{"id":3920,"date":"2023-11-10T13:44:49","date_gmt":"2023-11-10T12:44:49","guid":{"rendered":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/?p=3920"},"modified":"2023-11-13T10:34:57","modified_gmt":"2023-11-13T09:34:57","slug":"zlatni-rat-kreator-bolske-kulturne-povijesti","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/?p=3920","title":{"rendered":"Zlatni rat – kreator bolske kulturne povijesti"},"content":{"rendered":"\n

\u0110URO \u017dULJEVI\u0106<\/strong>, 1930. – 2001.<\/p>\n\n\n\n

Od oca Mate iz Murvice i mame Tonke iz Bola, bio je prosvjetni, kulturni i privredni djelatnik, nositelj turisti\u010dkog i svekolikog razvoja Bola.<\/p>\n\n\n\n

Osnovnu \u0161kolu i dominikansku gimnaziju zavr\u0161io je u Bolu, studirao je meteorologiju u Beogradu, diplomirao je fiziku i matematiku na Vi\u0161oj pedago\u0161koj akademiji u Splitu, a geografiju i geologiju na Prirodoslovno-matemati\u010dkom fakultetu u Sarajevu.<\/p>\n\n\n\n

Od 1954. do 1968. godine djelovao je u Murvici i Bolu kao prosvjetni radnik.<\/p>\n\n\n\n

Kao direktor Hotelskog poduze\u0107a Zlatni rat,<\/em> od 1969. do 1978. godine, bio je spiritus movens zna\u010dajnih gospodarskih i kulturnih ostvarenja, koji trajno svjedo\u010de o njegovu vizionarstvu i oslikavaju ga kao osvije\u0161tenog \u010duvara i promicatelja kulturne ba\u0161tine.
Zlatni rat<\/em> je u tom razdoblju bio nositelj turisti\u010dkog i svekolikog razvoja Bola.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nakon prestanka rada Dominikanske srednje \u0161kole za spremanje sve\u0107enika 1972. godine, odlukom Radni\u010dkog savjeta Hotelskog poduze\u0107a Zlatni rat<\/em>, zapo\u010dinje s radom dr\u017eavna Gimnazija s programom za turisti\u010dke radnike i obveznom praksom u hotelima. Inicijator njezinog utemeljenja i prvi ravnatelj bio je \u0110uro \u017duljevi\u0107. Cilj otvaranja \u0161kole bio je zadr\u017eavanje mladih ljudi na otoku, odnosno u Bolu.<\/strong> Stoga su svi zainteresirani maturanti primani u stalni radni odnos.<\/p>\n\n\n\n

Godine 1985. obnovio je rad Hrvatske \u010ditaonic<\/em>e<\/strong>, utemeljene 1897. godine, smjestiv\u0161i je u svojem reprezentativnom uredu u Goti\u010dkom ka\u0161telu.<\/p>\n\n\n\n

Pokrenuo je osnivanje bolske tiskare, nazvane Druga bra\u010dka tiskara<\/strong>, koja je djelovala od 1979. do 1989. godine.<\/p>\n\n\n\n

Bio je utemeljitelj i urednik biblioteke Bro\u0161ki libar<\/em><\/strong> (1980. \u2013 1993.) u kojoj je objavljeno jedanaest knjiga. S Jakovom Ba\u010di\u0107em pokreta\u010d je i urednik biblioteke Zvizdo<\/em>n<\/strong> (1980. \u2013 1982.) u kojoj su objavljene tri knjige. Ova zna\u010dajna djela iz bra\u010dke kulturne povijesti objavljena su s namjerom promicanja bra\u010dke knji\u017eevne ba\u0161tine i o\u010duvanja bra\u010dkog \u010dakavskog idioma. Nakladnik izdanja bilo je Hotelsko poduze\u0107e Zlatni rat u suradnji s Fakultetom primenjenih umetnosti u Beogradu.<\/p>\n\n\n\n

Autor je knjige Di\u0161ienj za kvodar muoga \u0161ko<\/em><\/strong>ja<\/em> (Nacrt za sliku moga otoka). Nastala je pro\u0161irenjem predavanja za turisti\u010dke vodi\u010de. Ona je cjeloviti sa\u017eeti prikaz prirodnih, dru\u0161tvenih i gospodarskih zna\u010dajki otoka Bra\u010da, kao i knji\u017eevni pregled starijih i suvremenih bra\u010dkih pisaca, narodne predaje i bra\u010dkih \u010dakavskih govora.
Nakladnik je Srednja \u0161kola Bol<\/em> 1996. godone.<\/p>\n\n\n\n

Autor je monografije Pedeset godina Zlatnog rata<\/em>,<\/strong> tiskane 1998. godine. U njoj nije dan samo povijesni prikaz Hotelskog poduze\u0107a Zlatni rat,<\/em> ve\u0107 su obuhva\u0107eni svi vidovi njegove povijesne egzistencije od prvog spomenika sve do danas (A. Plenkovi\u0107).<\/p>\n\n\n\n

U knjizi Njih dvonadeste<\/strong> objavljena je originalna poema na \u0107irilici ruskog pjesnika Aleksandra A. Bloka, njezin prepjev na hrvatskom jeziku i pretisak stru\u010dnog prikaza Blokovog stvarala\u0161tva akademika Josipa Badali\u0107a kao i prepjev na bolsku \u010dakavicu \u0110ure \u017duljevi\u0107a.<\/strong> Predgovor i pogovor napisao je, poemu akcentirao i rje\u010dnik sastavio akademik Petar \u0160imunovi\u0107.
Knjiga je objavljena 1999. godine u biblioteci Bra\u010dki libar.<\/em><\/p>\n\n\n\n

S akademikom Petrom \u0160imunovi\u0107em autor je knjige U lipien jaziku di \u010da slaje zvoni.<\/em><\/strong>
U njoj su opisane sve jezi\u010dne posebnosti bolskog govora, objavljen je izbor bra\u010dkih go\u010dica, viersi, provierbija, batuda i \u0161ola, kao mali bolski rje\u010dnik kako su govorili na\u0161i matere i oci, na\u0161i nuonoti i none.
Nakladnik je Srednja \u0161kola Bol<\/em> 1999. godine.<\/p>\n\n\n\n

U suradnji s profesorom Zlatanom Jak\u0161i\u0107em objavio je knjigu prepjeva Jesenjinovih pjesama Jesenjin po bra\u0161ku i bro\u0161ku<\/em><\/strong>.<\/em> Izvornik i prepjevi objavljeni su zajedno: Zlatana Jak\u0161i\u0107a na sela\u010dki, a \u0110ure \u017duljevi\u0107a na bolski govor. Dok Jak\u0161i\u0107 ostaje vjeran ruskom izvorniku, \u017duljevi\u0107evi prepjevi nose izraz i ugo\u0111aj doma\u0107ega \u010dakavskog ambijenta, ali pri tome Jesenjin nije iznevjeren. On je samo bra\u010dkiji.
Objavljena je u biblioteci Bro\u0161ki libar<\/em>, a tiskana je kao bibliofilsko izdanje Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu i RO Zlatni rat 1989. godine.<\/p>\n\n\n\n

Ostavio je u rukopisu prijevod jo\u0161 jednog ruskog pjesnika na bolsku \u010dakavicu \u2013 Majakovskog. Bilo bi vrijedno objaviti je.<\/p>\n\n\n\n

Autor je teksta u knji\u017eici Bra\u010d<\/em>, <\/strong>prevedene na vi\u0161e stranih jezika.
Nakladnik je Turistkomerc 1983. godine.<\/p>\n\n\n\n

Od 1988. do 1991. godine radio je u predstavni\u0161tvu INA-e za turizam u Moskvi. Boravak u Rusiji bio je motiviran njegovom zainteresirano\u0161\u0107u za prou\u010davanje ruskih klasika.<\/p>\n\n\n\n

Bio je \u010dlan uredni\u0161tva Bra\u010dkog zbornika, Bra\u010d, vodi\u010d po otoku Petra \u0160imunovi\u0107a i izdava\u010dkog odbora Rje\u010dnik bra\u010dkih \u010dakavskih govora akademika Petra \u0160imunovi\u0107a.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kao zaljubljenik u knjigu, posjedovao je jednu od najbogatijih privatnih knji\u017enica na Bra\u010du.<\/p>\n\n\n\n

Za poseban doprinos u podru\u010dju kulture u op\u0107ini Bol dodijeljeno mu je 2000. godine javno priznanje Grb Op\u0107ine Bol.<\/strong>
\u201eZahvalna sam prof. \u017duljevi\u0107u, na svemu \u0161to je dao na\u0161em mjestu, ne samo kao Bolka, nego i osobno, jer su njegova ostvarenja: gimnazija i knji\u017enica, odredila moj \u017eivotni put\u201c, izjavila je Jadranka Neja\u0161mi\u0107, ravnateljica Hrvatske \u010ditaonice, u zahvali kada joj je dodijeljena Godi\u0161nja nagrada.<\/p>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n

EX LIBRIS<\/strong>
Prvi je nepoznatog ruskog autora, nastao u vrijeme \u017duljevi\u0107eva boravka u Moskvi.
Drugi, s motivom bolske luke, izradio je prof. Milo\u0161 \u0106iri\u0107 1979. godine u linorezu.
Tre\u0107em je autor Rastko \u0106iri\u0107. Nastao je 1988. godine kao kombinacija prethodna dva. Tema je bila ponovno sv. Juraj, ali njegova primorska ina\u010dica: mornar se bori s morskim \u010dudovi\u0161tem, dok je u pozadini karakteristi\u010dna bolska Lo\u017ea.<\/p>\n\n\n\n

Preslika originala dar je Rastka \u0106iri\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n

JAKOV BA\u010cI\u0106, <\/strong>1937. – 2001.<\/p>\n\n\n\n

Njegova obitelj doselila se u Bol iz okolice Drni\u0161a. Kratko je radio u Turist birou, a gotovi \u010ditav radni vijek bio je tajnik Hotelskog poduze\u0107a Zlatni rat.

