{"id":2877,"date":"2021-08-26T22:55:54","date_gmt":"2021-08-26T20:55:54","guid":{"rendered":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/?p=2877"},"modified":"2021-09-04T09:16:29","modified_gmt":"2021-09-04T07:16:29","slug":"gita-dragicevic-i-dani-martinic-rendic-iza-drugoga-kantuna-2","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/?p=2877","title":{"rendered":"Gita Dragi\u010devi\u0107 i \u0110ani Martini\u0107: Rendi\u0107 iz(a) drugoga kantuna"},"content":{"rendered":"

Predavanje Gite Dragi\u010devi\u0107 i \u0110anija Martini\u0107a: Rendi\u0107 iz(a) drugoga kantuna<\/em> i
\npredstavljanje snimljene scene\u00a0 Terra Croatica \u2013 Bro\u0161ko blogo: Rendi\u0107ev kampanel u Lo\u017ei\u0161\u0107u \u2013 Kralj svih kampanela <\/em>autora Jadranka Neja\u0161mi\u0107 i \u0160ime Srikomana.<\/p>\n

U spomen 170. obljetnici ro\u0111enja Ivana Rendi\u0107a i 130. obljetnici izgradnje zvonika u Lo\u017ei\u0161\u0107ima, Jadranka Neja\u0161mi\u0107 i \u0160ime Strikoman obogatili su projekt Terra Croatica \u2013 Bro\u010dko blogo<\/em> osamnaestom scenom.<\/p>\n

Rendi\u0107, Ivan,<\/strong> hrvatski kipar (Imotski, 27. VIII. 1849 \u2013 Split, 29. VI. 1932). Kiparstvom se bavio od rane mladosti u Supetru na Bra\u010du. Bio je na nauku kod drvorezbara Giovannija Moscotta u Trstu (1865). Akademiju zavr\u0161io 1871. u Veneciji, a usavr\u0161avao se u Firenci kod G. Dupr\u00e9a (1872\u201376), koji je svojim akademskim realizmom sna\u017eno utjecao na mladoga kipara. Bio je \u010dlan skupine Meduli\u0107.
\nDjela je isprva oblikovao realisti\u010dki s elementima naturalizma, pridaju\u0107i pozornost obradbi detalja (Hercegovka, 1883), a oko 1900. preuzeo je secesijski stil, kojemu je primjenom preoblikovanih nacionalnih folklornih motiva davao osobno obilje\u017eje. Najbolji su mu radovi realisti\u010dki portreti i realisti\u010dki oblikovane alegorijske figure. U Zagrebu je od 1877. do 1880. imao atelijer, u kojem je ostvario poprsja hrvatskih velikana za park Zrinjevac (Andrija Meduli\u0107, Julije Klovi\u0107, Krsto Frankopan, Nikola Juri\u0161i\u0107).
\nU Trstu je s manjim prekidima \u017eivio od 1881. do 1921. rade\u0107i javne spomenike uglavnom za hrvatske naru\u010ditelje (Andrija Ka\u010di\u0107 Mio\u0161i\u0107 u Makarskoj, 1890., i Zagrebu, 1891; Ljudevit Gaj u Krapini, 1891; Ivan Gunduli\u0107 u Dubrovniku, 1893; August \u0160enoa, 1893., i Petar Preradovi\u0107, 1894., u Zagrebu i dr.). Izra\u0111ivao je nadgrobne spomenike, od kojih se isti\u010du spomenici P. Preradovi\u0107u, A. \u0160enoi i E. Kumi\u010di\u0107u u Zagrebu, I. Perkovcu u Samoboru, M. A. Relkovi\u0107u u Vinkovcima, A. Star\u010devi\u0107u u \u0160estinama, obitelji dall\u2019Asta-Mohovi\u0107 u Rijeci i mauzoleje (obitelji Manasteriotti u Rijeci te obitelji Me\u0161trovi\u0107 u Benkovcu). Izvedbe nadgrobnih spomenika kretale su se od vrlo skromnih do rasko\u0161nih, s portretima pokojnika, alegorijskim figurama i s mozaicima.
\nZapa\u017eene su njegove alegorijske figure nadgrobnih spomenika: Hercegovka plete vijenac, Uspomena, Meditacija, Zaspala Vestalka, Vjera, Piet\u00e0 te kipovi Um na zgradi Austrijskoga Lloyda i Milosr\u0111e u zgradi Assicurazioni generali u Trstu. Rijetko je izvodio skulpture s biblijskom tematikom (reljefi u lunetama bo\u010dnih portala \u0111akova\u010dke katedrale, skulpture \u017eupne crkve u Milni, oltari \u017eupnih crkava u Voloskome i Omi\u0161u).
\nOd ve\u0107ih je Rendi\u0107evih arhitektonskih projekata ostvaren reprezentativni zvonik crkve u Lo\u017ei\u0161\u0107ima na Bra\u010du u neoromani\u010dkome stilu (1888\u201389) i vila Jaki\u0107 u orijentalnome stilu u Trstu (1896).
\nOd 1921. \u017eivio u Supetru, gdje se povukao shrvan oduzimanjem narud\u017ebe za mauzolej obitelji Petranovi\u0107 (izveo ga je T. Rosandi\u0107), a ondje je i bezuspje\u0161no nastojao osnovati \u0161kolu za umjetni\u010dku klesariju.<\/p>\n

