{"id":2064,"date":"2019-12-13T08:55:46","date_gmt":"2019-12-13T07:55:46","guid":{"rendered":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/?p=2064"},"modified":"2024-10-22T13:28:59","modified_gmt":"2024-10-22T11:28:59","slug":"terra-croatica-brocko-blogo-benediktinska-opatija-u-povljima","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/?p=2064","title":{"rendered":"Terra Croatica – Bro\u0161ko blogo: Benediktinska opatija u Povljima"},"content":{"rendered":"

Projekt Terra Croatica \u2013 Bro\u010dko blogo<\/em>, autora Jadranka Neja\u0161mi\u0107 i \u0160ime Strikomana<\/strong>, oboga\u0107en je devetnaestom scenom koja je prikaz:
\nkr\u0161tenja uranjanjem i polijevanjem u ranokr\u0161\u0107anskoj krstionici,<\/strong>
\n klesanja Povaljskog praga;<\/strong>
\n kra\u0111e tijela sv. Ivana Povaljskog i<\/strong>
\n napada omi\u0161kih gusara.<\/strong><\/p>\n

Glumci:<\/strong>
\n Fra Luka Norac Kevo – opat Ratko<\/strong>
\n Neven Ostoji\u0107 i Milan Zlatar \u2013 monasi benediktinci<\/strong>
\n Ivan Ostoji\u0107 – majstor Radonja<\/strong>
\n Nikola Ljubomirac i Ton\u010di Ostoji\u0107 – Mle\u010di\u0107i<\/strong>
\n Vinka Trevi\u017ean Ljubomirac i Darijo Litovi\u0107 – kr\u0161tenici<\/strong>
\n Miron Palaversi\u0107, Ivo i Marijo Maki Muniti\u0107 – omi\u0161ki gusari<\/strong><\/p>\n

Dio kostima preuredila i \u0161ivala: Mirjana Bi\u017eaca<\/strong>
\n Kostime i scenu osmislila: Jadranka Neja\u0161mi\u0107<\/strong>
\nSnimio: \u0160ime Strikoman<\/strong>
\n Asistenti: Bo\u017eo Neja\u0161mi\u0107, dr. sc. Vjekoslav Koljati\u0107 i Zoran Kojdi\u0107<\/strong><\/p>\n

Zahvaljujemo:
\nfra Luki na dopu\u0161tenju snimanja u crkvi, Ton\u010du Ostoji\u0107u na kontaktu s glumcima, Ivanu Ostoji\u0107u na izradi praga i posudbi 5 skala, fra Jozi Milanovi\u0107u u benediktinskom samostanu \u0106okovac na darovanoj tunici i \u0161kapularu, Peri Trutani\u0107u na izradi sanduka, Vinku Dubokovi\u0107u, \u0161efu tehnike i Ani Ljubi\u010di\u0107, garderobijerki u Dubrova\u010dkim ljetnim igrama na posudbi kostima za Mle\u010di\u0107e, Kosti i \u0110enki Vukota na preuzimanju kostima i dono\u0161enju iz Dubrovnika u Bol, Sre\u0107ku \u0160estanu, intendantu, Damiru Pundi, \u0161efu tehnike i Zdravki Drlje, garderobijerki u HNK Split na posudbi kostima za benediktince i gusare, Peri Kati\u0107u na posudbi prsluka za majstora Radonju, Tamari Plasti\u0107, ravnateljici Klesarske \u0161kole Pu\u010di\u0161\u0107a, na posudbi barila, Vjekoslavu Koljati\u0107u na prijevozu barila i izradi drvenog dodatka, padre Mirku i Sanji Karnin\u010di\u0107 na posudbi \u0161terika, Seki \u0160\u010depanovi\u0107 na posudbi konopa i skala, Vini Cvitani\u0107 na nabavi kri\u017eeva, Tajani Ka\u0161telan, tajnici Kulturno-povijesne udruge \u201eOmi\u0161ki gusari\u201c i Mironu Palaversi\u0107u na kontaktu s Omi\u0161anima, Vinki Ljubomirac na pomo\u0107i pri organizaciji domjenka, Peri Litovi\u0107u, vlasniku slasti\u010darnice \u201eGaletina\u201c na dopu\u0161tenju kori\u0161tenju prostora, \u0160tefici \u0106urin na ure\u0111enju perika, Zoranu Kojdi\u0107u na prijevozu rekvizita, Andrei Matokovi\u0107 na stru\u010dnim savjetima, Bo\u017ei Neja\u0161mi\u0107u na ru\u010dku za omi\u0161ke gusare, domjenku za sve glumce i bengalkama.<\/p>\n

