{"id":4364,"date":"2024-10-10T10:56:22","date_gmt":"2024-10-10T08:56:22","guid":{"rendered":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/?p=4364"},"modified":"2026-02-21T18:23:47","modified_gmt":"2026-02-21T17:23:47","slug":"ako-recen-broc-ti-san-rec-jubov","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/?p=4364","title":{"rendered":"Ako re\u010den Bro\u010d, ti san re\u010d jubov"},"content":{"rendered":"\n

Pozdravljaju\u0107i prisutne, Jadranka Neja\u0161mi\u0107 rekla je:
“Od srca vas pozdravljam sve ve\u010deras okupljene u ovom lijepom atriju goti\u010dkog ka\u0161tela da bi podijelili uspomene na autora ovih stihova, \u010dovjeka koji je zaplakao na Bra\u010du, progovorio bra\u010dki, govorio i pisao bra\u010dki, koji je cijelog sebe dao svom Bra\u010du, kojem je Bra\u010d bio sve – akademika Petra \u0160imunovi\u0107a.
Posebno pozdravljam njegovu suprugu, gospo\u0111u Inu \u0160imunovi\u0107, i brata njegovog dr. sc. Ivu \u0160imunovi\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

Poku\u0161at \u0107u vam izlo\u017eiti kola\u017e svog sje\u0107anja na njega.
Prvi susret dogodio se 1996. god. ovdje u knji\u017enici na predstavljanju zbirke pjesama Tonke Petri\u0107: \u201eToma\u0161ni svit\u201c za koju je napisao pogovor. Rekao mi je parafraziraju\u0107i Preverta: \u201eGovorit \u0107u ti Ti, jer ja ka\u017eem ti svima koje volim, \u010dak i ako ih ne poznajem\u201c.
Od toga dana postao je moj u\u010ditelj, mentor, moja ba\u0161tinska knjiga, inspiracija i ljubav.<\/p>\n\n\n\n

Od 1995. do 2010. godine arhitekt, akademik Dinko Kova\u010di\u0107 organizirao je ljetnu \u0161kolu arhitekture u Bolu. Obvezan je bio posjet \u0160kripu. U autobusu \u010ditala bih tim uva\u017eenim arhitektima i njihovim studentima pjesme bra\u010dkih pjesnika, Jak\u0161a Fiamengo govorio je u \u0160kripu svoje, a nakon razgledavanja Zavi\u010dajnog muzeja sjeli bi u dvori\u0161te, a pred nama stajao je akademik \u0160imunovi\u0107, uvijek s istim sjajem u o\u010dima, osmijehom na licu i istim listi\u0107ima u rukama.
Fascinirani \u0161irinom njegovog znanja i poznavanja bra\u010dke povijesti i kulturne ba\u0161tine, slu\u0161ali smo kao op\u010dinjeni o ilirskim gradinama i gomilama koje \u201epoput piramida str\u0161e na istaknutim vrhuncima\u201c, najve\u0107em gradinskom naselju i rimskom gradu \u0160kripu, o Bra\u010du kao ukletom otoku kojeg su Grci zaobi\u0161li, a prema Pliniju Starijem bio je poznat po kozama, Trojancu Antenoru koji je na Bra\u010d doveo pastira Braha, pomorca Elafa i ratara Silena, ranokr\u0161\u0107anskim bazilikama gra\u0111enim na mjestima nekada\u0161njih rimskih gospodarstava, o staroj vjeri, Svevidu ili Sventovidu, koji stoluje na Vidovoj gori i zamjeniku njegovom sv. Vidu, a dolje pod Svevidovom gorom Trolokve su s jedne, a Zmajeva \u0161pilja s druge strane, brlozi Velesa i zmaja kao antipoda vrhovnog bo\u017eanstva te gospodara voda i podzemlja, dualisti\u010dko poimanje dobra i zla, o Vi\u0107joj jami i luci, jutoj zmaji, sv. Jurju koji je na konju presko\u010dio kanal da nas spasi od zla, zvirinim stopama, vi\u0161\u0107icama, vi\u0161\u010dunima, \u0161trigama morinama, vukodlacima, maci\u0107ima, Rudici i Poganici, Orkomarinu, bilome i crnome ovnu, \u017eeni koja imo sva obli\u0161tva \u0161esne divojke, i sise i guzice, da prostite, somo rep od ribe, spomenicima bogumilskog ‘krivovjerstva’, predromani\u010dnim crkvicama, malim kamenim katedralama, koje pripadaju hrvatskom etnosu, kojih se 30% svih pod krovom sa\u010duvanih u Dalmaciji nalazi na Bra\u010du, glagolja\u0161kim eremita\u017eama, Zmajevoj \u0161pilji \u2013 bra\u010dkoj Sikstini, Povaljskom pragu, majstoru Radonji, Povaljskoj listini \u2013 krsnom listu otoka, koja je nastala na Bolu 1184. ( 840. je obljetnica!) u Palatio episcopatus, \u201eprvoj ladanjoskoj vili u Hrvata, bolskoj tuisti\u010dkoj okomici\u201c (tko to danas zna? koga je briga?).
Akademik Boris Maga\u0161, projektant splitskog stadiona, rekao je jednom: \u201eGodinama slu\u0161am o istom, a uvijek s jednakim u\u017eitkom i \u010dim zavr\u0161i po\u017eelim ga slu\u0161ati ponovo.\u201c
I tako smo ga slu\u0161ali sve dok se ne bi smra\u010dilo, odu\u0161evljeni, a i nervozni misle\u0107i ujedno na pe\u010denog janjca koji se ve\u0107 sigurno ohladio.
A mene je bilo sram da ni\u0161ta ne znam o svom otoku. Nakon 12 godina obrazovanja u Bolu i jo\u0161 4 izvan njega, potpuno nepoznavanje svojih korijena. Bila sam ljuta, i danas sam, na cijeli obrazovni sustav.<\/p>\n\n\n\n

