{"id":4655,"date":"2025-10-09T10:35:18","date_gmt":"2025-10-09T08:35:18","guid":{"rendered":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/?p=4655"},"modified":"2025-10-10T10:32:04","modified_gmt":"2025-10-10T08:32:04","slug":"dr-sc-jure-trutanic-hijacint-boskovic-istaknuti-bracki-dominikanac-i-filozof","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/?p=4655","title":{"rendered":"dr. sc. Jure Trutani\u0107: Hijacint Bo\u0161kovi\u0107, istaknuti bra\u010dki dominikanac i filozof<\/em>"},"content":{"rendered":"\n

Dominikanski red je tijekom povijesti ostavio duboke tragove u svjetskoj, pa tako i u hrvatskoj kulturi, duhovnosti i dru\u0161tvu.
Dominikanske zajednice su osim duhovne imali va\u017enu pedago\u0161ku i kulturnu ulogu. Njihovi samostani bili rasadi\u0161te znanja i filozofske misli. Dominikanski lektori, zavr\u0161avali su studije na najglasovitijim europskim sveu\u010dili\u0161tima.
Osniva\u010d dominikanskoga reda Dominik Guzm\u00e1n i posebice njegov u\u010denik Humbert de Romanis ugradili su ljubav prema knjizi u same temelje reda.
Po\u010detkom XIV. st. generalni kapitul reda naredio je da svi samostani moraju imati knji\u017enice. Me\u0111u nu\u017ene autore navedeni su Toma Akvinski i Aristotel.<\/p>\n\n\n\n

Dominikanski red utemeljitelj je Generalnog studija u Zadru \u2013 najstarijeg hrvatskog sveu\u010dili\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n

Bolski dominikanski samostan je 66 godina (1907. \u2013 1973.) bio intelektualno sredi\u0161te u kojem je djelovala \u0161kola koju nisu poha\u0111ali samo kandidati za dominikanski red ve\u0107 i svjetovnjaci \u017eeljni znanja.
Njegova bogata knji\u017enica \u010duva dragocjene rukopise, rijetke knjige i prvotiske me\u0111u kojima je najdragocjeniji Misal po zakonu rimskoga dvora <\/em>iz 1483., (izlo\u017een u muzeju) prva hrvatska i slavenska inkunabula koja nije tiskana latinicom, nego nekim drugim pismom, tj. glagoljicom, ujedno dvobojno, crveno i crno. Jedna je od najljep\u0161e tiskanih inkunabula uop\u0107e, prona\u0111ena u Dra\u010devoj luci.
U njezinom fondu nalazi se jo\u0161 deset inkunabula, me\u0111u kojima su: Misli sv. Tome<\/em> iz 1481., Sv. Pismo novoga zavjeta<\/em> iz 1494. i Sv. Vinko Fererski, dominikanac <\/em>iz 1525., kao i vrijedni antifonari, zbornici antifona s tekstom i notama crkvenog gregorijanskog korala na pergameni iz 14. st. i graduali, zbirke psalama tako\u0111er na pergameni iz istog stolje\u0107a, izlo\u017eeni u muzeju.

Me\u0111u najzna\u010dajnijim osobama bolske dominikanske pro\u0161losti spadaju:
fra Luka Bra\u010danin, ro\u0111en oko 1557. god., rodom iz Bola, prevoditelj Psalama Davidovih<\/em> na dalmatinsku \u010dakav\u0161tinu s kraja 16. st., dakle, na \u017eivi narodni jeziku, ali s dosljednim oslanjanjem na latinski izvornik;
fra An\u0111elo Bojani\u0107, ro\u0111en 1828. u Starom Gradu, dugogodi\u0161nji bolski \u017eupnik.
U djelu na talijanskom jeziku Povijesno-statisti\u010dki osvrti o Bolu<\/em> donosi prvi prikaz bolske povijesti s popisom bolske kulturne ba\u0161tine. Za groblje ka\u017ee da nije kao ono u Pusi, ali me\u0111u ljep\u0161im u ovim krajevima<\/em>. \u0160to bi rekao danas?
Rajmund Kupareo, ro\u0111en 1914. u Vrboskoj, teolog, pjesnik, esejist, skladatelj, prevoditelj, nakladnik, \u010dlan \u010cileanske akademije znanosti i umjetnosti, dobitnik brojnih priznanja u zemlji i inozemstvu. On s nepunih 11 godina dolazi u na\u0161e sjemeni\u0161te i zavr\u0161ava 6 godina gimnazije.<\/p>\n\n\n\n

