{"id":3674,"date":"2023-10-31T09:38:46","date_gmt":"2023-10-31T08:38:46","guid":{"rendered":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/?p=3674"},"modified":"2023-11-10T12:55:13","modified_gmt":"2023-11-10T11:55:13","slug":"hrvatska-citaonica-i-bolski-turizam","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/?p=3674","title":{"rendered":"Hrvatska \u010ditaonica i bolski turizam"},"content":{"rendered":"\n

Biti originalan, stvarati svoj izvorni proizvod, ne biti kopija svijeta, i\u0107i neutabanim stazama, napajati se sa nepresu\u0161nog vrela na\u0161eg bogatog kulturnog naslije\u0111a. Na tome bi se trebala temeljiti strategija razvoja na\u0161ega turizma. To je jedini pravi put na\u0161e turisti\u010dke ponude. Odr\u017eivi razvoj na\u0161ega mjesta mogu\u0107 jedino kroz promicanje kulturnog turizma.
To je bio motiv i nit vodilja u svim kulturnim projektima knji\u017enice tijekom 30 godina stvarala\u0161tva u cilju razvoja i promid\u017ebe bolskog turizma.
Ova izlo\u017eba doprinos je knji\u017enice proslavi 100 obljetnice bolskog turizma.<\/p>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

BOLSKO LITO<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kulturnu manifestaciju Bolsko lito utemeljila je 1989. godine Jadranka Neja\u0161mi\u0107, animatorka kulture u Hotelskom poduze\u0107u Zlatni rat, sa suradnikom An\u0111elkom Karnin\u010di\u0107em, direktorom kadrovskog sektora i amaterskim glazbenikom. Vodila ju je do 2008. godine kada organizaciju preuzima Centar za kulturu u Bolu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kao ravnateljica Op\u0107inske knji\u017enice Hrvatska \u010ditaonica od 1994. godine, nastavila je s osmi\u0161ljavanjem i promid\u017ebom cjelokupne manifestacije u knji\u017enici.
Organizirani su brojni koncerti klasi\u010dne glazbe u \u017eupnoj crkvi i u Dominikanskom samostanu<\/strong> s doma\u0107im i stranim glazbenicima. Dragocjena je bila suradnja s prof. Jak\u0161om Zlatarom<\/strong>, predsjednikom Hrvatske glazbene scene mladih.
Jazz koncerti i radionice Jazza i salse organiziraju se u suradnji s Jurom Vrande\u010di\u0107em,<\/strong> vlasnikom Me\u0111unarodne ljetne glazbene \u0161kole u Pu\u010di\u0161\u0107ima. Mladi glazbenici pod mentorstvom vrhunskih hrvatskih virtuoza: Sa\u0161e Nestorovi\u0107a, Maria Igreca, Matije Dedi\u0107a\u2026muziciraju na vi\u0161e lokacija.
Be\u010dka operna pjeva\u010dica Sigrun Quetes koristila je prostor Glazbene \u0161kole kao Operni studio.<\/strong> Njezini be\u010dki studenti ljetovali su u Bolu i polazili satove opernog pjevanja. Gosti su u\u017eivali u atraktivnim zavr\u0161nim koncertima u Dominikanskom samostanu.<\/p>\n\n\n\n

Paloc \u2013 Ku\u0107a u ku\u0107i je od 1998. godine bolsko kazali\u0161te.<\/strong> Organiziraju se kazali\u0161ne predstave s najve\u0107im hrvatskim glumcima, predstave bolske skupine \u0160u\u0161ur, koncerti folklorne dru\u017eine Krejonca, klape Braciera, zbora Sveti Ivon i djevoja\u010dke klape Lirice, predstavljanje knjiga, klapski koncerti, multimedijalne radionice kazali\u0161ne skupine profesionalaca iz Njema\u010dke\u2026<\/p>\n\n\n\n

U suradnji s dr. Miljenkom Grgi\u0107em, umjetni\u010dkim ravnateljem Festivala dalmatinskih klapa Omi\u0161, utemeljene su 2001. godine Debitantske ve\u010deri koje se jo\u0161 uvijek uspje\u0161no organiziraju.<\/strong>
Stotine klapskih pjeva\u010da pro\u0161lo je kroz Paloc. U njihovim izvornim skladbama i u jedinstvenom ambijentu, u\u017eivali su Boljani i gosti.
Nera Neja\u0161mi\u0107 osmislila je, a Petar Ja\u0161i\u0107, akad. kipar, jo\u0161 uvijek izra\u0111uje u bra\u010dkom kamenu, nagrade publike i \u017eirija \u2013 \u0161koljku i kame sre\u0107e.<\/p>\n\n\n\n

S Vinkom Filipi\u0107em organizirane su vrlo uspje\u0161ne modne revije na rivi.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Djevoja\u010dka klapa Lirice<\/strong>, osnovana 2001. godine pod mentorstvom Tanje Kurajice. Ostvarila je niz koncerata na hotelskim terasama, pjaceti hotela Bretanide, u Palocu i na rivi.<\/p>\n\n\n\n