Univerzalan, misaon, slobodnjak, samotnjak. Boem koji je prezirao materijalna bogatstva i bogatio se knjigama.<\/strong> Izabrao je najmisaoniji studij: \u010distu filozofiju, ali ga je neima\u0161tina natjerala prekinuti studij. Vratio se na po\u010detke bolskog turizma i sav radni vijek proveo je osmi\u0161ljavaju\u0107i njegove kulturne sastavnice. Bez diplome do\u0161kolovao se sam u istinskoga intelektualca. I kad je bio gladan, ulagao je u knjige. Stvorio je jednu od najprobranijih oto\u010dkih privatnih knji\u017enica.

Zajedno s \u0110urom \u017duljevi\u0107em postavio je temelje obnovljenoj Hrvatskoj \u010ditaonici.<\/strong> Odlazio je na sajmove knjiga, vrlo obavije\u0161ten, obilazio izdava\u010de i knji\u017eare, prekapao antikvarijate.
Svi utemeljiva\u010di bolskog turizma svoje ruke oslanjali su na njegovo rame, nevidljiv, a prisutan. Otrli su se uza nj mnoge kulturne manifestacije, a on nikad eksponiran. Postavljao je visoke kriterije. Njegova promi\u0161ljanja o mnogim kulturnim pitanjima duboko su se uva\u017eavala.
U mnogim djelatnostima ostao je nedovr\u0161en, ne imaju\u0107i snage i\u0107i do kraja.
Nije imao ni\u0161ta, bio je duhovno bogat. Volio je \u0161alu. Boljani su ga voljeli. Prepoznavali su u njemu intelektualca i onda kad je samo\u0107u i tugu, samo njemu znanu, topio u \u010da\u0161i i neprekidno otpuhivao dimom.
Bio je nesumnjivo najbolji poznavatelj izvornoga bolskog govora. Izvrsno je oblikovao jezik u knjizi Mercedes Marinkovi\u0107: Nonina kredienca i bolski \u0161kafetini.
Skupio je bolske rije\u010di i njihove autenti\u010dne govorne potvrde, zatim nadimke, osobne i obiteljske te obradio bra\u010dka prezimena od prvih spomena do ra\u0161irenosti u pojedinim bra\u010dkim mjestima za Rje\u010dnik bra\u010dkih \u010dakavskih govora<\/em> akademika Petra \u0160imunovi\u0107a.<\/strong>
Bio je \u010dlan uredni\u0161tva brojnih izdanja Bra\u010dkog zbornika i knji\u017eice Bra\u010d za koju je tekst napisao \u0110uro \u017duljevi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n

SIMBOL ZLATNOG RATA I BOLA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Hotelsko poduze\u0107e Zlatni rat <\/em>dugo je tragalo za za\u0161titnim znakom kao temeljem vizualnog identiteta.<\/p>\n\n\n\n

Grafi\u010dar i dizajner Milo\u0161 \u0106iri\u0107,<\/strong> profesor na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu,
autor niza poznatih za\u0161titnih znakova i logotipa, posebno iz sfere kulture i umjetnosti i nekoliko knjiga na teme vizualnih komunikacija, kupio je \u0161ezdesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a u Bolu ku\u0107u u kojoj je ljetovao s obitelji. Samoinicijativno je pokrenuo projekt Studije znaka Bol na Bra\u010du i predstavio ga na samostalnoj izlo\u017ebi u Bolu 1967. godine. Bio je to poticaj svestranom \u0110uri \u017duljevi\u0107u, direktoru Zlatnog rata<\/em>, na promi\u0161ljanje o izradi suvremenog vizualnog identiteta.<\/strong>
Na projektu za\u0161titnog znaka, kao temeljnog dijela grafi\u010dke identifikacije Hotelskog poduze\u0107a Zlatni rat,<\/em> \u0106iri\u0107 je radio od 1970. do kraja osamdesetih godina.
Osmislio je niz elemenata vizualnog identiteta i aplikacija za\u0161titnog znaka: memorandum, mape, jelovnike, zastave, plakate, nazive hotela, dekorativne vre\u0107ice, etikete, naljepnice, privjeske, znakove raznih obljetnica, turisti\u010dku signalizacija\u2026 \u201euvijek s ciljem podizanja kvalitete ne samo turizma nego i svakodnevnog \u017eivota lokalnog stanovni\u0161ta\u201c (Dejan Kr\u0161i\u0107). Na\u017ealost, mnoge ideje i prijedlozi nikad nisu ostvareni.
Boljani i gosti prihvatili su znak ne samo kao simbol poduze\u0107a ve\u0107 i samog Bola, a ve\u0107 1973. godine objavljen je u sedmom tomu knjige Top symbols & trademarks of the world.<\/p>\n\n\n\n

IDEJA ZNAKA<\/strong>
Njegovo \u0161iroko i sveobuhvatno promi\u0161ljanje ilustriraju projekti i rje\u0161enja za razne bolske institucije i manifestacije: Narodnu \u010ditaonicu,<\/em> Kulturno prosvjetno dru\u0161tvo Jozo Bodlovi\u0107, Bolski \u0161portski klub, Mjesnu zajednicu, pe\u010dat Muzeja dominikanskog samostana povodom 500. obljetnice prisutnosti dominikanaca u Bolu, tipografski znak Druge bra\u010dke tiskare, biblioteke Bro\u0161ki libar <\/em>i Zvizdon.<\/em>
U projektnoj knjizi Turisti\u010dke informacije, oznake i signalizacija u eksterijeru Bola, 1986. analizira stanje bolskog turizma u kojem jo\u0161 uvijek nije postojala sustavna, osmi\u0161ljena i suvremeno organizirana grafi\u010dka komunikacija. \u201eOve potrebe treba da se re\u0161avaju, kao na primer vodovod ili kanalizacija u Bolu\u201c, smatrao je.
\u201eUnato\u010d svemu tome, ona polazna to\u010dka vizualnog identiteta, za\u0161titni znak nekada\u0161njeg hotelskog poduze\u0107a ‘Zlatni rat’, i nakon pola stolje\u0107a ostaje trajno prepoznatljiv\u201c, smatra Dejan Kr\u0161i\u0107.
Preslike originala darovao je Rastko \u0106iri\u0107.<\/p>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n

LINOREZI MIROSLAVA \u0106IRI\u0106A<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n

UGOSTITELJSKA \u0160KOLA<\/strong>
Bolsko turisti\u010dko gospodarstvo po\u010detkom \u0161ezdesetih godina ubrzano se razvijalo. Mudri rukovoditelji osvijestili su va\u017enost educiranih stru\u010dnih ljudi. Stoga su 1963. godine, u suradnji s Ugostiteljskom \u0161kolom iz Splita, organizirali te\u010daj po intenzivnom programu za konobare i pipni\u010dare<\/strong>.
Popis polaznika iz Bola:<\/p>\n\n\n\n

    \n
  1. Lukrecija Bre\u0161kovi\u0107 4. Vinko Ivuli\u0107<\/li>\n\n\n\n
  2. Vojka Kati\u0107 5. Vesna Koljati\u0107<\/li>\n\n\n\n
  3. Fani Petri\u0107 6. Mirjana \u0160\u010depanovi\u0107<\/li>\n<\/ol>\n\n\n\n