Od tada je njegova knjiga \u201eBra\u010d: vodi\u010d po otoku\u201c poput Biblije stalno na mom radnom stolu, \u010desto i u torbi.<\/p>\n\n\n\n

Kad je obitelj darovala knji\u017enici u Supetru ostav\u0161tinu akademika \u0160imunovi\u0107a, zamolila sam kolegicu Gitu da mi rukopise posudi na kratko vrijeme. S pove\u0107alom i bezgrani\u010dnim strpljenjem \u010ditala sam njegove brojne pripreme napisane lijepim ali jako sitnim slovima za brojne govore na dru\u0161tvenim doga\u0111anjima, pa i ro\u0111endanima dragih ljudi, dodjelama priznanja i nad otvorenim grobovima, za sve su ga vukli, pozivali, a on nikoga nije odbijao. Kao pravi \u0161treber pripremao se za svaki, nebrojeno puta ponavljaju\u0107i pri\u010du o nama na granici Slavije i Romanije, o doma\u0107oj ri\u010di \u201eusisanoj na materinoj sisi koja je nesasu\u0161eno pupkovina ol sarca do Bro\u010da, o teplin skutima noninim ko zazibonoj zikvi, go\u010dicama, \u010darnini saje, koruta i konobe, o onima koji su olhodili u daleki svit u cvitu mladosti no\u0107 koru kruha\u201c\u2026<\/p>\n\n\n\n

Plakala sam nad njegovim listi\u0107ima, znala sam napamet kako su im teme poredane, srce mi je radosno ustreptalo kad sam na jednom na\u0161la ispisano svoje ime.<\/p>\n\n\n\n

Odlu\u010dila sam \u010dvrsto: moram mu se odu\u017eiti \u0161to mi je osvijestio va\u017enost na\u0161eg bogatog naslije\u0111a, moram nastaviti prenositi ljubav prema rodnome otoku. Edukacija o o\u010duvanju, spoznaja o vrijednosti ba\u0161tine, stvaranje njezinih promotora \u2013 pravi je put.<\/p>\n\n\n\n