Povlja su bila naseljena jo\u0161 u anti\u010dko doba, tj. u pogansko rimsko razdoblje o \u010demu svjedo\u010de ostaci ville rustice pri dnu povaljske luke, a i ime Povlja vjerojatno je nastalo po vlasniku tih rimskih gospodarskih zgrada – Portus Paulinus.<\/p>\n

Velika trobrodna bazilika s krstionicom, grobovima i pomo\u0107nim sakralnim objektima podignuta je vjerojatno u 6. st. Posve\u0107ena je sv. Ivanu Krstitelju. Krstionica, jedina sa\u010duvana do krova na isto\u010dnoj strani Jadrana, izvana je kvadratnog, a s unutra\u0161nje strane je oktogonalnog oblika. Krsni zdenac ima tri stepenice i rupe za otjecanje vode.
\nNjegova visina upu\u0107uje da je izdubljen za kr\u0161tavanje odraslih, dakle, prije nego \u0161to su poganski stanovnici u povaljskoj okolici prihvatili kr\u0161\u0107anstvo (don Ivan Ostoji\u0107).
\nAli imao je i nepomi\u010dnu pregradu do tre\u0107e visine radi kr\u0161tenja djece. Za njegovo punjenje trebalo je dosta vode, stoga je bio i gra\u0111en blizu velikog otvorenog rezervoara (lacus) po kojem su hrvatski doseljenici nazvali \u010ditav predio Lokvom.
\nSveti\u0161te bazilike smje\u0161teno je u apsidi u kojoj se nalazi trifora \u010diji su kapiteli na stupovima ovijeni karakteristi\u010dnim starokr\u0161\u0107anskim akantusovim li\u0161\u0107em. U sredini je konfesija, oltarni grob za sveta\u010dke mo\u0107i.
\nS jedne strane apside je prothesis gdje su se donosili euharistijski darovi, a s druge diaconicon, koji je imao funkciju dana\u0161nje sakristije. Dana\u0161nja ju\u017ena kapela \u017eupne crkve sagra\u0111ena je izme\u0111u bazilike i krstionice. Tu su katekumeni o\u010ditovali ispovijed kr\u0161\u0107anske vjere i odlagali odje\u0107u prije kr\u0161tenja.
\nVeli\u010dina starokr\u0161\u0107anske crkve i krstionice upu\u0107uje na misao da je ondje bilo vjersko sredi\u0161te vrlo prostranog podru\u010dja, vjerojatno svega isto\u010dnog Bra\u010da i dijelom prekomorskog Podbiokovlja (Petar \u0160imunovi\u0107).<\/p>\n

U 9. ili 10. st. na mjestu ranokr\u0161\u0107anske bazilike za\u017eivio je benediktinski samostan koje su 1145. god. poharali Mle\u010dani ili omi\u0161ki gusari, a opati su ga obnovili 1184. god. Omi\u0161ani su ga ponovo razorili 1292. god.
\nOprostit \u0107e gospoda Omi\u0161ani \u0161to \u0107u ja, u interesu istine, biti prisiljen lo\u0161e govoriti o njihovim pre\u0111ima. Svi znaju da je njihov dana\u0161nji na\u010din \u017eivljenja miran i po\u0161ten, sasvim razli\u010dit od onog u davno doba (Andrija Ciccarelli).<\/p>\n

Za samostanski oratorij uzeli su monasi nekada\u0161nji baptisterij. Na zapadnom zidu probijaju vrata, za koja prvi hrvatski imenom poznati majstor Radonja kle\u0161e 1184. god. prag nadvratnik i u njemu natpis \u0107irilskim pismenima, odnosno, bosan\u010dicom.<\/strong><\/p>\n

Suvremeno \u010ditanje:<\/p>\n

Ja majstor Radonja<\/strong>
\n sazidah ova vrata Boga<\/strong>
\n Gospodina radi i da budem dijelnikom<\/strong>
\n ove crkve<\/strong><\/p>\n

Crkvi Svetoga Ivana knez<\/strong>
\n Bre\u010dko htio biti<\/strong>
\n dijelnikom i dade joj zemlje<\/strong>
\n po Koncu<\/strong><\/p>\n

Iste godine sazva povaljski opart Ratko u biskupskoj pala\u010di u Bolu predstavnike svjetovne i crkvene vlasti pod vodstvom bra\u010dkoga kneza Bre\u010dka radi povrata posjeda koje je samostan prije u\u017eivao. Popis posjeda opatije ovjeren je u poznatoj Povaljskoj listini koja je najstarija \u0107irili\u0107ka listina pisana hrvatskim jezikom.<\/strong> \u010cuva se u \u017eupnom uredu u Pu\u010di\u0161\u0107ima.<\/p>\n