    U\u010denici izvan Bola bili su smje\u0161teni u \u0111a\u010dkom domu u bijeloj zgradi koja se 1964. godine pripojila Hotelskom poduze\u0107u Zlatni rat.<\/em>
    Na inicijativu Ive Marinkovi\u0107a Mijari\u0107a i Ka\u017eimira Cukra, prvog direktora HP Zlatni rat, Upravni odbor poduze\u0107a sljede\u0107e \u0161kolske godine sklopio je sporazum s istom \u0161kolom o otvaranju podru\u010dnog odjela.<\/strong>
    Mihovil Miho Oman, voditelj ugostiteljstva u Zlatnom ratu,<\/em> bio je prvi nastavnik ugostiteljskog poslu\u017eivanja. Kuharstvo i prakti\u010dnu nastavu predavao je Sarma\u0111ija, a druge nastavne predmete pou\u010davali su nastavnici: Nikola Hero, \u0110uro \u017duljevi\u0107 i Miro Vlahovi\u0107.
    HP Zlatni rat<\/em> skrbilo se o tro\u0161kovima \u0161kole kao i o prehrani i smje\u0161taju u\u010denika iz drugih mjesta u \u0111a\u010dkom domu \u0160imetovi\u0107. Odgojitelj im je bio Josip Bepo Vodanovi\u0107.
    \u0160kolske godine 1968.\/1969. \u0161kola djeluje kao podru\u010dno odjeljenje Ugostiteljske \u0161kole u Supetru.<\/p>\n\n\n\n

    \n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n

    GIMNAZIJA \u2013 SREDNJA \u0160KOLA BOL<\/strong>
    Dominikanska srednja vjerska \u0161kola za spremanje sve\u0107enika, preseljena 1907. godine s Lokruma u Bol, poslije duge i burne povijesti prestala je s radom 1973. godine. Zlosretni \u010din zatvaranja \u0161kole, koja je bila nukleus obrazovanja kasnijih bolskih i hrvatskih intelektualaca, otvorio je prostor utemeljenju nove ustanove u kulturi \u010diji je doprinos kulturnom rastu ovoga mjesta nemjerljiv.
    Biti ispred vremena, vidjeti izlazak prije ostalih, imati snagu biti izvan mase, uzdi\u0107i se iznad prosje\u010dnosti, rijetkima je dano. Jedan od takvih bio je \u0110uro \u017duljevi\u0107. Na njegovu inicijativu i odlukom Radni\u010dkog savjeta HP Zlatni rat utemeljena je 24. srpnja 1972. godine op\u0107a gimnazija s programom za turisti\u010dke radnike i obveznom praksom u hotelima, da bi u\u010denici koji ne \u017eele nastaviti daljnje \u0161kolovanje imali osnovna znanja za poslove u hotelijerstvu.<\/strong>
    On je bio prvi ravnatelj i profesor zemljopisa. Predmet turizam predavao je Jerko Martini\u0107. Poha\u0111ali su je i pitomci sjemeni\u0161tarci, kandidati za dominikanski red, koji su stanovali u samostanu.

    Zlatni rat se obvezao osigurati i pla\u0107ati nastavnike, a s Poljoprivrednom zadrugom sagradio je za njih \u010detiri stana. Svi upisani u\u010denici imali su mogu\u0107nost stalnog zaposlenja u Zlatnom ratu<\/em>. Primarni cilj bio je zadr\u017eati mlade ljude na otoku i potaknuti one koji \u0107e se dalje obrazovati na povratak.
    Nakon mnogo upornosti, pregovaranja i potpisanih sporazuma, Republi\u010dka interesna zajednica za financiranje usmjerenog obrazovanja odobrila je 1. sije\u010dnja 1973. sredstva za odgojno-obrazovnu djelatnost i priznala rad gimnazije.
    Reformom \u0161kolstva 1977. godine, gimnazija je postala Op\u0107a srednja \u0161kola Bol, pripremni stupanj: dvije godine, zavr\u0161ni stupanj: turisti\u010dki radnik.<\/strong>
    Iste godine HP Zlatni rat <\/em>sklapa s njom Samoupravni sporazum. Obvezuje se osigurati financijsko-materijalna sredstva za rad \u0161kole, izvo\u0111enje prakti\u010dne nastave u svojim objektima i svim u\u010denicima po zavr\u0161etku obrazovanja zasnivanje radnog odnosa.<\/strong>
    \u0160kolske godine 1989.\/19 90. \u0160kola je dobila odobrenje za izvo\u0111enje programa kulturno-umjetni\u010dke struke, obrazovni profil suradnik u kulturno-znanstvenim ustanovama.
    Za ravnatelja \u0160kole jednoglasno je izabran Kre\u0161imir Okma\u017ei\u0107.<\/strong> Po\u017ertvovno, stru\u010dno i s puno ljubavi prema djeci radio je do 2016. godine. Uporno\u0161\u0107u i vizionarstvom uspijevao je prebroditi krizne \u0161kolske godine s nedostatnim brojem u\u010denika i stru\u010dnih kadrova. Stoga mu je Op\u0107ina Bol 1999. godine dodijelila javno priznanje \u2013 Godi\u0161nju nagradu za osobite zasluge u oblasti kulture i \u0161kolstva.
    Novi Zakon o srednjem \u0161kolstvu dopu\u0161ta 1990. godine, nakon dvanaest godina prekida, ponovno rad gimnazija. \u0160koli se odobrava izvo\u0111enje eksperimentalnog programa op\u0107e gimnazije.<\/strong> Uvodi se nastava iz vjeronauka. Prvi vjerou\u010ditelj bio je padre Ivo Plenkovi\u0107.
    Paralelno se odr\u017eava program za zanimanja konobar i kuhar koji se nekoliko godina kasnije mijenja u naziv hotelijer \u2013 smjer ugostiteljstvo, a zatim u turisti\u010dko-hotelijerski komercijalist.
    U Srednjoj \u0161koli Bol \u0161kolovalo se vi\u0161e od tisu\u0107u u\u010denika. Uz op\u0107e obrazovanje kao temelj budu\u0107em akademskom, obrazovani su i ugostiteljsko-turisti\u010dki kadrovi koji su temelj odr\u017eivom razvoju turizma.
    \u0160kola je nakladnik vi\u0161e vrijednih knjiga:<\/strong>
    \u0110uro \u017diljevi\u0107: Di\u0161ienj za kvodar muoga \u0161koja<\/em>, 1996.
    Petar \u0160imunovi\u0107 i \u0110uro \u017duljevi\u0107: U lipien jaziku di \u010da slaje zvoni<\/em>, 1999.
    Jeronim Jerko Martini\u0107: Turisti\u010dki Bol u mom sje\u0107anju<\/em>, 2014.
    Jeronim Jerko Martini\u0107: Turisti\u010dki Bol u mom sje\u0107anju,<\/em> II. Dio, slikoviti prikaz, 2015.
    Divlji pijat <\/em>\/ Wild Plate \/ Wilder Teller<\/em> koja je 2020. godine bila u finalu za nagradu Gourmand World Cookbook Awards <\/em>u kategorijama Mediteran i Isto\u010dna Europa. Osvojiv\u0161i tre\u0107e mjesto u kategoriji Isto\u010dna Europa, dobila je pravo na certifikat Best in the World.<\/em><\/p>\n\n\n\n