Nastupali su naj\u010de\u0161\u0107e sa zborom Sveti Ivon i FD Krejonca<\/strong> s puno radosti, jer smo gostima darivali svoj izvorni tradicijski proizvod, glazbeni i plesni.<\/p>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

HUM \/ CROART<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Cilj manifestacije je promid\u017eba hrvatske kulture i umjetnosti. Namijenjena je u prvom redu stranim gostima.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Programom Bra\u010dki biseri predstavljeno je bra\u010dko najve\u0107e blago, a to su ljudi: umjetnici svih profila kao i mladi bolski intelektualci.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Knji\u017eni\u010dni fond sadr\u017ei literaturu na osam jezika.<\/strong> Posebno vrijedna je zbirka prijevoda hrvatskih pri\u010da i bajki. U suradnji s hotelskim animatorima<\/strong> organizirano je \u010ditanje u knji\u017enici i na pla\u017ei Zlatni rat, natjecanje u pri\u010danju pri\u010da na vi\u0161e jezika kao i gledanje crtanih i igranih filmova hrvatskih autora u atriju knji\u017enice.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Brojni hrvatski glazbenici<\/strong> predstavili su se izvo\u0111enjem skladbi hrvatskih kompozitora, knji\u017eevnici svojim literarnim ostvarenjima, a umjetnici likovnim i kiparskim djelima.
Brojni su bolski lokaliteti i objekti kori\u0161teni kao scenski prostori:<\/strong> knji\u017enica, atrij Goti\u010dke ku\u0107e, crkve, Murvica, Studenac, Teatrin, Karielovi\u0107a dvuor, ku\u0107a obitelji \u0160imetovi\u0107, lapidarij, \u0161etnica, riva, hotelske terase\u2026<\/p>\n\n\n\n

Na poticaj ravnateljice knji\u017enice, osnovana je folklorna dru\u017eina Krejonca<\/strong> koja je otela zaboravu tradicijsku ba\u0161tinu na\u0161ih predaka i izvornim programom oboga\u0107uje turisti\u010dki ponudu.<\/p>\n\n\n\n

BookCrossing<\/strong> je slobodna mala knji\u017enica na rivi u kojoj je od 2014. godine pod motom pustimo knjige slobodno u svijet razmijenjeno stotine knjiga.<\/p>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n

ME\u0110UNARODNA DJE\u010cJA LIKOVNA RADIONICA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    \n
  1. \u2013 2017.<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

    Doprinos knji\u017enice proslavi stote obljetnice Hrvatske \u010ditaonice 1987. godine dva su nova projekta: otvaranje Glazbene \u0161kole u Bolu i organiziranje me\u0111unarodne dje\u010dje ljetne likovne radionice. Glazba je zvu\u010dni, a boje su vizualni esperanto.
    Tijekom dvadeset godina radionice, oko 800 djece iz Bola, raznih hrvatskih gradova i inozemstva proveli su dio ljetnih praznika u dru\u017eenju, veselju i ujedno kreativnom stvarala\u0161tvu. Neki gosti planirali su godi\u0161nji odmor prema terminu radionice.
    S djecom su radili mnogi akademski umjetnici: slikari, kipari, dizajneri, koristile su se gotovo sve likovne tehnike i izra\u0111ivali razli\u010diti predmeti, organizirale modne revije kostima, cipela i \u0161e\u0161ira kao i lutkarske predstave s izra\u0111enim lutkama. Tona boje, papira, gline i keramike, stotinu potro\u0161enih kistova, kilometri \u017eice, sve poznate slikarske tehnike, stotine radova, slika, instalacija, hepeninzi, posebno u sje\u0107anju je prvi na temu Zmajeve \u0161pilje \u201eApokalypsis cum figuri”, redatelja Pere Mio\u010da.<\/strong>
    Velika izlo\u017eba postavljena je 2007. godine u knji\u017enici Medve\u0161\u010dak u Zagrebu, a talijanski poduzetnik Pittarelo s cipelama, nastalim u radionici 2010. godine, ukrasio je svoj du\u0107an u Ka\u0161telima. Mnogi radovi stalno su izlo\u017eeni u knji\u017enici, pa mo\u017eemo re\u0107i da je bolska knji\u017enica ujedno i dje\u010dja galerija koju s u\u017eitkom razgledavaju i dive joj se ljudi iz cijeloga svijeta. Vi\u0161e djece koja su poha\u0111ala radionicu upisalo se na akademiju.
    Svako dijete je umjetnik. Problem je ostati umjetnik nakon odrastanja. (P. Picasso)
    Najvi\u0161e radionica, pa tako i dvadesetu vodila je Ru\u017ea Barbari\u0107 Libri\u0107,<\/strong> akad. slikarica iz Samobora. Eksplozija energije, stvarala\u010dki vulkan, pedagog kakvog bi svi po\u017eeljeli, multimedijalna umjetnica uz \u010dije vo\u0111enje su djeca ostvarila \u010dudesna djela, a u zadnjoj, jubilarnoj godini, oslikano je platno dugo 66 m.<\/strong> Uz djecu osnovno\u0161kolskog uzrasta, na njemu su radili mnogi biv\u0161i polaznici, sada ve\u0107 poznati arhitekti, dizajneri, psiholozi, pedagozi, novinari itd. Uz ogromnu ro\u0111endansku tortu, ponijeli su ga bolskom rivom, a postavljeno je i u Marmontovoj ulici u Splitu<\/strong>, ovje\u0161eno o rasvjetne stupove.
    Kako je lijepa \u017euta boja! uskliknuo je V.van Gogh. <\/p>\n\n\n\n