Benediktinci su napustili samostan sredinom 1357. god. Ostali su \u010duvari koji su se nazivali eremitima. Napoleonova uprava dokinula je opatiju 1807. god., a sredinom 19. st. sav je posjed bio rasprodan. Ostaci inventara preneseni su u Pu\u010di\u0161\u0107a.
\nU kasnijim stolje\u0107ima nekada\u0161nji mona\u0161ki stan nad starokr\u0161\u0107anskom apsidom nadogra\u0111en je i pretvoren u utvr\u0111eni Ka\u0161til.
\nPod njin je pokopano gr\u010dko dite nad kotlom punin blaga.
\n<\/em>Stara krstionica postala je prezbiterijem sada\u0161nje \u017eupne crkve, uklonjena su Radonjina vrata, probijeni svi zidovi i dodane \u010detiri kapele, dogra\u0111en je zvonik.<\/p>\n

Krsni zdenac se jo\u0161 od ranog srednjeg vijeka na \u010ditavom Bra\u010du i u susjednim krajevima \u010dastio kao grob svetoga Ivana Povaljskog. Pu\u010dka predaja ka\u017ee da je tu bio pokopan neki veliki sluga Bo\u017eji, bra\u010dki knez, koji je sve svoje imanje darovao samostanu i postao redovnikom.\u00a0 Istaknuo se strogim pokorni\u010dkim \u017eivotom i umro na glasu svetosti. Hodo\u010dasnici, ne samo iz cijeloga Bra\u010da, nego i iz Makarskog primorja i Dalmatinske zagore, dolazili su na Ivanjdan, 24. lipnja, u Povlja, bosonogi silazili u krsni zdenac, pamukom skupljali vlagu s kamenih stijenki i to primjenjivali kao lijek.
\nI danas stoji kamen u Gradcu na kojega je sedi i s kojega je sudi.<\/em>
\nNjegovo tijelo odnijeli su Mle\u010dani 3. srpnja 1215. god. Neraspadnuto stoji pohranjeno u drvenoj \u0161krinji u crkvi San Pietro de Castello u Veneciji s natpisom: Corpus S. Joanis Ducis Alexandrie M.,<\/em> \u0161to zna\u010di da se \u0161tuje kao Ivan knez Aleksandrijski da bi se zameo trag kra\u0111i.<\/p>\n

Legendama ukra\u0161ena pu\u010dka predaja govori:
\nRazastro bi kabanicu po moru i na njoj plovi<\/em>, a kada jedanput ni poslu\u0161o opata, ona je ispod njega po\u010dela tonut.
\nZ<\/em>austavi je kugu ri\u010dima: “\u0160ukadar-bukadar, u Povlja kuga nikadar!” i izlema je svojin pastirskin \u0161tapon tako da se svo more zakrvavilo.
\nNa \u0160\u0107irovoj Glavi, na kamenu na kojen je moli, lipo se vidi otisak njegovih kolin.
\nKada su Mle\u010di\u0107i odnili iz crikve bjegovo tilo, brodi su in se na po puta zaustavili. Jedan mornar je opazi da svecu fali opanak na jednoj nozi pa su se vratili nase po njega i nastavili put Mletak. Veslaju\u0107i, mornari su govorili: “Svaka voga jedna milja”, jer je svetac u\u010dini \u010dudo da svakin zaveslajen prevale cilu milju.
\n<\/em>
\nNapomena: Nakon dugog promi\u0161ljanja, odlu\u010dili smo se za prikaz kra\u0111e tijela iz apside bazilike umjesto iz krstionice, radi \u0161to cjelovitijeg prikaza cijele opatije.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Projekt Terra Croatica \u2013 Bro\u010dko blogo, autora Jadranka Neja\u0161mi\u0107 i \u0160ime Strikomana, oboga\u0107en je devetnaestom scenom koja je prikaz: kr\u0161tenja uranjanjem i polijevanjem u ranokr\u0161\u0107anskoj krstionici, klesanja Povaljskog praga; kra\u0111e tijela sv. Ivana Povaljskog i napada omi\u0161kih gusara. Glumci: FraPro\u010ditaj vi\u0161e…<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":2075,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[1,8],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2064"}],"collection":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2064"}],"version-history":[{"count":12,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2064\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4374,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2064\/revisions\/4374"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2075"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2064"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2064"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2064"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}