    GENERACIJA GIMNAZIJE 1972. \/ 1973.<\/p>\n\n\n\n

      1. Jadranka Antunovi\u0107, Bol            11. Mirjam Branka Bre\u0161kovi\u0107, Bol\n  2. Vinija Ingi Beker, Bol             12. Vlado \u0110api\u0107, Livno \n  3. Zdravko Jak\u0161i\u0107, Bol                13. Dragica Papi\u0107, Murvica\n  4. An\u0111elko Karnin\u010di\u0107, Bol             14. Fanika Karmeli\u0107, \n  5. Zdravko Karmeli\u0107, Bol              15. Frane Marinkovi\u0107, \n  6. Jak\u0161a Marinkovi\u0107, Bol              16. Jurica mARINKOVI\u0106, Bol\n  7. An\u0111elko Nasi\u0107, Karaka\u0161ica          17. Ivan Nasi\u0107, Karaka\u0161ica\n  8. Nedjeljka Neda Radi\u0107, Bol          18.  Nada \u0160imunovi\u0107, Bol\n  9. Perica Vodanovi\u0107, Bol              19. Ivo \u0160imunovi\u0107, Dra\u010devica\n 10. Ante Tomi\u0107i\u0107, Split                20. Mojca Kra\u0161evec, Slovenija \/ Sumartin         <\/code><\/pre>\n\n\n\n
    \n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
    \n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
    DRUGA BRA\u010cKA TISKARA<\/strong>, 1978. 1989.<\/p>\n\n\n\n
    Bogdan Kr\u0161i\u0107, profesor na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, u dogovoru s \u0110urom \u017duljevi\u0107em, prijateljem i direktorom Hotelskog poduze\u0107a Zlatni rat<\/em>, otpisane strojeve (veliki jednobojni Hajdelberg i zaklopni tigl, kao i ve\u0107i broj olovnih slova) tiskare BIGZ preselio je u Bol da bi 1978. godine zajedno utemeljili malu tiskaru nazvanu Druga bra\u010dka tiskara.<\/strong> Prvu bra\u010dku tiskaru osnovao je krajem 19. stolje\u0107a don Nikola Mili\u010devi\u0107, posljednji upravitelj pustinje Blaca. Kasnije je nabavljen iz Splita stari linotip, to jest grafi\u010dki stroj za lijevanje olovnih redaka tekstova koji su se otiskivali na papir.<\/p>\n\n\n\n
    Na poziv prof. Kr\u0161i\u0107a u Bol su do\u0161li Duje i Josip Muslin, dva brata tiskara starije generacije, da bi pomogli u edukaciji mladih kadrova. U tiskari su bili zaposleni: Stipe Karmeli\u0107 Rade (zavr\u0161io Vi\u0161u grafi\u010dku \u0161kolu u Zagrebu, upisan bez prijemnog ispita jer mu je Zlatni rat <\/em>garantirao zaposleneje, voditelj tiskare), Franki Kraljevi\u0107 i pomo\u0107na radnica Matilda Trutani\u0107. U kasnijem razdoblju zaposleni su: Ton\u010di Jak\u0161i\u0107 Popi\u0107 i Radoslav Rade Jer\u010di\u0107 koji je zavr\u0161io Srednju grafi\u010dku \u0161kolu u Zagrebu.<\/p>\n\n\n\n
    Obimnost i kvalitetu rada tiskare ilustrira izvje\u0161\u0107e Stipe Karmeli\u0107a za razdoblje od 1. svibnja do 1. studenoga 1989.<\/p>\n\n\n\n
    \n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
    Ujedno su otisnute tri knjige:<\/strong>
    Bolska rukovet stare lirike hrvatske<\/em> <\/strong>s predgovorom dr. Josipa Badali\u0107a, V. knjiga u biblioteci Bro\u0161ki libar, kojoj je urednik \u0110uro \u017duljevi\u0107.
    Conte Ivan Babi\u0107 (zvan \u0161jor Zuane), potomak neko\u0107 ugledne bosanske obitelji koja se u 15. stolje\u0107u pred navalom Turaka sklonila na Bra\u010d povev\u0161i sa sobom sto pedeset obitelji, “jedan omalen sve\u017enji\u0107, koji sam s interesom ogledao u njegovoj ku\u0107i jo\u0161 prije rata, stavio je meni na rapolaganje, vjeruju\u0107i da \u0107u rukopise \u2013 na\u0111em li u njima i\u0161ta vrijedno \u2013 upotrijebiti na korist na\u0161e nauke. Tako je do\u0161lo do ove rukoveti”, pisao je dr. Badali\u0107.
    Ivan \u0160kari\u0107: Pisma pisamah,<\/em> <\/strong>IV. knjiga u biblioteci Bro\u0161ki libar<\/em> i
    Bolske fjabe i go\u010dice<\/em>,<\/strong> II. knjiga u biblioteci Zvizdon,<\/em> kojoj je urednik Jakov Ba\u010di\u0107.<\/p>\n\n\n\n
    “Po\u010detkom 90-ih godina pro\u0161log stolje\u0107a zapo\u010deo je rat u biv\u0161oj Jugoslaviji, gostiju u Bolu skoro nije ni bilo, poduze\u0107e ‘Zlatni rat’ nije ulagalo u obnovu ni odr\u017eavanje tiskare, nije novca bilo ni za mjese\u010dne pla\u0107e, tiskara se ugasila kao starac na kraju \u017eivotnog puta.
    Druga bra\u010dka tiskara bila je dostojni nasljednik prve bra\u010dke tiskare, kao kulturna institucija i susreti\u0161te intelektualaca koji su stalno ili povremeno \u017eivjeli na Bolu”, napisao je Stipe Karmeli\u0107.<\/p>\n\n\n\n
    BOLSKA RUKOVET STARE LIRIKE HRVATSKE, 1978.<\/strong>
    Priredio: \u0110uro \u017duljevi\u0107
    Grafi\u010dka oprema: Bogdan Kr\u0161i\u0107, s devet originalnih linoreza Sonje Lamut
    Nakladnik: Hotelsko poduze\u0107e Zlatni r\u00e2t,<\/em> Bol
    Tiskano u radionici katedre Grafike Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu kao bibliofilsko izdanje u 30 numeriranih primjeraka.<\/p>\n\n\n\n
    Biblioteka BRO\u0160KI LIBAR<\/em> (1980.\u20131993.)<\/strong>
    Edicija: djela bra\u010dke knji\u017eevne ba\u0161tine i suvremena literarna djela
    Osniva\u010d i urednik: \u0110uro \u017duljevi\u0107
    Nakladnik: RO Zlatni r\u00e2t,<\/em> Bol u suradnji s Fakultetom primenjenih umjetnosti u Beogradu
    Znak biblioteke: Mima Bojer<\/p>\n\n\n\n
    Fra Luka Bra\u010danin: PSALMI DAVIDOVI<\/em><\/strong>
    Knjiga I.
    Predgovor: \u0110uro \u017duljevi\u0107
    Grafi\u010dka oprema, ilustracije i originalna grafika: Gordana Leskovac, studentski rad kod prof. Bogdana Kr\u0161i\u0107a
    Tisak i uvez: BIGZ, Beograd, 1980.<\/p>\n\n\n\n
    An\u0111elo Bojani\u0107: POVIJESNO-STATISTI\u010cKI OSVRTI O BOLU<\/em><\/strong>
    Dujam Hrankovi\u0107: OPIS OTOKA BRA\u010cA
    Knjiga II.
    Grafi\u010dka oprema, ilustracije i originalna grafika: Du\u0161an Podgornik, studentski rad kod prof. Bogdana Kr\u0161i\u0107a
    Tisak i uvez: BIGZ, Beograd, 1980.<\/p>\n\n\n\n
    Vicko Prodi\u0107: KRONIKA OTOKA BRA\u010cA<\/em><\/strong>
    Knjiga III.
    Grafi\u010dka oprema, ilustracije i originalna grafika: Milorad Dragov Bubanja, studentski rad kod prof. Bogdana Kr\u0161i\u0107a
    Tisak i povez: BIGZ, 1980.<\/p>\n\n\n\n
    Ivan \u0160kari\u0107, PISMA PISAMAH<\/em><\/strong>
    Knjiga IV.
    Grafi\u010dka oprema, ilustracije i originalna grafika: Milan Jovanovi\u0107 Jofke, studentski rad kod prof. Bogdana Kr\u0161i\u0107a
    Tisak i uvez: BIGZ, Beograd, 1980.
    Drugo izdanje i tisak: Druga bra\u010dka tiskara, Bol, 1981.?<\/p>\n\n\n\n
    <\/figure>\n\n\n\n
    \n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
    Biblioteka ZVIZDON<\/strong>
    Urednici: \u0110uro \u017duljevi\u0107 i Jakov Ba\u010di\u0107
    Znak biblioteke: Milo\u0161 \u0106iri\u0107<\/p>\n\n\n\n
    Neva Ke\u017ei\u0107: NEVERE I BONA<\/em>CE,<\/strong> suvremena bra\u010dka poezija
    Knjiga I
    Urednik: \u0110uro \u017duljevi\u0107
    Tiskano za RO Zlatni rat, Bol
    Likovno grafi\u010dka oprema: Predrag Markovi\u0107, studentski rad kod prof. Bogdana Kr\u0161i\u0107a
    Tisak: BIGZ, Beograd, 1982.<\/p>\n\n\n\n
    BOLSKE FJABE I GO\u010cICE<\/em><\/strong>
    Knjiga II
    Urednik: Jakov Ba\u010di\u0107
    Pri\u010de kaziva\u010da zabilje\u017eila je Maja Bo\u0161kovi\u0107-Stuli 1959. god., Bra\u010dki zbornik, br. 11., 1975.
    Jezi\u010dka redakcija: \u0110uro \u017duljevi\u0107
    Likovno grafi\u010dka oprema: Rastko \u0106iri\u0107, studentski rad kod prof. Bogdana Kr\u0161i\u0107a
    Prvo izdanje tiskano je u radionici FPU u Beogradu 1978. kao bibliofilsko izdanje u 40 numeriranih primjeraka s originalnim linorezima autora.
    Drugo izdanje otisnuto je i uvezano u Drugoj bra\u010dkoj tiskari u Bolu 1980.<\/p>\n\n\n\n
    Dr Jerko Radmilovi\u0107: OTOK BRA\u010c U NOB-u<\/em><\/strong>
    Knjiga III
    Urednik: \u0110uro \u017duljevi\u0107
    Tiskano za RO Zlatni rat, Bol
    Likovno grafi\u010dka oprema: Slobodan Manojlovi\u0107, studentski rad kod prof. Bogdana Kr\u0161i\u0107a
    Tisak i uvez: BIGZ, Beograd, 1982.<\/p>\n\n\n\n
    \n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
    \n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
    HRVATSKA \u010cITAONICA<\/strong><\/p>\n\n\n\n
    U vrijeme borbe za hrvatski jezik, 1897. godine, osnovano je bolsko Dru\u0161tvo \u010citaonica<\/em> u ku\u0107i Petra Nisetea. <\/strong>Prodajom ku\u0107e njegovih nasljednika i dare\u017eljivo\u0161\u0107u \u010dlanova Dru\u0161tva, a na inicijativu Ante Radi\u0107a, tada\u0161njega predsjednika Dru\u0161tva i bolskog na\u010delnika, sagra\u0111ena je nova zgrada. Sve\u010dano je otvorena 18. travnja 1914. promijeniv\u0161i ime u Hrvatska \u010ditaonica<\/em> <\/strong>da bi Dru\u0161tvu \u201ekoje \u0107e u joj djelovati bilo ognji\u0161tem narodne svijesti, \u010duvarom narodnog ponosa i bakljono\u0161om prosvjete\u201c.