U suradnji sa \u0160imom Strikomanom utemeljia sam projekt \u201eTerra Croatica \u2013 Bro\u0161ko blogo\u201c kojem je cilj prikaz deset tisu\u0107a godina bra\u010dke kulturne i mitolo\u0161ke povijesti. Snimljeno je 25 scena iz raznih povijesnih razdoblja i mnoga mitolo\u0161ka bi\u0107a, sudjelovalo je oko 300 statista, Bra\u010dana sa cijelog otoka.
Prije snimanja Orko Marina, nisam se mogla sjetiti \u0161to je akademik pri\u010dao, kako je izgledao. Bila je nedjelja, uklju\u010dila sam radio Split kao i svakog jutra, i \u010dula njega, moga i va\u0161ega Petra kako pri\u010da o Orko Marinu. Ni\u0161ta nije slu\u010dajno!
Prije dvije godine oti\u0161la sam u mirovinu. Ali mirovati za mene zna\u010di ne biti. Zahvalna sam onima koji su mi omogu\u0107ili ostati da bih prenosila ljubav prema ba\u0161tini. Utemeljila sam ba\u0161tinski razred koji je u\u0161ao u kurikulum osnovne i srednje \u0161kole. Tematska \u0161etnja bolskom ba\u0161tinskom stazom, posjet dominikanskom samostanu s muzejem, lapidariju\u2026sa svakim razredom, upoznavanje bra\u010dke kulturne ba\u0161tine, posjet lokalitetima, uprizorenje pri\u010da moga kraja – bra\u010dkih fjaba i go\u010dica\u2026radost obostrana.
\u201eKako to vi, teta Jadranka, znate?\u201c, pitaju me nastavnici i djeca. \u201eImala sam sre\u0107u da sam na svom \u017eivotnom putu srela Petra \u0160imunovi\u0107a od kojeg sam nau\u010dila sve \u0161to znam o Bra\u010du\u201c, odgovorim.<\/p>\n\n\n\n

\u201eBro\u010dke ri\u010di, Rje\u010dnik bra\u010dkih \u010dakavskih govora\u201c, bra\u010dki je jezi\u010dni spomenik koji \u201ejami vi\u0161e nego najve\u0107a bra\u010dka gustirna\u201c, napisao je akademik Ivo \u0160kari\u0107.
Dva su na mojemu stolu, jedan dobro o\u010duvan, a drugi skoro raspadnutih korica. Lovro Karmeli\u0107 Rade, vrijedni sakuplja\u010d bolskega jezi\u010dnog bloga, ka\u017ee da ga je pro\u010ditao desetak puta.<\/p>\n\n\n\n

Njegov autor, Petar \u0160imunovi\u0107, govorio je: \u201eAko nekoga treba kazniti, daj mu da radi na rje\u010dniku!\u201c Lovri i meni pripremati bolski rje\u010dnik to pak nije kazna nego milost i radost. Gotovo svakodnevno od po\u010detka ove godine mi s puno ljubavi i strpljenja promi\u0161ljamo o svakoj rije\u010di koje su kao bolske u ovome rje\u010dniku zabilje\u017eili \u0110uro \u017duljevi\u0107 i Jakov Ba\u010di\u0107, ujedno unosimo one koje su zabilje\u017eili Juro Vodanovi\u0107 Bon, Vojka Kati\u0107 i sam Lovro ili pak ih je Lovro prona\u0161ao u drugim dijalektolo\u0161kim rje\u010dnicima, a odgovaraju bolskom idiomu.
Snimljene rije\u010di u svim zadanim oblicima, ovisno o vrsti rije\u010di, zna\u010denjem na hrvatskom standardu kao i kontekstom u kojem su upotrijebljene, unosim u ra\u010dunalo s dodanim gramati\u010dkim podacima.<\/p>\n\n\n\n