    Teme i voditelji likovnih radionica:
    1997. 100. obljetnica Hrvatske \u010ditaonice, Sandra Neja\u0161mi\u0107, akad. kipar.
    1998. Zmaju u pohod, Sandra Neja\u0161mi\u0107, akad. kipar., Jadranka Kaleni\u0107 akad. slik.
    i Pero Mio\u010d, redatelj i scenarist
    1999. Bavul, Sandra Neja\u0161mi\u0107 akad. kipar. i Jadranka Kaleni\u0107 akad. slik.
    2000. Bolska kartulina, Sandra Neja\u0161mi\u0107, akad. kipar. i Manuela Malvasija, prof.
    2001. I gledam more, Mira Kos, slikarica
    2002. Trampulin, Ru\u017ea Barbari\u0107, akad. slik.
    2003. \u0160kura, Ivana \u0106epuli\u0107, akad. slik.
    2004. \u010ciribu \u010diriba, Ru\u017ea Barbari\u0107 Libri\u0107 akad. slik.
    2004. Malik Tintilini\u0107 – Maci\u0107, Ru\u017ea Barbari\u0107 Libri\u0107, Sandra Neja\u0161mi\u0107, Mira Kos Izlo\u017eba u knji\u017enici Medve\u0161\u010dak i radionica u Pu\u010dkom otvorenom u\u010dili\u0161tu u Zagrebu
    2005. Slikopri\u010da, Ru\u017ea Barbari\u0107 Libri\u0107, akad. slik.
    2006. Gaudi, Nastasija Mileti\u0107, prof. likovne kulture
    Maci\u0107, Ru\u017ea Barbari\u0107 Libri\u0107, akad. slik.
    2007. Krinka, Nastasija Mileti\u0107, prof. lik. kult.
    2008. Kutli\u0107i, Lena Ivankovi\u0107 akad. kipar.
    2009. Paris, Antonija Jak\u0161i\u0107 dipl. dizajnerica
    2010. Cipele Lukas, Ru\u017ea Barbari\u0107 Libri\u0107, akad. slik.
    2011. Pupe, Mladen Radovnikovi\u0107 stilist i Ana Marija Botteri Peruzovi\u0107, akad. slik.
    2012. I bi svjetlo, Ru\u017ea Barbari\u0107 Libri\u0107, akad. slik.
    2013. Grataka\u017ea, Ru\u017ea Barbari\u0107 Libri\u0107 akad. slik.
    2014. Svemirko, Ru\u017ea Barbari\u0107 Libri\u0107, akad. slik.
    2015. Zmajev zagrljaj, Ru\u017ea Barbari\u0107 Libri\u0107, akad. slik.
    2016. Matisse, Ru\u017ea Barbari\u0107 Libri\u0107, akad. slik.
    2017. Boje su u nama, Ru\u017ea Barbari\u0107 Libri\u0107, akad. slik.<\/p>\n\n\n\n

    \n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"
    OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n

    <\/p>\n\n\n\n

    STARA BRA\u010cKA NO\u0160NJA I FOLKLORNA DRU\u017dINA KREJONCA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Uvrije\u017eeno mi\u0161ljenje da Bra\u010d nema svoje no\u0161nje neto\u010dno je, jer su je imali susjedni otoci i kopno. Bra\u010dani nisu ni\u0161ta manje bili privr\u017eeni tradiciji od njih, samo je davno i\u0161\u010dezla, a vrijeme ju je prekrilo zaboravom.
    Sa\u010duvanog izvornog kompleta no\u0161nje nema, pa ju je bilo vrlo te\u0161ko rekonstruirati. Dragocjen materijal bili su elementi no\u0161nje iz bolskih \u0161kabela, stari \u017eenidbeni ugovori s popisom dote bra\u010dkih nevjesta, slike \u0160imuna Carrare iz 1846. godine i nadvojvode Ludwiga Salvatora von Habsburga iz 1905. godine
    Jadranka Neja\u0161mi\u0107, ravnateljica Op\u0107inske knji\u017enice Hrvatska \u010ditaonica, sakupila je vrijedan materijal, a Sanja Ivan\u010di\u0107, kustosica u Etnografskom muzeju u Splitu,1999. godine izradila je rekonstrukciju.
    Gra\u0111ansko odijelo obnovljeno je prema originalima koji se \u010duvaju u muzeju, starim fotografijama i kazivanjima starijih Bra\u010dana.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Odr\u017eivi razvoj turizma na ovim na\u0161im prostorima mogu\u0107 je jedino kroz promicanje kulturnog turizma. Tradicijska ba\u0161tina nepresu\u0161an je izvor bogate ponude. Stoga je osnovana folklorna dru\u017eina Krejonca (zna\u010di uljudnost, pristojnost, ljubaznost, dobro djelo) da bi izvornim programom obogatili bolsku turisti\u010dku ponudu.
    Koreografiju starih bra\u010dkih plesova izradio je i darovao dru\u017eini Branko \u0160egovi\u0107, istaknuti splitski koreograf i etnolog.<\/strong>
    Krejonca je ostvarila brojne nastupe u Bolu i ostalim bra\u010dkim mjestima, sudjelovala je na mnogim smotrama hrvatskoga folklora i gostovala kod Gradi\u0161\u0107anskih Hrvata u Uzlopu.
    Branko \u0160egovi\u0107 obnovio je i staro Bolsko kolo koje se tradicionalno plesalo na blagdan sv. Stjepana ispred crkvice sv. Antuna.<\/strong> Sudjeluju\u0107i na Me\u0111unarodnoj smotri folklora u Zagrebu, s velikim ponosom plesalo se na Trgu Josipa bana Jela\u010di\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