    Vlast NDH zatvorila je zgradu 1941. godine. U njoj je za vrijeme rata radio Narodnooslobodila\u010dki odbor, a slu\u017eila je i kao bolni\u010dki stacionar. Nakon oslobo\u0111enja, Dru\u0161tvo je obnovljeno pod imenom KUD Jozo Bodlovi\u0107<\/em> odaju\u0107i tako priznanje poginulom potpredsjedniku.<\/strong>

    Zgrada KUD-a pro\u0161irena je 1954. godine pripajanjem susjedne ku\u0107e Kraljevi\u0107 Nikolori\u0107.
    Nekoliko godina kasnije, pripojene su joj i \u010destice zemlje iza zgrade gdje je ure\u0111ena ljetna terasa i park.
    Kulturna aktivnost Dru\u0161tva bila je vrlo intenzivna.

    Op\u0107ina Bra\u010d predala je zgradu Hotelskom poduze\u0107u Zlatni rat<\/em> 1964. godine. Direktor Ka\u017eimir Cukar je u prizemlju i iza zgrade otvorio restoran Dva ferala<\/em>.<\/strong>
    Tako je prestalo postojati i Dru\u0161tvo, arhiva je uni\u0161tena, knjige i instrumenti su otu\u0111eni. \u201eTo je bila tu\u017ena 50. godi\u0161njica zgrade ‘Hrvatske \u010ditaonice’\u201c, zapisao je u svojem dnevniku predsjednik Nikica Karmeli\u0107.
    Godine 1972. osnovan je Inicijativni odbor za vra\u0107anje zgrade. \u201eDanas u Bolu \u017eivi oko 200 omladinaca koji su upu\u0107eni na barove i plesnjake hotela zato \u0161to je Dom kulture upotrijebljen u druge svrhe\u201c, pi\u0161e Karmeli\u0107 Stipi \u0160uvaru i potpredsjedniku Sabora Mirku Bo\u017ei\u0107u.
    A arheolog Dasen Vrsalovi\u0107 u intervjuu za Vjesnik isti\u010de: \u201ePotrebno je zadr\u017eati 300 bolskih omladinaca koji se prete\u017eno \u0161koluju u gimnaziji i ugostiteljskoj \u0161koli i svim mje\u0161tanima omogu\u0107iti da kroz Dru\u0161tvo usmjere svoja stvarala\u010dka pregnu\u0107a.\u201c
    Sabor SRH donio je 1977. godine Zakon o nu\u017enom vra\u0107anju zadru\u017enih domova i domova kulture ranijim korisnicima. Odluka nije po\u0161tovana unato\u010d zahtjevu \u201eda se zgrada KUD-a za\u0161titi od samovoljnog ru\u0161enja i vrati Dru\u0161tvu za kulturne potrebe mjesta\u201c.
    Dru\u0161tveno poduze\u0107e Zlatni rat napokon je 1991. godine zgradu Hrvatske \u010ditaonice<\/em> vratilo Op\u0107ini, ali ne i zemlji\u0161te iza zgrade koje je ona otkupila 2009. godine.
    <\/strong>
    Godine 2007. osnovan je Centar za kulturu Op\u0107ine Bol koji je smje\u0161ten u zgradi Hrvatske \u010ditaonice<\/em>. U nekada\u0161njem divnom perivoju bolskog velikana duha Frana Radi\u0107a otvoren je Teatrin, nazvan pogrdnim imenom Dva ferala. Treba ga \u0161to prije zamijeniti imenom slavnog pretka.<\/strong>

    Potrebu za obnovom Hrvatske \u010ditaonice<\/em> osjetio je 1985. godine \u0110uro \u017duljevi\u0107, <\/strong>dugogodi\u0161nji direktor Hotelskog poduze\u0107a Zlatni rat<\/em>, te ju je smjestio u svojem reprezentativnom uredu u Goti\u010dkom ka\u0161telu gdje je prethodno bila uprava poduze\u0107a. Dao je izraditi drvene ostakljene ormare u svim prostorima na oba kata da bi jednom cijela zgrada bila u funkciji knji\u017enice. Iako se poduze\u0107e skrbilo o nabavi gra\u0111e, bila je to bolska narodna knji\u017enica.
    Prva ravnateljica bila je Ljubica Kusanovi\u0107 koja je 1994. godine oti\u0161la raditi u Srednju \u0161kolu Bol, a mjesto ravnateljice knji\u017enice preuzela je Jadranka Neja\u0161mi\u0107, referentica za kulturu, zabavu i animaciju u Dru\u0161tvenom poduze\u0107u Zlatni rat<\/em>.<\/strong>

    Godine 1998. sklopljen je ugovor izme\u0111u Zlatnoga rata i Op\u0107ine o darovanju knji\u017ene gra\u0111e i opreme te zakupu prostora uz naknadu od 100,00 kuna mjese\u010dno. Op\u0107ina se ujedno obvezala od 1. o\u017eujka 1998. godine zaposliti ravnateljicu.
    Zlatni rat darovao je Op\u0107ini Bol cjelokupni fond koji je sadr\u017eavao 5 500 svezaka.<\/strong>
    Na\u010delnik Mate Petri\u0107 pisao je Uredu za prosvjetu i kulturu Splitsko-dalmatinske \u017eupanije: \u201eZa sada smo prisiljeni da se djelatnosti knji\u017enice odvijaju u zakupljenom prostoru, ali je namjera Op\u0107ine Bol da u \u0161to kra\u0107em roku prvi kat Doma kulture osposobi za prihvat knji\u017enice, mjesnu \u010ditaonicu, kompjutorsku igraonicu i sl. Budu\u0107i da \u0107emo ovaj problem hitno rije\u0161iti, molimo vas da nam izdate potvrdu o postojanju uvjeta za osnivanje knji\u017enice.\u201c

    Prema Zakonu o kulturnim ustanovama u RH, knji\u017enica 1999. godine postaje samostalna ustanova u kulturi kojoj je osniva\u010d Op\u0107ina Bol. Op\u0107inska knji\u017enica Hrvatska \u010ditaonica <\/em>upisana je u sudski registar 31. svibnja 1999.<\/strong>

    Antun Plenkovi\u0107, direktor Zlatnog rata<\/em>, 11. travnja 2001. godine zaprijetio je na\u010delniku Mati Petri\u0107u da \u0107e knji\u017eni\u010darku zbog nepo\u0161tovanja ugovora o njezinu preuzimanju rasporediti na neko drugo radno mjesto i zatvoriti knji\u017enicu. Napokon, nakon sedam i pol godina, to jest 1. kolovoza 2001., ravnateljica je raskinula radni ugovor s Dioni\u010dkim dru\u0161tvom Zlatni rat<\/em> i postala djelatnica Op\u0107ine. Dakle, knji\u017eni\u010darke su bile na platnoj listi Zlatnoga rata \u0161esnaest godina.<\/strong>

    Fond Op\u0107inske knji\u017enice Hrvatska \u010ditaonica <\/em>sadr\u017ei oko 24 000 svezaka na osam jezika. Posebna pozornost posve\u0107uje se zavi\u010dajnoj zbirci koja \u010duva djela bra\u010dkih ili za Bra\u010d vezanih pisaca, kroni\u010dara, umjetnika i znanstvenika kao i djela hrvatskih iseljenika bra\u010dkog podrijetla. Gra\u0111a je u cijelosti katalogizirana. Dostupna je samostalno pretra\u017eivanjem e-kataloga i web stranice. Izrazito je bogata njezina foto-arhiva. Ima velik broj u\u010dlanjenih ljetnih korisnika.