Potpisan je ugovor o suradnji izme\u0111u Op\u0107inske knji\u017enice \u201eHrvatska \u010ditaonica\u201c i Instituata za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu gdje \u0107e dr. sc. Ivana Kurtovi\u0107 Budja, voditeljica odjela za dijalektologiju, sve snimke preslu\u0161ati i svaku rije\u010d akcentuirati.
Kad sam je nazvala da bih je zamolila za suradnju rekla je: \u201eJa o vama sve znam. Akademik Petar \u0160imunovi\u0107 \u010desto mi je pri\u010dao o Vama.\u201c O\u010di su mi i ovoga puta zasuzile, a srce zaigralo, ispunjeno ljubavlju i zahvalno\u0161\u0107u prema \u010dovjeku koji me o nama na granici Slavije i Romanije, o doma\u0107oj ri\u010di \u201eusisanoj na materinoj sisi koja je nesasu\u0161eno pupkovina ol sarca do Bro\u010da, o teplin skutima noninim ko zazibonoj zikvi, go\u010dicama, \u010darnini saje, koruta i konobe, o onima koji su olhodili u daleki svit u cvitu mladosti no\u0107 koru kruha\u201cHvala Vam, dragi na\u0161 Petre. Zahvaljuju\u0107i vama i bolske ri\u010di ostat \u0107e kao trajno svjedo\u010danstvo o na\u0161em bivanju na ovemu bokuni\u0107u raja na zemji.
<\/p>\n\n\n\n

Kolegica Gita Dragi\u010devi\u0107, <\/strong>bila je dugogodi\u0161nja ravnateljica NK Supetar i spiritus movens svih kulturnih projekata u Supetru i \u0161ire, prva je mandolina supetarskog tambura\u0161kog orkestra.
Dobitnica je niza priznanja: Plakete Vladimir Nazor, Nagrade za \u017eivotno djelo Grada Supetra, ali \u0161to je najva\u017enije, zaljubljenica u svoj otok i njegovu kulturnu ba\u0161tinu.
Podijelit \u0107e tako\u0111er s nama sje\u0107anje na dugogodi\u0161nje dru\u017eenje i suradnju s akademikom Petrom \u0160imunovi\u0107em.<\/p>\n\n\n\n

Lucija Puljak <\/strong>doktorica je znanosti iz podru\u010dja lingvistike. Cijeli radni vijek provela je u obrazovanju nastoje\u0107i kod mladih osvijestiti zavi\u010dajne posebnosti, koje predstavljaju velik ekonomski potencijal.
Autorica je mnogobrojnih znanstvenih \u010dlanaka, ud\u017ebenika, knjiga s ba\u0161tinskom tematikom, izvr\u0161na je urednica \u201eRje\u010dnika bra\u010dkih \u010dakavskih govora\u201c Petra \u0160imunovi\u0107a.
Dobitnica je visokog odli\u010dja \u010dasnika reda Akademskih palmi koje se dodjeljuje osobama zaslu\u017enima za velike doprinose u francuskom \u0161kolstvu i Plakete Vladimir Nazor.
Molim je za osvrt na lik i djelo svog dugogodi\u0161njeg suradnika akademika \u0160imunovi\u0107a.

Dr. sc. Ivo \u0160imunovi\u0107, prof. emeritus,<\/strong> bavio se ekonomskom teorijom razvitka, planiranjem, regionalizmom, ekologijom i urbanizmom. Objavio je vi\u0161e od 80 znanstvenih radova, 8 knjiga i ve\u0107i broj knjiga u suautorstvu. Predavao je na vi\u0161e fakulteta, sura\u0111ivao s brojnim institucijama i radio na mnogim projektima u zemlji i inozemstvu.<\/p>\n\n\n\n

Predstaviti \u0107e nam knjigu Jo son Bro\u010danin i volin Bro\u010d \u2013 otokom Bra\u010dom s akademikom Petrom \u0160imunovi\u0107em s kojim je razgovore vodio Mladen Ku\u0161ec.<\/p>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pozdravljaju\u0107i prisutne, Jadranka Neja\u0161mi\u0107 rekla je:“Od srca vas pozdravljam sve ve\u010deras okupljene u ovom lijepom atriju goti\u010dkog ka\u0161tela da bi podijelili uspomene na autora ovih stihova, \u010dovjeka koji je zaplakao na Bra\u010du, progovorio bra\u010dki, govorio i pisao bra\u010dki, koji jePro\u010ditaj vi\u0161e…<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":4365,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[23,48],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4364"}],"collection":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4364"}],"version-history":[{"count":2,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4364\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4884,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4364\/revisions\/4884"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4365"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4364"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4364"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4364"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}