    \n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n

    BOOKBOL<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Film je snimljen 2014. godine po uzoru na planetarno popularni spot Happy.
    Kroz film nas vodi djevoj\u010dica Zlatnorata koja pri\u010da pri\u010du o Bolu kao kulturnom i turisti\u010dkom sredi\u0161tu i o nama koji u njemu \u017eivimo dvostrukim \u017eivotom: onim u sezoni i drugim izvan nje.<\/strong>
    Upoznaje nas s bolskom kulturnom ba\u0161tinom i sa sadr\u017eajima namijenjenim gostima.
    Zahvaljuju\u0107i kulturnim sadr\u017eajima, kad gosti odu mi ne osje\u0107amo usamljenost, s nama ostaju na\u0161e knjige. Imamo prekrasnu knji\u017enicu s vrlo bogatim fundusom \u010dak na osam jezika i s dragocjenom zavi\u010dajnom zbirkom.<\/p>\n\n\n\n

    Autori: Jadranka Neja\u0161mi\u0107 i \u0160ime Strikoman
    Produkcija: Op\u0107inska knji\u017enica Hrvatska \u010ditaonica
    Film je na Youtubu<\/p>\n\n\n\n

    \n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n

    BRA\u010c: KAMEN I VODA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Film je snimljen 2016. godine u suradnji s Osnovnom \u0161kolom Pu\u010di\u0161\u0107a na izlo\u017ebi, postavljenoj na bolskoj \u0161etnici, i na lokalitetu Lokve kod Gornjega Humca.<\/p>\n\n\n\n

    U filmu su sadr\u017eana tri osnovna elementa na kojima bi se trebao temeljiti odr\u017eivi razvoj turizma na ovim na\u0161im prostorima: edukacija, osvje\u0161\u0107ivanje, u prvom redu djece i mladih, o vrijednosti i zna\u010daju naslije\u0111a, valorizacija na\u0161e bogate kulturne ba\u0161tine i njezina promid\u017eba kao osnova turisti\u010dke ponude.
    Krajnji cilj jest postizanje empatije kod na\u0161ih gostiju za percepcijom otoka Bra\u010da kao kulturne destinacije s cjelogodi\u0161njom ponudom.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Autori: Jadranka Neja\u0161mi\u0107 i \u0160ime Strikoman
    Produkcija: Op\u0107inska knji\u017enica Hrvatska \u010ditaonica<\/p>\n\n\n\n

    \n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n

    <\/p>\n\n\n\n

    TERRA CROATICA \u2013 BRO\u0160KO BLOGO<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Cilj projekta Terra Croatica \u2013 Bro\u0161ko blogo je prikaz 10 000 godina bra\u010dke kulturne i mitolo\u0161ke povijesti<\/strong>, jer san i stvarnost na mojem su otoku nerazmrsivo spleteni\u2026(P. \u0160imunovi\u0107).<\/p>\n\n\n\n

    Statisti su sami Bra\u010dani, \u017eitelji mjesta u kojima se snimaju re\u017eirane scene.
    One prenose autenti\u010dnu poruku vremena, jer su to izvorni povijesni lokaliteti na kojima mo\u017eemo pratiti kontinuitet \u017eivljenja do dana\u0161njeg dana.
    Projekt je zapo\u010det 2017. godine i jo\u0161 nije zavr\u0161en. Snimljeno je 25 scena, sudjelovalo je 250 statista i 500 suradnika. Najve\u0107a vrijednost projekta je uklju\u010divanje velikog broja stanovnika sa cijelog otoka, njihova edukacija, osvje\u0161\u0107ivanje o zna\u010daju naslije\u0111a i njegova promid\u017eba kao osnova turisti\u010dke ponude.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Na\u0161i gosti trebaju znati da nisu do\u0161li na samo turisti\u010dki otok ve\u0107 da na njemu mogu slijediti tragove ljudskog obitavanja jo\u0161 od ranog doba povijesti. Mi smo imali svoj jezik i pismo (glagoljicu) kojim su pisane knjige, kao \u0161to je Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine, tiskan samo 28 godina nakon Gutenbergove biblije. Prona\u0111en je u Dra\u010devoj luci blizu Murvice, a \u010duva se u bolskom dominikanskom samostanu.<\/p>\n\n\n\n