    Knji\u017enica je nositelj kulturnog razvoja mjesta, nakladnik, organizator mnogih kulturnih projekata i doga\u0111anja kojima je cilj promid\u017eba hrvatske kulture i umjetnosti, producent vi\u0161e dokumentarnih filmova. Ona je ba\u0161tinska ku\u0107a, utemeljiteljica ba\u0161tinskog razreda. Pou\u010davanje o zna\u010daju naslje\u0111a, u prvom redu djece i mladih, jedini je put u stvaranju njezinih osvije\u0161tenih \u010duvara i promicatelja. Ba\u0161tina je jedini izvorni proizvod na kojem se mora temeljiti odr\u017eivi razvoj turizma na na\u0161em otoku.
    Iznad svega, Hrvatska \u010ditaonica<\/em> bila je i ostala mjesto gdje se \u0161tuje i slu\u0161a hrvatskoga jezika rije\u010d.<\/strong><\/p>\n\n\n\n
    \n
    \"\"
    00<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
    RIMSKA PISCINA<\/strong><\/p>\n\n\n\n
    U Izvje\u0161taju<\/strong> o arheolo\u0161kim istra\u017eivanjima u Bolu iznad Rata u vremenu od 28. listopada do 15. studenog <\/em>1987. god.<\/em> arheolog Hrvoje \u0110ura\u0161in<\/strong> pi\u0161e:<\/p>\n\n\n\n
    \u201eU Bolu iznad Rata str\u0161ali su ostaci rimskog rezervoara za vodu (piscine) koja se nekada nalazila u kompleksu gospodarskih zgrada. Zahvaljuju\u0107i Hotelskom poduze\u0107u ‘Zlatni rat’ iz Bola koje je investitor, u 19 dana istra\u017eeno je podru\u010dje oko same piscine u \u0161irini od dva metra sa zapadne, sjeverne i ju\u017ene strane, te u \u0161irini od osam metara s isto\u010dne strane gdje su prona\u0111eni i temelji anti\u010dke zgrade (od piscine na istok prote\u017eu se pet metara) nepoznate namjere.\u201c<\/strong><\/p>\n\n\n\n
    \u201eNalaza ima relativno malo i to su uglavnom manji ulomci posu\u0111a. Ovako malo nalaza mo\u017ee se objasniti s tim \u0161to je ovdje prije Drugog svjetskog rata bio vinograd, pa su ve\u0107i komadi keramike i opeka izva\u0111eni iz zemlje i ugra\u0111eni u obli\u017enju gomilu gdje se i danas mogu na\u0107i. Ostatke ove ville rustice su vjerojatno o\u0161tetila i dva velika povodnja koji se spominju 1972. i 1981. godine… Nakon rata vinograd je raskr\u010den i na Ratu su zasa\u0111eni borovi.<\/p>\n\n\n\n
    Da je ovdje moralo biti ve\u0107e naselje govore i anti\u010dki grobovi prona\u0111eni stotinjak metara sjeverozapadno od piscine. Nalazima iz tih grobova izgubio se trag.\u201c
    Sre\u0107om, prona\u0111enu rimsku lucernu Mate Marinkovi\u0107 \u0160padi\u0107 dao je 1952. godine arheologinji Vanji Kukec koja ju je 2022. godine darovala muzeju bolskog dominikanskog samostana.<\/p>\n\n\n\n
    \u201ePiscina je sada potpuno o\u010di\u0161\u0107ena od zemlje i raslinja i spremna je za potrebne konzervatorske zahvate… Da bi objekt kao spomenik kulture bio jo\u0161 bolje prezentiran potrebno je sa sjeverne, ju\u017ene i zapadne strane pro\u0161iriti sondu za jo\u0161 jedan metar. Na sjevernoj, zapadnoj i isto\u010dnoj strani sonde potrebno je izgraditi suhozid za za\u0161titu prostora od djelovanja oborinskih voda…<\/p>\n\n\n\n
    Piscina u svojoj budu\u0107nosti mora imati krov koji se ne bi naslanjao na zidove…<\/p>\n\n\n\n
    L\u00fbk koji je nekada bio na piscini i dio ba\u010dvastog svoda mogu\u0107e je obnoviti prema fotografiji.\u201c<\/p>\n\n\n\n
    Konzervatorsko-restauratorski zahvati provedeni su tek 2022. godine pod stru\u010dnim nadzorom dr. sc. Vanje Kova\u010di\u0107, a na inicijativu Jadranke Neja\u0161mi\u0107, ravnateljice Op\u0107inske knji\u017enice Hrvatska \u010ditaonica<\/em>.<\/strong><\/p>\n\n\n\n
    Mi\u0161ljenje konzervatora bilo je da se l\u00fbk vi\u0161e ne mo\u017ee obnoviti.
    Za natkrivanje piscine ve\u0107 je napravljeno idejno rje\u0161enje, \u010deka se izmjena urbanisti\u010dkog plana op\u0107ine Bol.<\/p>\n\n\n\n
    \n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
    SAKRALNI SKLOP SV. IVANA I TEODORA<\/strong>
    Zapadno od dominikanskog samostana, na rubu poluotoka Glavice, prva je bolska \u017eupna crkva posve\u0107ena sv. Ivanu i Teodoru. Glavica je bila prirodno utvr\u0111ena, sa sjeverne strane ogra\u0111ena obrambenim zidom (murus vetus castelli), a prema uvali Martinici kulom zvanom Babilonija.<\/p>\n\n\n\n
    Pri za\u0161titnim zahvatima Regionalnog zavoda za za\u0161titu spomenika kulture Split, provedenim na ovom lokalitetu od 1987. do 1989. godine, prona\u0111ena je ispred crkve pravokutna kasnoanti\u010dka prostorija s ostacima fresaka.<\/strong>
    U prostoriju je naknadno ugra\u0111ena cisterna sa svodom. Pokraj nje su prona\u0111eni dijelovi rimskog vijenca iz 3. stolje\u0107a koji su izvorno pripadali nekoj monumentalnoj gra\u0111evini.
    U zidovima crkve prona\u0111eni su mnogobrojni fragmenti ranokr\u0161\u0107anske oltarne pregrade i arhitektonske skulpture \u0161to upu\u0107uje na ranokr\u0161\u0107anski sakralni sklop koji je pripadao bizantskom kastrumu na Glavici.<\/p>\n\n\n\n
    Konzervatorski radovi na ovom sklopu podrazumijevaju: saniranje temelja crkve betonskim prstenom, ukru\u0107enje svoda kasnoanti\u010dke prostorije armirano betonskom plo\u010dom, obnavljanje visokih sa\u010duvanih zidova kasnoanti\u010dkog sklopa nad kojima se crkva nalazi, ispitivanje i konzerviranje ranokr\u0161\u0107anskih fresaka kao i skidanje srednjovjekovnih fresaka iza pilastera u crkvi i njihovo postavljanje na panoima.<\/p>\n\n\n\n
    Tako je najstarija bolska crkva sv. Ivana i Teodora, dragulj bolske kulturne ba\u0161tine, trajno sa\u010duvana za idu\u0107a stolje\u0107a. A pod njom izlo\u017ebeni prostor, lapidarij, kao vremenska kapsula, krsni list na\u0161ega mjesta, svjedo\u010di o 1 700 natalo\u017eenih slojeva poluotoka Glavice povije\u0161\u0107u pritrujene.
    Radovi su uz zalaganje dominikanaca i podr\u0161ke Republi\u010dke samoupravne zajednice za kulturu podmireni sredstvima Hotelskog poduze\u0107a Zlatni rat<\/em>.<\/p>\n\n\n\n
    Nakon vi\u0161e od trideset godina uo\u010dena su o\u0161te\u0107enja na zapadnom zidu crkve. Na inicijativu Jadranke Neja\u0161mi\u0107, ravnateljice Op\u0107inske knji\u017enice Hrvatska \u010ditaonica, pokrenuta je 2022. godine akcija konzervatorskih radova koje je izvodila Umjetni\u010dka akademija u Splitu. Pansion za restauratore sponzorirao je Bluesun Hotels & Resorts.<\/strong><\/p>\n\n\n\n
    \n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
    LO\u017dA<\/strong><\/p>\n\n\n\n
    Lo\u017eu je 1884. godine projektirao Ante Radi\u0107, <\/strong>dugogodi\u0161nji bolski na\u010delnik, tajnik i narodni zastupnik u Dalmatinskom saboru. U njoj su bile smje\u0161tene ribarnica, klaonica i mesnica.
    Hotelsko poduze\u0107e Zlatni rat<\/em> obnovilo ju je 1968. <\/strong>godine i prostore prenamijenilo u turisti\u010dko-ugostiteljske, to jest u Turist biro i ekspres bar.
    Ponovno je preure\u0111ena 1997. godine s vi\u0161enamjenskim sadr\u017eajem i prodana.<\/p>\n\n\n\n
    \n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
    GOTI\u010cKI KA\u0160TEL<\/strong>
    Utvr\u0111eni ljetnikovac, smje\u0161ten u bolskoj luci, sagra\u0111en je u goti\u010dkom stilu potkraj 15. i po\u010detkom 16. stolje\u0107a.<\/strong> Na njemu se isti\u010du po dvije lijepe kamene bifore i monofore.
    Ne zna se tko ga je sagradio. U vrijeme venecijanske vladavine bolsko pomorstvo bilo je izrazito razvijeno. Kapetani i drugi bolski uglednici organizirali su prijeme i balove u velikom salonu na prvom katu zgrade koji su krasila vrijedna umjetni\u010dka djela. U 18. stolje\u0107u pripadao je obitelji Defilipis iz Nere\u017ei\u0161\u0107a, a po\u010detkom 19. stolje\u0107a obitelji Lode. Ba\u0161tinici su ku\u0107u prodali Ribarskom dru\u0161tvu k<\/strong>oje je na katu dr\u017ealo ribarske mre\u017ee, a u prizemlju je bila solionica ribe.