Gita Dragi\u010devi\u0107<\/strong> diplomirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1978. godine jugoslavenske jezike i knji\u017eevnosti i komparativnu knji\u017eevnost. Nakon studija vra\u0107a se na rodni otok, zapo\u0161ljava u Srednjim \u0161kolama u Supetru i Pu\u010di\u0161\u0107ima, a 1980. godine sudjeluje u osnivanju Narodne knji\u017enice u Supetru \u010dija je ravnateljica sve do umirovljenja.<\/p>\n

Tijekom \u010detiri desetlje\u0107a rada Narodna knji\u017enica postala je prepoznatljiva i uva\u017eena kulturna ustanova, nositelj kulturnog razvoja od iznimne va\u017enosti za Supetar, Bra\u010d i razvoj hrvatske knji\u017eni\u010dne djelatnosti. S bogatim fundusom od 46 tisu\u0107a knjiga, najve\u0107a je knji\u017enica na otocima i me\u0111u prvima po broju knjiga po stanovniku (Bol ima vi\u0161e). Ona posjeduje i jednu od najbogatijih Zavi\u010dajnih zbirki u Hrvatskoj. Vrlo vrijedna bila je Gitina uloga prilikom osnivanja knji\u017enica u Bolu i Pu\u010di\u0161\u0107ima, u stvaranju suradnje s knji\u017enicama diljem zemlje, a mnoge knji\u017eni\u010dne programe i aktivnosti potaknula je i kao \u010dlanica Odbora za narodne knji\u017enice Hrvatskog knji\u017eni\u010darskog dru\u0161tva.<\/p>\n

Kao ravnateljica, ostvarila je i iznimnu suradnju knji\u017enice s brojnim bra\u010dkim i hrvatskim intelektualcima koji su ovdje odr\u017eali brojna predavanja i predstavljanja knjiga, osobito ona posve\u0107ena bra\u010dkoj povijesti i spomenicima kulture na Bra\u010du. U prilog \u010duvanju povijesti grada, iz zaborava je izvukla pri\u010de o mnogim umjetnicima, slavnim i zna\u010dajnim Supetranima i onima koji su u Supetru boravili tijekom svojega umjetni\u010dkog djelovanja poput Ivana Rendi\u0107a, Marka Vu\u0161kovi\u0107a, Kuzme Beovi\u0107a, Tironija, Tina Ujevi\u0107a, Ignjata Joba\u2026Urednica je monografije Marije Barbieri: Marko Vu\u0161kovi\u0107, Supetranin svjetskoga glasa.
\nU uredni\u0161tvu je Bra\u010dkog zbornika i drugih bra\u010dkih izdanja.<\/p>\n

Poseban naglasak dala je na o\u010duvanje lika i djela nestora hrvatskog kiparstva Ivana Rendi\u0107a. Prigodom 150. obljetnice njegova ro\u0111enja u okviru knji\u017enice osnovana je Spomen soba i Galerija Ivan Rendi\u0107 sa zbirkom koja sadr\u017ei 18 bron\u010danih odljeva njegovih najpoznatijih skulptura, 50- ak originalnih nacrta i crte\u017ea, te dokumente i slike iz Rendi\u0107eva \u017eivota. O njegovoj ostav\u0161tini brine se i danas s osobitom pozornosti i ljubavlju. U suradnji s mnogim hrvatskim galeristima u galeriji je desetlje\u0107ima organizirala brojne izlo\u017ebe.<\/p>\n

Desetlje\u0107ima aktivno sudjeluje u kulturnom i dru\u0161tvenom \u017eivotu Supetra i Bra\u010da i kroz osnivanje i rad razli\u010ditih udruga, a najaktivnija je kao dugogodi\u0161nja predsjednica i prva bisernica Tambura\u0161kog orkestra Supetar.
\n\u010clanica je Organizacijskog i Nacionalnog odbora Nazorovih dana u Postirima.
\nU suradnji s Centrom za kulturu Bra\u010d aktivno doprinosi programu No\u0107i muzeja i Festivalu \u010dakavske ri\u010di Stjepan \u0160tefe Puli\u0161eli\u0107 u \u0160kripu.<\/p>\n