    Autori: Jadranka Neja\u0161mi\u0107 i \u0160ime Strikoman
    Produkcija: Op\u0107inska knji\u017enica Hrvatska \u010ditaonica<\/p>\n\n\n\n

    U Murvici je postavljen digitalni interaktivni pano s prikazom pustinja\u010dkih samostana.
    O Palocu \u2013 Ku\u0107i u ku\u0107i napravljen je vi\u0161ejezi\u010dni film s naratorom na bolskom dijalektu koji se prikazuje u prostoru.
    Svaka snimljena scena predstavljena je Boljanima i gostima uz predavanja eminentnih znanstvenika.<\/p>\n\n\n\n

    \n
    \"\"
    DCIM\\100MEDIA\\DJI_0052.JPG<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"
    DCIM\\100MEDIA\\DJI_0391.JPG<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n

    TERRA CROATICA – BRO\u0160KO BLOGO –<\/strong> BOLSKI KAMEN SRI\u0106IE<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Bolski kamen sri\u0107ie pri\u010da je o kamenu koji donosi sre\u0107u nalazniku na rtu podno najvi\u0161e gore na svim jadranskim otocima \u010diji vrh \u010duva \u010duva sv. Vid, a podno\u017eje zmaj sa sedam kvrga na jeziku.
    Pri\u010da je o bolskim stro\u017eanicama ovega bokuni\u0107a raja na zemji koje je bo\u017eica Zlatnorata preobrazila u prelijepe ondine, vile vodarice, da bi morskim zagrljajem prenosile pri\u010du svijetu o mjestu koje \u010duva tajnu o sre\u0107i i daruje ju svima koji je do\u0111u potra\u017eiti.<\/p>\n\n\n\n

    Dvojezi\u010dna knjiga s filmom na DVD-u prvi je finalni proizvodi projekta Terra Croatica \u2013 Bro\u0161ko blogo oblikovan kao bolski suvenir.<\/p>\n\n\n\n

    Snimljene scene:<\/p>\n\n\n\n

    Iliri na Bra\u010du<\/em> \u2013 lokalitet Lokve i brdo Brkata kod Gornjega Humca
    Rimljani na Bra\u010du<\/em> \u2013 rimski kamenolom Rasohe pored Splitske i \u0160krip
    Bro\u0161ke vile<\/em> \u2013 Korita podno Vidove gore
    Kolo\u010d i maci\u0107i<\/em> \u2013 Nere\u017ei\u0161\u0107a
    Orkomarin u Veloj Slatin<\/em>i \u2013 Murvica
    Juraj Dalmatinac na Bra\u010du<\/em> \u2013 kamenolom u Pu\u010di\u0161\u0107ima i \u017eupna crkva u Gornjem Humcu
    Illyrios Brentos, nimfe i Delamtika<\/em> \u2013 Nadsela
    Pru\u017e’ ruku, Bo\u017ee!<\/em> \u2013 Bol
    Povaljska listina \u2013 krsni list otoka Bra\u010da<\/em> \u2013 Dominikanski samostan u Bolu
    Gospa Karmelska<\/em> \u2013 Nere\u017ei\u0161\u0107a
    Zvirine stope<\/em> \u2013 podno Vidove gore
    Sv. Juraj u Stra\u017eevniku \u2013 blagoslov poja<\/em> \u2013 blizu Pra\u017enica
    Jurjevski kris na Jurjevu bardu<\/em> \u2013 blizu Nere\u017ei\u0161\u0107a
    Ranokr\u0161\u0107ansko kr\u0161tenje u Lovre\u010dini<\/em> \u2013 blizu Postira
    Zmajeva \u0161pilja – bra\u010dka Sikstina<\/em> \u2013 Murvica
    Pustinja\u010dki samostan Dra\u010deva luka<\/em> \u2013 Murvica
    Samostan picokara Duti\u0107<\/em> \u2013 Murvica
    Rendi\u0107ev kampanel u Lo\u017ei\u0161\u0107u<\/em> \u2013 Kralj svih Kampanela
    Bazilika u Povljima, klesanje Povaljskog praga i legenda o sv. Ivanu Povaljskom<\/em>
    Gar\u0161ki kamen sri\u0107e<\/em> \u2013 Bol
    Ranokr\u0161\u0107anski mozaici u bazilici Sanctus Petrus<\/em> \u2013 Supetar
    Paloc \u2013 Ku\u0107a u ku\u0107i<\/em> \u2013 Bol
    Rudica i Poganica<\/em> \u2013 Donji Humac
    Rimsko kupali\u0161te na Tri\u0161\u0107eniku<\/em> \u2013 pored Dra\u010device<\/p>\n\n\n\n

