![\"\"](\"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/wp-content\/uploads\/2017\/08\/IMG_5792-001.jpg\")
<\/p>\n<\/p>\n
Prezentacija o po\u010decima bra\u010dkih \u010ditaonica prof. dr.Josip Vrande\u010di\u0107-a<\/a><\/p>\n Krajem 19. stolje\u0107a, narodnjaci razo\u010darani ishodom pokrajinskih izbora i iznevjereni obe\u0107anjima o ujedinjenju inicijativom odozgo. Prezentacija o po\u010decima bra\u010dkih \u010ditaonica prof. dr.Josip Vrande\u010di\u0107-a Krajem 19. stolje\u0107a, narodnjaci razo\u010darani ishodom pokrajinskih izbora i iznevjereni obe\u0107anjima o ujedinjenju inicijativom odozgo. Slijedi dugotrajna borba za ujedinjenje, ishod ovisi o bu\u0111enju i razvijanju hrvatske nacionalne svijesti kod lokalnog pu\u010danstvaPro\u010ditaj vi\u0161e…<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":400,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[58],"tags":[25,59,60,61],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/546"}],"collection":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=546"}],"version-history":[{"count":4,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/546\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":552,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/546\/revisions\/552"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/400"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=546"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=546"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=546"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nSlijedi dugotrajna borba za ujedinjenje, ishod ovisi o bu\u0111enju i razvijanju hrvatske nacionalne svijesti kod lokalnog pu\u010danstva i njegovom sudjelovanju u javnom i politi\u010dkom \u017eivotu.
\nSredstva politi\u010dke mobilizacije: strana\u010dke novine i \u010ditaonice. Povod osnivanju \u010ditaonica: Izbacivanje lista \u201eIl Nazionale\u201c, iz casina i gabinetta 1862. godine – narodnjaci osnivaju zasebna dru\u0161tva.
\n“Austrijski zakon o udru\u017eenjima” iz 1852. godine omogu\u0107io javno djelovanje kulturno-zabavnih, apoliti\u010dnih dru\u0161tva – stvarna djelatnost \u010ditaonica prelazila okvir odobrenih statuta.
\n\u010citaonice – mjesta okupljanja prvaka Narodne stranke, mobilizacijska strana\u010dka sjedi\u0161ta, mjesta osmi\u0161ljavanja politi\u010dke strategije. Pripadnici strana\u010dke elite, \u010desto nevi\u010dni hrvatskom govoru, \u010ditanjem knjiga i novina usvajali hrvatski standardizirani govor i promicali pismenost me\u0111u pukom.
\nPrva generacija dalmatinskih \u010ditaonica: Dobrota 1862, Split i Zadar 1863, Dubrovnik, 1863, \u0160ibenik, Obrovac 1866, Trogir 1867, Jelsa 1868 godine.
\nBorba za jezik otvorena 1866. godine serijom zakona koji su i\u0161li za ravnopravno\u0161\u0107u hrvatskog jezika u javnom \u017eivotu: u op\u0107inskom vije\u0107u i \u0161kolama \u2013 uporaba zavisila od odluke pojedinih op\u0107ina.
\n(1869. godine, nastava u vi\u0161e od 200 \u0161kola na hrvatskom, u 26, uglavnom u Zadru, Trogiru i Splitu na talijanskom, u pedesetak \u0161kola na oba nastavna jezika).
\nNarodna je stranka prihvatila romanti\u010dnu definiciju nacije – jedan jezik, jedan narod – nacija predstavljala prirodnu zajednicu istog jezika.
\nJezi\u010dna granica davala naj\u0161iri teritorijalni koncept nacije i odgovarala politi\u010dkim tendencijama narodnja\u010dke inteligencije koja je obuhva\u0107ala i srpski narod u Trojednici.
\nPrva \u010ditaonica na Bra\u010du osnovana u Pu\u010di\u0161\u0107ima u rujnu 1868. godine.
\n8. lipnja 1874., Sutivan, Narodna kavana k zastavi Slave\u201d
\nU Nere\u017ei\u0161\u0107ima, 13. srpnja 1874. godine otvoreno \u201eNarodno nere\u017ei\u0161ko dru\u0161tvo\u201c.
\nDana 11. srpnja 1874. godine otvoreno \u201cMilnarsko narodno posijelo\u201d.
\nMre\u017ea pjeva\u010dkih i sportskih dru\u0161tava nastalih u sklopu \u010ditaonica omogu\u0107ila je na prijelazu stolje\u0107a odr\u017eavanje godi\u0161njih ili povremenih pjeva\u010dkih festivala i gimnasti\u010dkih natjecanja.
\nDana 22. srpnja 1888. godine osnovano je dru\u0161tvo \u201cPostirski sklad\u201d. Prigodom osnutka pu\u010danstva je klicalo utemeljiteljima, predsjedniku dru\u0161tva Jakovu Anti\u010devu i tajniku Hranuelliju.
\n“Prazni\u010dko dru\u0161tvo” sve\u010dano otvoreno 19. kolovoza 1888. godine s ciljem \u201eu\u010denja hrvatskog jezika i povijesti uz poljodjelstvo\u201c.
\nGodine 1894. u Povljima je utemeljeno dru\u0161tvo \u201eTomislav\u201c.
\nU Sumartinu je 1897. otvorena \u010ditaonica zaslugom pokreta\u010da \u017eupnika Ivana Ka\u010di\u0107a-Peke i Vicka Novakovi\u0107a. Utemeljena u sredini koja je prednja\u010dila svojim brodovljem, izvozom i trgovinom vina.
\nU svom broju od 7. srpnja 1897. godine \u201eIl Dalmata\u201cje donio vijest iz Bobovi\u0161\u0107a o pokretanju “Hrvatskog napretka”.
\n\u201eNarodni list\u201c je najavio da \u0107e se 11. studenog 1902. godine u Lo\u017ei\u0161\u0107ima otvoriti dru\u0161tvo “Hrvatska pu\u010dka prosvjeta”.
\nNa po\u010detku stolje\u0107a \u010ditaonice i dalje ostaju osnovne kulturne institucije ali u politi\u010dkom smislu dobivaju konkurenciju u sportskim, vjerskim i strana\u010dkim dru\u0161tvima koji politi\u010dki \u017eivot izvode na ulicu sa svim rizicima uli\u010dne manifestacije.
\n\u010citaonice ostaju osnovno politi\u010dko udru\u017eenje bra\u010dkih narodnjaka sve do stvaranja Kraljevine SHS 1918. godine. U me\u0111uratnom ih razdoblju istiskuju udru\u017eenja projugoslavenskih \u201esokolova\u201c i \u201eorlova\u201c Katoli\u010dke akcije, koja preuzimaju glavnu ulogu u malim bra\u010dkim mjestima<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"