    Prvotno je zgrada bila dvokatnica s \u010detverostre\u0161nim krovom i ugaonima akroterijima. Ribarska zadruga ju je 1910. godine preuredila: sni\u017eena je za jedan kat i cestom odvojena od mora. Na sjeverozapadnom pro\u010delju rekonstruirana je bifora koju je 1959. godine isklesao Lovro Jak\u0161i\u0107 iz Donjeg Humca.<\/strong>
    Hotelsko poduze\u0107e Zlatni rat<\/em> kupilo je 1963. godine zgradu od Poljoprivredne zadruge,<\/strong> koja se smatrala slijednicom Ribarske zadruge. Zgrada je preure\u0111ena i podignuta za jedan kat, odnosno vra\u0107en joj je prvotni izgled. Od 1964. do 1980. godine u zgradi je bila smje\u0161tena uprava poduze\u0107a.
    Na prvom katu su se od 1981. do 1985. godine odr\u017eavale ljetne izlo\u017ebe pod nazivom LAB \u2013 Likovni anale Bol <\/em>kojima je pokrovitelj bio Zlatni rat<\/em>.
    \u0110uro \u017duljevi\u0107, direktor Zlatnog rata, obnovio je 1985. godine rad Hrvatske \u010ditaonice<\/em> i smjestio je na prvom katu gdje i danas djeluje.<\/strong>
    Ive Marinkovi\u0107, utemeljitelj galerije Branislav De\u0161kovi\u0107, u njezinu lijepom atriju postavio je bron\u010dane skulpture hrvatskih knji\u017eevnika: Vladimira Nazora, rad Ivana Me\u0161trovi\u0107a, Ivana Gunduli\u0107a, rad Ivana Rendi\u0107a i Ive \u0106ipika, rad Branislava De\u0161kovi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
    \n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
    KA\u0160TIL<\/strong>
    Radi za\u0161tite od gusarskih napada Josip Vusio podignuo je u 17. stolje\u0107u ka\u0161tel uz more.<\/strong> S vremenom je ka\u0161tel do\u017eivio mnoge preinake. Najzna\u010dajnija je ona iz kasnoga baroka kada je dogra\u0111en kubus s unutra\u0161njim stubi\u0161tem. Izvorno je bio samo visoka kula, a prema moru utvr\u0111eno dvori\u0161te. Ka\u0161tel Vusio danas je isto\u010dno krilo hotela Ka\u0161til<\/em>.