    Predavanja:<\/p>\n\n\n\n

    acad. Nenad Cambi: Rim na Bra\u010du<\/em>
    dr. sc. Vedran Barbari\u0107: Kontinuitet svetih mjesta u krajoliku otoka Bra\u010da<\/em>
    dr. sc. Lucija Puljak i Gita Dragi\u010devi\u0107, prof.: Usmene predaje otoka Bra\u010da<\/em>
    Fea Muniti\u0107: Praslavenska mitologija i njezini tragovi na Bra\u010du<\/em>
    akad. Josip Bratuli\u0107: Postanak, va\u017enost i knji\u017eevno-povijesna vrijednost Povaljske listine<\/em>
    dr. sc. Tvrtko Korbar: Geolo\u0161ka gra\u0111a otoka Bra\u010da kroz prikaz nove osnovne geolo\u0161ke karte<\/em>
    dr. sc. Jakov Karmeli\u0107: Ne doj muoru da hi poguco<\/em>
    dr. sc. Radoslav Bu\u017ean\u010di\u0107: Bra\u010dka graditeljska ba\u0161tina od rane renesanse do baroka<\/em>
    Goran Gabri\u0107: Bra\u010dko podzemlje<\/em>
    dr. sc. Branko Matuli\u0107: Lovre\u010dina \u2013 mjesto ranokr\u0161\u0107anskog kr\u0161tenja<\/em>
    dr. sc. don Josip Duki\u0107: Pustinjaci od Egipta do Bra\u010da<\/em>
    dr. sc. Josip Vrande\u010di\u0107: Bra\u010d i Poljica – povijesne veze<\/em>
    Lino Ursi\u0107: Sakralna ba\u0161tina otoka Bra\u010da<\/em>
    Zoran Kojdi\u0107: Otkrivenje u Zmajevoj \u0161pilji<\/em>
    dr. sc. Radoslav Bu\u017ean\u010di\u0107: Bra\u010d u ranom srednjem vijeku<\/em>
    Gita Dragi\u010devi\u0107, prof. i \u0110ani Martini\u0107, mag. kiparstva: Rendi\u0107 iz(a) drugoga kantuna<\/em>
    dr. sc. Vanja Kova\u010di\u0107: Ranokr\u0161\u0107anski spomenici na otoku Bra\u010du<\/em>
    prof. dr. sc. Branko Matuli\u0107: Fresko oslici na lokalitetu Sv. Ivana i Teodora na Glavici<\/em>
    dr. sc. Radoslav Bu\u017ean\u010di\u0107: Crkva Sv. Ivana i Teodora<\/em>
    dr. sc. Vanja Kova\u010di\u0107: Anti\u010dke cisterne na Ratu i Glavici<\/em><\/p>\n\n\n\n

    \n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
    <\/figure>\n\n\n\n

    RIMSKA PISCINA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Na Zlatnom ratu nalazila se villa rustica koja se datira od 2. st. n. e. do 4. st. n. e.
    Danas su sa\u010duvani ostaci njene cisterne za vodu (piscine), dimenzije 6,35 x 3,10 x 3 m.<\/strong>
    Bila je presvo\u0111ena ba\u010dvastim svodom. S njene isto\u010dne strane prona\u0111eni su temelji anti\u010dke zgrade du\u017eine 5 m, a s ju\u017ene strane tih temelja ostaci poda od opeke povr\u0161ine 67x57x40 cm. Tragovi ostalih zidova tog gospodarskog kompleksa uglavnom su uni\u0161teni kr\u010denjem zemlje.
    Prilikom probijanja ceste za Murvicu otkriveno je nekoliko rimskih grobova pokrivenih tegulama koji su vjerojatno pripadali stanovnicima vile.<\/p>\n\n\n\n

    Piscina je dugi niz godina bila potpuno zapu\u0161tena. Zidovi su bili o\u0161te\u0107eni, a razli\u010dito raslinje koje se bilo ukorijenilo na zidovima prijetilo je njezinom potpunom uru\u0161avanju.
    Na o\u0161te\u0107enom podu bilo je natalo\u017eeno kamenje koje je otpalo sa zidova te debeli sloj zemlje i mulja kao i oborinska voda.<\/p>\n\n\n\n

    Na inicijativu Jadranke Neja\u0161mi\u0107, ravnateljice Op\u0107inske knji\u017enice Hrvatska \u010ditaonica, provedeni su 2022. godine konzervatorsko \u2013 restauratorski zahvati pod stru\u010dnim nadzorom dr. sc. Vanje Kova\u010di\u0107.<\/strong>
    Njezinim ure\u0111enjem trajno smo je sa\u010duvali za budu\u0107e generacije. Ona svjedo\u010di na\u0161im stranim gostima da su na otoku koji ima dugu i bogatu povijest koja je nezaobilazan dio svjetske kulturne povijesti.<\/p>\n\n\n\n

    Planirana sljede\u0107a faza za\u0161tite je natkrivanje piscine.<\/p>\n\n\n\n

    Investitor je Op\u0107ina Bol.<\/p>\n\n\n\n

    Pri sve\u010danom otvorenju organizirana je rimska gozba s kostimiranim sudionicima i rimskim jelima.<\/p>\n\n\n\n

    <\/p>\n\n\n\n

    \n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"
    hdrpl<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
    \n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n