Dr. sc. Jure Trutani\u0107, povjesni\u010dar iz Selaca, osvijetlio nam je \u017eivot i djelo znamenitog dominikanca Hijacinta Bo\u0161kovi\u0107a, uglednog teologa, filozofa i pisca, koji se rodio u Selcima na Bra\u010du 1900., a umro 1947. u Starome Gradu na Hvaru. Osnovnu je \u0161kolu poha\u0111ao u Selcima, a gimnaziju u dominikanskim sjemeni\u0161tima u Bolu i Starom Gradu.
Zaredio se 1918. u Dubrovniku.
Studirao je filozofiju na Dominikanskoj visokoj bogoslovnoj \u0161koli i u Rimu na Angelicumu gdje je doktorirao1928. godine.
Vratio se u Hrvatsku, neko vrijeme boravio je u zagreba\u010dkom dominikanskom samostanu, u Dubrovniku je bio profesor filozofskih predmeta i rektor Dominikanske bogoslovne \u0161kole, radio je u Senju i u Rijeci. U Rimu je postigao naslov magister in sacra theologia,<\/em> koji je najvi\u0161i akademski stupanj kod dominikanaca.
Kad je u Hrvatsku do\u0161ao na vlast re\u017eim koji je bio marionetom osovinske Njema\u010dke, poku\u0161ao je spasiti obitelj Slobodana Langa, \u010dim im se \u017eivot na\u0161ao u ugrozi.
Sumi\u0161ljenik je filozofsko-teolo\u0161ke misli Tome Akvinskoga, otvoren za dijalog sa suvremenom mi\u0161lju.
U djelu Filozofski izvori fa\u0161izma i nacionalnoga socijalizma<\/em> razmatra karakter totalitarne dr\u017eave i odnos pojedinca prema dr\u017eavi.
Bio je prvi u Europi koji je otvoreno analizirao nacisti\u010dko zlo.
U knjizi Problem spoznaje<\/em> zastupa prvenstvo ontologijske problematike, tj. temeljnih pitanja o postojanju, nad noeti\u010dkom.
Djelom Sjedinjenje s Bogom <\/em>na nov na\u010din u na\u0161oj teolo\u0161koj asketsko-misti\u010dkoj literaturi tretira duhovni \u017eivot.<\/p>\n\n\n\n

Padre Ante Kazoti, \u017eupnik i prior dominikanskog samostana, pozdravio je nazo\u010dne i rekao da svaki dominikanski samostan ima tri crkve: onu u kojoj \u017eivi Isus, blagovaonicu i knji\u017enicu.
Naglasio je da je Istina geslo dominikanskoga reda i da je Hijacint Bo\u0161kovi\u0107 traganjem za njom uronio u samu njegovu bit.<\/p>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
<\/figure>\n\n\n\n
<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dominikanski red je tijekom povijesti ostavio duboke tragove u svjetskoj, pa tako i u hrvatskoj kulturi, duhovnosti i dru\u0161tvu.Dominikanske zajednice su osim duhovne imali va\u017enu pedago\u0161ku i kulturnu ulogu. Njihovi samostani bili rasadi\u0161te znanja i filozofske misli. Dominikanski lektori, zavr\u0161avaliPro\u010ditaj vi\u0161e…<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":4656,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[23,48],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4655"}],"collection":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4655"}],"version-history":[{"count":3,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4655\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4746,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4655\/revisions\/4746"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4656"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4655"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4655"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4655"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}