    Svoju je ku\u0107u Ante Vido\u0161evi\u0107 1928. godine preuredio u svrati\u0161te. <\/strong>Danas je to zapadni dio hotela Ka\u0161til.<\/em> Vi\u0161ekratnim nadogradnjama prerasla je u Pansion Vido\u0161evi\u0107 <\/em>koji je nacionalizacijom oduzet vlasniku<\/strong>. Preuzeo ju je Mjesni narodni odbor te utemeljio Hotelsko poduze\u0107e Zlatni rat.<\/em><\/strong> Pansion je preimenovan u hotel Zlatni rat<\/em>. Poduze\u0107e je otkupilo susjednu ku\u0107u bolskog velikana duha Frana Radi\u0107a radi pobolj\u0161anja i pove\u0107anja smje\u0161tajnog kapaciteta.
    Godine 1970. hotel je renoviran i pro\u0161iren te mu je ime promijenjeno u hotel Ka\u0161til<\/em>.<\/strong> Idu\u0107e preure\u0111enje bilo je 1998. Godinu dana kasnije prodan je Ugostiteljskom obrtu Topolino<\/em> iz Sesveta.<\/p>\n\n\n\n
    \n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
    LAB<\/strong><\/p>\n\n\n\n
    LIKOVNI ANNALE BOL<\/strong>  (1981.\u20131988.)<\/p>\n\n\n\n
    LAB \u2013 Likovni Annale Bol<\/em> utemeljio je Bogdan Kr\u0161i\u0107, prof. na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu, u suradnji s \u0110urom \u017duljevi\u0107em i uz financijsku potporu Hotelskog poduze\u0107a Zlatni rat<\/em> kojem je bio direktor. <\/strong>Njihov suradnik bio je Rastko \u0106iri\u0107, student postdiplomac kod mentora Bogdana Kr\u0161i\u0107a.<\/p>\n\n\n\n
    Od 1981. do 1985. izlo\u017ebe su se odr\u017eavale na prvom katu Goti\u010dkog ka\u0161tela<\/em>, a od 1986. do 1988. u Domu kulture. Prvi LAB<\/em> imao je dvadeset pet izlaga\u010da iz sedam gradova i mjesta, a posljednji \u010detrdeset osam iz \u010detrnaest mjesta. Ravnopravno su sudjelovali amateri i ugledni umjetnici. Paralelno s izlo\u017ebom organizirane su i filmske projekcije u kinu.<\/p>\n\n\n\n
    Znak izlo\u017ebe i katalog dizajnirao je Bogdan Kr\u0161i\u0107.<\/strong><\/p>\n\n\n\n
    Plakat za prvi LAB<\/em>, s motivom bolske luke, otisnuo je Bogdan Kr\u0161i\u0107 u svojem bolskom atelijeru na litografskoj presi u dvije boje u trideset primjeraka, a potom je tipografski dio dotiskan u Drugoj bra\u010dkoj tiskari<\/em> gdje je otisnut i katalog. Svake godine drugi autor izra\u0111ivao je plakat, to je uglavnom bio linorez otisnut u bolskoj tiskari.<\/p>\n\n\n\n
    Prvi LAB<\/em> izazvao je negodovanje i sumnju mje\u0161tana u nametnutu umjetni\u010dku elitu<\/em> koja se \u017eeli istaknuti nad lokalnim umjetnicima, a galerija Branislav De\u0161kovi\u0107<\/em> do\u017eivljavala ga je kao konkurenciju. Tu situaciju najbolje obja\u0161njava tekst zagreba\u010dkog novinara i publicista rodom iz Sarajeva, vlasnika ku\u0107e u Bolu, Seada Sara\u010devi\u0107a (glavnog urednika \u010dasopisa Start<\/em>),  objavljenog 1982. kao predgovor kataloga drugog LAB<\/em>-a.<\/p>\n\n\n\n
    “Skra\u0107enica \u2018LAB\u2019 rodila se pro\u0161le godine i, istini za volju, izazvala je ne male nesporazume, nedoumice, pa i izvjesna razmimoila\u017eenja, \u0161to ni karnevalski \u2018Bru\u0161kin\u2019<\/a> nije zaboravio pripomenuti. Mo\u017eda bi stoga upravo ovom prigodom valjalo pojasniti \u0161to je \u2018LAB\u2019 i kako se i zbog \u010dega rodio.<\/p>\n\n\n\n
    ‘LAB’ nije nikakav laboratorij bogomdanih umnika i umjetnika ve\u0107 naprosto Likovni Annale Bol<\/em>, smotra \u2013 rekli bismo \u2013 svih likovnjaka dobre volje. Svih likovnih umjetnika i likovnih amatera, svih likovnih poletaraca i onih koji bilo kojim na\u010dinom imaju vezu s likovnim umjetnostima, ili suvremenije re\u010deno, s vizualnim umjetnostima. Svih onih koji imaju samo jedan zajedni\u010dki predznak: da stalno ili povremeno \u017eive u Bolu ili posje\u0107uju Bol. Svih onih koji 5. kolovoza na tradicionalni praznik mjesta \u017eele doprinijeti plemenitom zbivanju \u0161to bi imalo uljep\u0161ati dan nekada\u0161nje bolske fjere.”<\/p>\n\n\n\n
    \n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
    BOLSKO LITO<\/strong><\/p>\n\n\n\n
    Kulturna manifestacija Bolsko lito<\/em> utemeljena je pri Hotelskom poduze\u0107u Zlatni rat.<\/em> Inicirala ju je i osmislila 1989. godine Jadranka Neja\u0161mi\u0107, referentica za kulturu, zabavu i animaciju,sa suradnikom An\u0111elkom Karnin\u010di\u0107em, direktorom kadrovskog sektora i amaterskim glazbenikom.<\/strong><\/p>\n\n\n\n
    Iste godine, od 1. o\u017eujka do 30. listopada, ostvaren je sto sedamdeset jedan kulturni i zabavni program: trinaest koncerata klasi\u010dne glazbe u \u017eupnoj crkvi i dva u tada\u0161njem Yugotoursovom klubu<\/em> u hotelu Bretanide<\/em>, \u0161est koncerata opernih arija na pjaceti hotela Bretanide<\/em>, jedanaest folklornih koncerata, \u0161est rock koncerata i koncerata Puha\u010dkog orkestra Bolshoi teatra <\/em>na Centralnom teniskom stadionu, sedam modnih revija na bazenu hotela Bretanide<\/em>, trideset osam koncerata Tria Gu\u0161t<\/em> i devet koncerata Kvinteta Split <\/em>na Studencu<\/em> i pjaci Bretanide<\/em>, trideset sedam koncerata klape Boduli<\/em> i petnaest koncerata klape Vala<\/em> u restoranima: Vidovica<\/em>, Dva Ferala<\/em>, Ka\u0161til<\/em>, vinarskom podrumu, dva koncerta na pla\u017ei Borak<\/em>, Jazz klub cijelo ljeto u no\u0107nom baru hotela Elaphusa<\/em>, uz stalni anga\u017eman trinaest glazbenih ansambala na hotelskim terasama i u restoranima.<\/p>\n\n\n\n
    Organizirani su ujedno brojniteniski turniri veterana, Jadranske rivijere<\/em> za \u017eene \u010dija je organizatorica bila Lea Habunek i Me\u0111unarodnog teniskog turnira lije\u010dnika<\/em> \u2013 devetodnevni kulturni, izletni\u010dki i gastronomski program \u2013 \u0161ampanjac je tekao u potocima, tona \u0161kampa, Ivica Jak\u0161i\u0107 Puko objavljivao je dnevni bilten Daily Quack Tribune<\/em> u formi stripa na engleskom jeziku.<\/p>\n\n\n\n
    Ukupno je ostvareno 3 845 pansiona za izvo\u0111a\u010de i 95 transfera na relaciji Bol \u2013 Supetar \u2013 Bol.<\/p>\n\n\n\n
    Honorar za izvo\u0111a\u010de iznosio je 240 000 DM. Tro\u0161kove cjelokupne manifestacije podmirilo je hotelsko poduze\u0107e Zlatni rat.<\/em><\/p>\n\n\n\n
    Druga bra\u010dka tiskara<\/em> na Lo\u017ei skrbila se o cjelokupnoj promid\u017ebi kulturnog, zabavnog, sportskog i gastronomskog programa.<\/strong><\/p>\n\n\n\n
    Godine 1990. Mjesna zajednica prihvatila je zamolbu za participaciju dijela tro\u0161kova Bolskog lita<\/em>, odnosno financiranje koncerata klasi\u010dne glazbe.
    <\/p>\n\n\n\n
    Slijedila je krizna 1991. godina. Malo gostiju \u2013 \u010ditanje poezije bra\u010dkih pjesnika na terasi hotela Elaphusa<\/em>, animacija djece u klubu hotela Bretanide<\/em>, suradnja s Dobrilom Berkovi\u0107, voditeljicom Me\u0111unarodne ljetne glazbene \u0161kole<\/em> na Hvaru, koncerti na pjaci Bretanide<\/em>, otvaranje male galerije na pjaci Bretanide<\/em> u suradnji s Galerijom Plan\u010di\u0107<\/em> iz Staroga Grada i organizacija prvog WTA turnira za \u017eene Croatia Bol ladies open.<\/em><\/p>\n\n\n\n
    Nakon Domovinskog rata, organizaciju manifestacije Bolsko lito<\/em> preuzela je Op\u0107ina Bol. Osmi\u0161ljavanje i promid\u017eba programa odvijala se u Op\u0107inskoj knji\u017enici Hrvatska \u010ditaonica <\/em>do 2008. godine,gdje se \u010duva cjelokupna arhiva.<\/strong><\/p>\n\n\n\n
    \n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
    I JO\u0160 PUNO TOGA<\/strong><\/p>\n\n\n\n
    Dru\u0161tveno poduze\u0107e Zlatni rat<\/em> 1994. godine pretvorbom postaje dioni\u010dko dru\u0161tvo, od 2004. godine dio je SUNCE KONCERN-a d.d., a od 2020. godine pripaja se SUNCE HOTELI-ma d.d. Od 2005. godine posluju pod brendom Bluesun Hotels & Resorts.<\/p>\n\n\n\n
    Sponzor<\/strong>
    tiskanja prve crno-bijele monografije Aleksandra Kukeca: Bra\u010d<\/em> koja je V. knjiga Bra\u010dkog zbornika, 1967.
    Spomenice dominikanskog samostana<\/em> u Bolu, 1475. \u2013 1975.
    izdanja galerije Branislav De\u0161kovi\u0107<\/em> i Bra\u010dkog zbornika<\/em>
    izlo\u017ebe galerije Branislav De\u0161kovi\u0107<\/em> u Parizu, 1985.
    Sabranih djela Marka Maruli\u0107a, Knji\u017eevni krug<\/em>, Split, 1985.
    pansiona za umjetnike koji su izlagali na LAB<\/em>-u od 1981. do 1988.
    Ljetne \u0161kole arhitekture koju je desetak godina organizirao akademik Dinko Kova\u010di\u0107 u suradnji s Arhitektonskim fakultetom Zagreb
    knjige Darka Vlahovi\u0107a: Zlatna zrnca Zlatnog rata<\/em>, 2008.
    pansiona tijekom cijele \u0161kolske godine za profesorice u Glazbenoj \u0161koli Josipa Hatzea Podru\u010dnom odjelu Bol<\/em> od 1997. do 2000.
    me\u0111unarodnih dje\u010djih likovnih radionica od 1987. do 2017.
    manifestacije HUM \/ CROART od 2008. do danas
    dokumentarnih filmova BookBol,<\/em> 2014. i Bra\u010d: kamen i voda<\/em>, 2016., Jadranke Neja\u0161mi\u0107 i \u0160ime Strikomana
    projekta Jadranke Neja\u0161mi\u0107 i \u0160ime Strikomana: Terra Croatica \u2013 Bro\u0161ko blogo,<\/em> od 2017. do 2021.
    knjige Jadranke Neja\u0161mi\u0107: Bolski kamen sri\u0107ie<\/em>, 2021.<\/p>\n\n\n\n
    Donator<\/strong>
    dva starija pianina za Glazbenu \u0161kolu Josipa Hatzea Podru\u010dni odjelu Bol.<\/em><\/p>\n\n\n\n
    Nakladnik<\/strong>
    brojnih lijepo opremljenih bro\u0161ura s istaknutim fotografijama bolske kulturne ba\u0161tine,
    novogodi\u0161nje \u010destitke 1988. \/ 89., autori \u017dana Siminijati i Nikola Dvornik, koja je zabranjena zbog vjerskih obilje\u017eja.<\/p>\n\n\n\n
    Stipendiranje u\u010denika i studenata<\/strong>
    Garantirao je maturantima stalno zaposlenje, stoga nisu trebali polagati prijemni ispit.<\/p>\n\n\n\n
    Organizator kulturno \u2013 zabavnih programa<\/strong>
    Koncerti na centralnom teniskom stadionu: Oliver, Gibonni, Toni Cetinski, \u010cetiri tenora, Gloria Gaynor, Runji\u010deve ve\u010deri s deset izvo\u0111a\u010da, klapa Cambi, Lado\u2026
    prigodom do\u010deka Nove godine u hotelu Elaphusa s najzna\u010dajnijim hrvatskim glazbenicima.
    Posebno zapa\u017een bio je Bolski novogodi\u0161nji koncert klasi\u010dne glazbe u izvo\u0111enju festivalskog simfonijskog orkestra pod ravnanjem mo. Alana Bjelinskog. On je komponirao i orkestrirao skladbu Bolski valcer<\/em> na temelju bolskih kolenda: Istekla je iza gore, Zlatna grana od orija i Kad se Bog \u010dov<\/em><\/strong>ik u\u010dini<\/em>. Trebala je postati tradicionalnom novogodi\u0161njom izvedbom, ali je organizacija novogodi\u0161njih aran\u017emana prekinuta.
    Suradnik organizatora bio je Jurica Bo\u0161kovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
    \n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"
    OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
    \"\"<\/figure>\n\n\n\n
    \"\"
    OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
    \"\"
    OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/figcaption><\/figure>\n<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
    \u0110URO \u017dULJEVI\u0106, 1930. – 2001. Od oca Mate iz Murvice i mame Tonke iz Bola, bio je prosvjetni, kulturni i privredni djelatnik, nositelj turisti\u010dkog i svekolikog razvoja Bola. Osnovnu \u0161kolu i dominikansku gimnaziju zavr\u0161io je u Bolu, studirao je meteorologijuPro\u010ditaj vi\u0161e…<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":3923,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[8],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3920"}],"collection":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3920"}],"version-history":[{"count":6,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3920\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4082,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3920\/revisions\/4082"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3923"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3920"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3920"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3920"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}