    CRKVA SV. IVANA I LAPIDARIJ<\/strong>
    Za\u0161titni zahvati koji su provedeni na lokalitetu crkve sv. Ivana, u razdoblju od 1987. do 1989. godine, iznjedrili su konzervatorsku odluku da se freske iz ponutrice crkve odvoje od izvorne podloge i konzerviraju za muzejsku prezentaciju.
    Ulomci fresaka preba\u010deni su na pripadaju\u0107e podloge, a potom se izradila rekonstruktivna \u017ebuka na kojoj su se nedostaju\u0107i elementi likovne cjeline nadopunjavali oslikom u grisaille maniri.<\/strong> Nakon konzervatorsko-restauratorskih zahvata na ostacima kasnoanti\u010dkih fresaka u substrukcijskom dijelu crkve, u taj prostor su 1996. godine postavljeni paneli s ranosrednjovjekovnim freskama.<\/p>\n\n\n\n

    Tijekom gotovo tri desetlje\u0107a, a uslijed neodgovaraju\u0107e i neujedna\u010dene mikroklime, te talo\u017eenja prljav\u0161tine, do\u0161lo je do manjih o\u0161te\u0107enja na povr\u0161ini oslika i posebno do smanjenja \u010ditljivosti, kako samih izvornih ulomaka tako i rekonstruiranih likovnih uzoraka.
    Da bi se zaustavilo daljnje propadanje izvornih dijelova fresaka i obnovila \u010ditljivost cjelovite likovne kompozicije, na inicijativu Jadranke Neja\u0161mi\u0107, ravnateljice Op\u0107inske knji\u017enice Hrvatska \u010ditaonica, prof. dr. sc. Branko Matuli\u0107, o\u010distio je lica ulomaka fresaka i obnovio crte\u017ee likovne kompozicije.<\/strong>
    Investitor je Op\u0107ina Bol.<\/p>\n\n\n\n

    Tro\u0161kovi konzervatorsko – restauratorskih radove na nadvratniku crkve i na njezinom zapadnom zidu podmireni su sponzorskim sredstvima.<\/p>\n\n\n\n

    Crkva i lapidarij otvoreni su za posjetitelje.<\/p>\n\n\n\n

    \n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"
    qrf<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n

    KROJEVE SKALINE<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Jedan od zanimljivijih doga\u0111aja u bolskoj povijesti jest dolazak austrijskog cara Franje<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Josipa I. O tom sve\u010danom posjetu 23. travnja 1875. godine doznajemo iz dnevnika s njegove jahte Miramar:<\/p>\n\n\n\n

    Pri smrknu\u0107u Miramar je bio na pomol Bola i bi iznenadjen \u010dudnovatim prizorom mno\u017eine rasvjetljenih la\u0111a za lovljenje riba koje idjahu u susret carskog yachta, kao i mnogim vatrama po brdima da se iz daleka vidi njihovo gostoprimstvo.<\/p>\n\n\n\n

    Car je pro\u0161ao ispod ki\u0107enog trijumfalnog luka, visokog 22 stope, s natpisom:<\/p>\n\n\n\n

    XXIII Aprilis 1875, Memoranda Dies Aureo Signanda Lapillo ( Dan za pam\u0107enje koji su odredili zlatni kamen\u010di\u0107i).<\/p>\n\n\n\n

    Do\u010dekali su ga mnogi bolski crkveni i svjetovni uglednici.<\/p>\n\n\n\n

    Sve\u010dano primanje prire\u0111eno je u ku\u0107i dr. Matea Jeli\u010di\u0107a-Martinisa.<\/p>\n\n\n\n

    Bilo je ve\u0107 kasno doba kad su krenuli iz Bola te se moralo izpustiti pohadjanje Milne i ravno krenuti za Spljet.<\/p>\n\n\n\n

    Prenosilo se sje\u0107anje na ovaj doga\u0111aj s generacije na generaciju, ma\u0161ta je kreirala i oblikovala povijesne \u010dinjenice, zbilja se stopila s legendom, ali trajni, istinski spomenik koji svjedo\u010di tome jesu stepenice sagra\u0111ene za cara, stoga nazvane Krojeve skaline.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Dugo su bile zapu\u0161tene i o\u0161te\u0107ene. Na inicijativu Jadranke Neja\u0161mi\u0107, ravnateljice Op\u0107inske knji\u017enice Hrvatska \u010ditaonica provedeni su 2023. godine konzervatorsko \u2013 restauratorski radovi.<\/strong> Na\u017ealost, preduga zapu\u0161tenost samo se djelomi\u010dno mogla sanirati.<\/p>\n\n\n\n

    Metalni rukohvat, koji uop\u0107e nije bio primjeren kraljevskim stepenicama, zamijenjen je kombinacijom tikovine i mesinga.<\/p>\n\n\n\n

    Investitor je Op\u0107ina Bol.<\/p>\n\n\n\n

    <\/p>\n\n\n\n

    \n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n

    BA\u0160TINSKI RAZRED<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Ba\u0161tinski razred je projekt Op\u0107inske knji\u017enice Hrvatska \u010ditaonica kojeg je osmislila Jadranka Neja\u0161mi\u0107, voditeljica kulturnih projekata i programa, 2022. godine. Cilj mu je edukacija djece i mladih o zna\u010daju naslije\u0111a. Prihvatilo ga je nastavni\u010dko i roditeljsko vije\u0107e pa je tako uvr\u0161ten u kurikulum Osnovne i Srednje \u0161kole Bol.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Tijekom protekle \u0161kolske godine, video projekcijom i predavanjem u knji\u017enici, u\u010denici su upoznati s bolskom i dijelom bra\u010dkom kulturnom i prirodnom ba\u0161tinom. Ove \u0161kolske godine projekt je nastavljen u vidu terenske nastave. Ostvareno je tematsko pojedina\u010dno vo\u0111enje svih razreda bolskom kulturnom stazom. Ujedno je posje\u0107en Zavi\u010dajni muzej u \u0160kripu kao i lokaliteti Kolo\u010d i rimski kamenolom Rasohe.<\/p>\n\n\n\n

