u017eupan: “Budite Bogu i Svetomu Joanu pro\u0161\u0107eni kako sut bili.” I se sut te zem\u013ce: Na Kalih u Kostirne; Dragi\u0107a\u0144 dol; od ni\u017ee Spili do Rujnika oklad Ve\u013cak; vi\u0161e jego ni\u017ee Bu\u0144 oklad; pod Crkav svetago Nikulu tri okladi.<\/p>\n

Autori projekta Terra Croatica \u2013 Bro\u010dko blogo, ravnateljica \u201eHrvatske \u010ditaonice\u201c Jadranka Neja\u0161mi\u0107 i \u0160ime Strikoman, akad. film. i tel. snim i redatelj, uz ve\u0107 prije snimljene scene iz ilirskog i rimskog razdoblja na Bra\u010du, dolaska Jurja Dalmatinca po kamen za izgradnju \u0161ibenske katedrale, kao i prirodnog fenomena Kolo\u010d i mitolo\u0161kih bi\u0107a: vila, maci\u0107a, Orkomarina i nimfa i tradicionalnog blagoslova ribara, mre\u017ea i brodova na Tijelovo, snimili su scenu dono\u0161enja Povaljske listine u zgradi biskupije ( dana\u0161nji dominikanski samostan) na Bolu.<\/p>\n

Glumci:<\/strong><\/p>\n

padre Ivo \u2013 biskup Nikola<\/strong>
\n padre Damir \u2013 opat Ratko<\/strong>
\n Lovro Karmeli\u0107 \u2013 knez Bre\u010dko<\/strong>
\n Jak\u0161a Marinkovi\u0107 Tomi\u0107 \u2013 \u017eupan Prvo\u0161<\/strong>
\n Stipe Karmeli\u0107 Rade \u2013 sudac Dasen<\/strong>
\n Nikica Bodovi\u0107 \u2013 bra\u0161\u0107ik Prvoslav<\/strong>
\n Ivica \u0160\u010depanovi\u0107 \u2013predstavnik vlastele<\/strong>
\n Ton\u010di Kuko\u0107 Bager \u2013 predstavnik puka<\/strong><\/p>\n

Scenu i kostime osmislila: Jadranka Neja\u0161mi\u0107. Cipele izradili: Jadranka i Bo\u017eo Neja\u0161mi\u0107<\/strong>
\n Snimio: \u0160ime Strikoman
\nAsistenti: Bo\u017eo Neja\u0161mi\u0107 i dr. sc. Vjekoslav Koljati\u0107<\/strong><\/p>\n

Zahvaljujemo na posudbi kostima:
\nintendantici Dubravki Vrgo\u010d, kostimografkinjama Maji Bili\u0107 Prci\u0107 i Josipi Latin, tajnici intendantice Mariji Vugrinec, tajnici tehni\u010dke direkcije \u0110ur\u0111i Bege\u0161 i opernom prvaku Ronaldu Brausu u HNK-u Zagreb, Ani Rubi\u0107 na preporuci intendantici u ime Nacionalne i sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice, An\u0111elku Kozini na preuzimanju i slanju kostima u Bol,
\nintendantu Goranu Golovku, tehni\u010dkom dir. Damiru Pundi, kostimografkinji Zdravki Drlje i rekviziteru Ivi \u0106osi\u0107u u HNK-u Split,
\ntajnici Vlasti Mesi\u0107 u Udruzi obrtnika grada \u0160ibenika,
\na nadasve fra Jozi Milanovi\u0107u u benediktinskom samostanu Sv. Kuzme i Damjana na brdu \u0106okovcu pokraj Tkona na otoku Pa\u0161manu na posudbi tunike i \u0161kapulara.
\n(Pokojni fra Bepo Martin Kirigin iz Miraca je dugo bio prior u tom samostanu.)
\nZahvaljujemo kostimografkinji Graciji Po\u017ear iz Knina na pomo\u0107i pri odabiru kostima, kustosici u Zavi\u010dajnom muzeju otoka Bra\u010da Andrei Matokovi\u0107 na stru\u010dnim savjetima, Ivici Ni\u017eeti\u0107u na posudbi rekvizite, \u0160tefici \u0106urin na darovanju i ure\u0111enju perika, Faniki Klisovi\u0107 i Dariji Marinkovi\u0107 na darovanim perikama, djelatnicima Komunalnog poduze\u0107a \u201eGrabov rat\u201c i Nikici Bodlovi\u0107u na pomo\u0107i pri ure\u0111enju scenskog prostora, Mariji Toma\u0161 na asistenciji pri kostimiranju glumaca, padre Damiru, starje\u0161ini u dominikanskom samostanu, na posudbi rekvizite i dopu\u0161tenju snimanja.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Povaljska listina najstariji je dokument pisan hrvatskom \u0107irilicom (tzv. bosan\u010dicom), najvrjedniji bra\u010dki spomenik i jedan od najva\u017enijih i najstarijih hrvatskih povijesnih i jezi\u010dnih spomenika uop\u0107e. Posjedovna je isprava benediktinskoga Samostana sv. Ivana Krstitelja u Povljima napisana na listu pergamene. Sa\u010duvanPro\u010ditaj vi\u0161e…<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1235,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[5,8],"tags":[26,47,50],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1218"}],"collection":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1218"}],"version-history":[{"count":8,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1218\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3199,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1218\/revisions\/3199"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1235"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1218"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1218"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1218"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}