Godine 1984. osnovala je najva\u017eniju gradsku kulturnu manifestaciju Supetarsko lito u kojoj i danas aktivno sudjeluje, a vi\u0161e od desetlje\u0107a bila je \u010dlanica Turisti\u010dkog vije\u0107a TZ Grada Supetra.
\nDobitnica je Spomenice domovinske zahvalnosti, Priznanja SD\u017d za promicanje kulture, Plakete Vladimir Nazor te brojnih zahvala i priznanja za sportske, dru\u0161tvene i kulturne aktivnosti.<\/p>\n

Gitin izniman doprinos u svim aspektima supetarskog kulturnog i dru\u0161tvenog \u017eivota prepoznao je i njezin Grad i dodijelio joj na dan sv. Petra za\u0161titnika Nagradu za \u017eivotno djelo.<\/p>\n

\u0110ani Martini\u0107<\/strong> ro\u0111en je 1987. god. u Supetru.
\nSrednju Umjetni\u010dku \u0161kolu, smjer slikarstvo, zavr\u0161io je u Splitu, kao i prediplomski studij na Umjetni\u010dkoj akademiji, odsjek kiparstvo, u klasi prof. Matka Miji\u0107a. Prvu godinu diplomskog studija zavr\u0161io je u klasi prof. Kuzme Kova\u010di\u010da, a magistrirao je kod mentora Nikole D\u017eaje.
\nTrenutno je docent u stalnom random odnosu pri Umjetni\u010dkoj akademiji u Splitu na odsjeku kiparstva.<\/p>\n

Imao je tri samostalne te je sudjelovao na 26 skupnih izlo\u017ebi.
\nAutor je 12 javnih skulptura:<\/p>\n

Spomeni\u010dke skulpture Gaje Filomena Bulata na trgu Gaje Bulata u Splitu, zajedno s Franom \u0160itumom,
\nspomenika \u017ertvama domovinskog rata u parku \u017dudika u Trogiru, zajedno s Franom \u0160itumom,
\nreljefa na vratnicama crkve Sv. Kuzme i Damjana na mauzoleju u Dra\u010devici, kao i reljefa sv. Ivana na istom mauzoleju,
\nreljefa Gospe od \u0160kapulara i Bla\u017eene Djevice Marije u kapeli Katedrale sv. Duje na Peristilu u Splitu,
\noltara, ambona i krstionice u crkvi Sv. Jurja u Brusju,
\nnagrade za Olimpijske igre \u201cGet moving\u201d u Hrvatskom olimpijskom odboru u Zagrebu,
\n\u201c Spongosus calculus\u201d u Ka\u0161telima,
\n\u201cOklupacija\u201d u Bolu,
\n\u201cJabuka\u201d , Montraker u Vrsaru.<\/p>\n

Sudjelovao na brojnim likovnim kolonijama.<\/p>\n

Autor mnogih skulptura i slika u privatnim kolekcijama.<\/p>\n

Sura\u0111uje s Odjelom za restauraciju pri UMAS-u na rekonstrukciji skulpture cara Dioklecijana – Zaklada Karlo Grenc, i rekonstrukciji anti\u010dkih portreta u Muzeju grada Splita.<\/p>\n

Dobitnik je prvonagra\u0111enog rada za natje\u010daj \u201cSpomenik Gaji Bulatu sa ure\u0111enjem pripadaju\u0107e podne povr\u0161ine\u201d ispred Hrvatskog narodnog kazali\u0161ta u Splitu zajedno s kiparom Franom \u0160itumom i arhitektom Damirom Vuj\u010di\u0107em.
\nI prvo nagra\u0111enog rada na natje\u010daju \u201cSpomenik \u017ertvama domovinskog rata sa Trogirskog podru\u010dja\u201d u parku \u017dudika u Trogiru zajedno s Franom \u0160itumom.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"\u00a0 \"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Predavanje Gite Dragi\u010devi\u0107 i \u0110anija Martini\u0107a: Rendi\u0107 iz(a) drugoga kantuna i predstavljanje snimljene scene\u00a0 Terra Croatica \u2013 Bro\u0161ko blogo: Rendi\u0107ev kampanel u Lo\u017ei\u0161\u0107u \u2013 Kralj svih kampanela autora Jadranka Neja\u0161mi\u0107 i \u0160ime Srikomana. U spomen 170. obljetnici ro\u0111enja Ivana Rendi\u0107aPro\u010ditaj vi\u0161e…<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":2893,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[23,48],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2877"}],"collection":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2877"}],"version-history":[{"count":7,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2877\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3079,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2877\/revisions\/3079"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2893"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2877"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2877"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2877"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}