    Pou\u010davanje o zna\u010daju naslije\u0111a, u prvom redu djece i mladih, jedini je put u stvaranju njezinih osvije\u0161tenih \u010duvara i promicatelja. Ba\u0161tina je jedini izvorni proizvod na kojem se mora temeljiti odr\u017eivi razvoj turizma na na\u0161em otoku.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    \n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n

    ZMAJEVO SELO<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Predstava Zmajevo selo organizirana je 2015. godine u suradnji s Umjetni\u010dkom akademijom u Splitu i HNK Split. To je prva vi\u0161ejezi\u010dna predstava u Hrvatskoj, ujedno interaktivna, peripateti\u010dka i bez ikakve intervencije u prostoru. Govori o su\u017eivotu Murvi\u010dana i pustinjaka koji su u 15. st. bje\u017ee\u0107i pred Turcima naselili \u0161pilju u brdu iznad Murvice, a u kasnijim stolje\u0107ima sagradili samostane.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    U njoj su glumili sami stanovnici Murvice u svom izvornom ambijentu i na svom izri\u010daju, a studenti glume bili su naratori koji su uvodili publiku u pri\u010du ili obja\u0161njavali pojedine scene na hrvatskom standardu, engleskom i njema\u010dkom jeziku.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Prikazana je deset puta, vidjelo ju je oko 500 posjetitelja iz cijeloga svijeta.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Veliki kameni reljef s motivima iz Zmajeve \u0161pilje, kojeg je autor Ivica Jak\u0161i\u0107 \u010cokri\u0107 Puko, bio je postavljen u ku\u0107ici koja je predstavljala dom pustinjaka.<\/p>\n\n\n\n

    Gosti iz Bola na predstavu su odlazili vlaki\u0107em, gdje se odigravala i prva scena, a nakon izvedbe nastavili su se dru\u017eiti s glumcima uz doma\u0107u ve\u010deru u konobi Raj u Murvici.<\/p>\n\n\n\n

     Zahvaljuju\u0107i pripremama za predstavu, pokrenuta je i akcija \u010di\u0161\u0107enja Murvice, pa se u ovom slu\u010daju dogodio sretan spoj umjetnosti, kreativnosti mje\u0161tana, ekologije i turizma.<\/p>\n\n\n\n

    \u0160ime Strikoman snimio je predstavu i re\u017eirao istoimeni film koji je na 19. Me\u0111unarodnom festivalu turisti\u010dkog filma ITF CRO 2016 u Solinu nagra\u0111en kao najbolji film festivala u prikazu predstave tradicijskog \u017eivota.<\/strong> Zbor turisti\u010dkih novinara Hrvatskog novinarskog dru\u0161tva i Hrvatska udruga turisti\u010dkih novinara i pisaca u turizmu FIJET Hrvatska dodijelila je \u0160imi Strikomanu prvu nagradu Marko Polo \u2013 slavni putopisac za najbolji turisti\u010dki film.
    Jadranka Neja\u0161mi\u0107 je od Europskog dru\u0161tva turisti\u010dkih novinara dobila Povelju za posebne zasluge u turizmu.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

    Na 8. Festivalu Trsat \u2013 festival hrvatskih katoli\u010dkih filmova, film Zmajevo selo nominiran je i prikazan u finalnoj ve\u010deri uz filmove Jo\u0161ka Maru\u0161i\u0107a i Jakova Sedlara.<\/p>\n\n\n\n

    Scenaristi: Jadranka Neja\u0161mi\u0107, Franjo \u0110akovi\u0107 i Ton\u010di \u017duljevi\u0107<\/p>\n\n\n\n

    Redatelji: Jadranka Neja\u0161mi\u0107 i Franjo \u0110akovi\u0107<\/p>\n\n\n\n

    Produkcija: Op\u0107inska knji\u017enica Hrvatska \u010ditaonica<\/p>\n\n\n\n

    \n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Biti originalan, stvarati svoj izvorni proizvod, ne biti kopija svijeta, i\u0107i neutabanim stazama, napajati se sa nepresu\u0161nog vrela na\u0161eg bogatog kulturnog naslije\u0111a. Na tome bi se trebala temeljiti strategija razvoja na\u0161ega turizma. To je jedini pravi put na\u0161e turisti\u010dke ponude.Pro\u010ditaj vi\u0161e…<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":3689,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[23,48,8],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3674"}],"collection":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3674"}],"version-history":[{"count":12,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3674\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3919,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3674\/revisions\/3919"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3689"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3674"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3674"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3674"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}