{"id":592,"date":"2017-08-30T10:02:48","date_gmt":"2017-08-30T08:02:48","guid":{"rendered":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/?p=592"},"modified":"2017-09-19T13:17:52","modified_gmt":"2017-09-19T11:17:52","slug":"bracka-tradicijska-nosnja-i-pucki-plesovi","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/?p=592","title":{"rendered":"Bra\u010dka tradicijska no\u0161nja i pu\u010dki plesovi"},"content":{"rendered":"

Splet mnogih kulturnih utjecaja<\/strong><\/p>\n

Izvorna tradicijska no\u0161nja nije se sa\u010duvala na otoku Bra\u010du. Primjerci koji postoje danas restaurirani su na temelju slik\u00e2 splitskoga slikara \u0160imuna Carrare i nadvojvode Ludwiga Salvatora Habsbur\u0161koga te istra\u017eivanja arheol. Vanje Vodanovi\u0107 Kukec. Gra\u0111ansko odijelo restaurirano je prema originalima koji se \u010duvaju \u00a0u Etnografskom muzeju u Splitu, starim fotografijama i kazivanjima starijih Bra\u010dana. Dragocjeni materijali bili su \u00a0tako\u0111er popisi \u00bbdote\u00ab (miraza) bra\u010dkih nevjesta iz starih \u017eenidbenih ugovora.<\/p>\n

Da bi se sa\u010duvala ba\u0161tina predaka i izvorno narodno blago velike kulturne vrijednosti otelo zaboravu, u Bolu je 1999. osnovana folklorna dru\u017eina \u00bbKrejonca\u00ab.<\/p>\n

U pro\u0161losti, trgova\u010dkim i drugim brodovima, na otok Bra\u010d neprestance su stizali strani kulturni utjecaji. Dio njih Bra\u010dani su prilago\u0111avali svojemu ukusu te su se oni s vremenom asimilirali i postali dio njihove kulture. Tako su se i doma\u0107i i strani odjevni predmeti kombinirali me\u0111usobno i postali bra\u010dka tradicijska odje\u0107a, koja se u uporabi odr\u017eala do po\u010detka XX. st.<\/p>\n

\u017denska odje\u0107a bila je dvodijelna i vi\u0161eslojna<\/strong><\/p>\n

Glavni dijelovi \u017eenske tradicijske odje\u0107e na otoku Bra\u010du bili su jakna (kapotin<\/em>) i suknja (pandil<\/em>). Izra\u0111ivali su se od pamu\u010dna platna s jednobojnom podlogom, naj\u010de\u0161\u0107e modre, zelene ili tamnocrvene boje, sa sitnim \u0161tampanim uzorcima u obliku cvjeti\u0107\u00e2, to\u010dkic\u00e2, jagodic\u00e2 i sl. od fine lanene tkanine (calanca<\/em>).<\/p>\n

Suknja je bila duga i bogato nabrana u struku. Slagala se u okomite nabore (pjete<\/em>) koji su slobodno padali do poda. Jakna je imala ovratnik u obliku kratke \u00bb\u0161al-kragne\u00ab, koji je zavr\u0161avao iznad prsiju. Sprijeda je jakna sezala do struka i kop\u010dala se kop\u010dama (on\u017eule<\/em>). Le\u0111ni dio bio je dulji i pokrivao je bokove. Kra\u0107i dio sprijeda ostavljao je prostor za no\u0161enje prega\u010de, koja je tako postala dio kompleta. U odijelu gra\u0111anskoga tipa jakna se tijesno priljubljivala uz tijelo i struk te sezala do iznad bokova. Ovratnik je prilijegao visoko uz vrat.<\/p>\n

Osim jakne i suknje sastavni dijelovi \u017eenske tradicijske odje\u0107e bili su bluza od platna bijele boje (tele ili svile), prsluk od platna, brokata i svile, plastron ili rubac za prsa (peturin<\/em>) te vuneni polukru\u017eni \u0161al (plet<\/em>). Rubac\u00a0 je bio platnen, svilen ili \u010dipkan. Nosio se oko vrata i na glavi. Vezan pod bradu bio je znak \u017ealosti, a rubac koji je pokrivao \u010delo i bio vezan na zatiljku nosile su zrele \u017eene. Udovice iz vi\u0161eg sloja su nosile svileni veo, tzv. veletu<\/em>. Nosio se i \u0161e\u0161iri\u0107.<\/p>\n

Donje rublje sastojalo se od fine platnene potko\u0161ulje (kome\u0161<\/em>) koja se kop\u010dala sprijeda, od platnena steznika na vezice (bu\u0161t<\/em> ili korpet<\/em>) i od ga\u0107a izra\u0111enih od finijega ili grubljeg platna, \u0161to je ovisilo o imovnom stanju, koje su dosezale do ispod koljena i kop\u010dale se s vezicama (kurdele) isto kao i podsuknja (\u0161otana).<\/p>\n

Cipele su izra\u0111ivali mjesni postolari. Zimi su se nosile visoke cipele na vezice, a ljeti niske poput mokasin\u00e2. Na nogama su se nosile bijele pamu\u010dne \u010darape, a one finije naj\u010de\u0161\u0107e su se uvozile.<\/p>\n

Nakit je bio nezaobilazan dio \u017eenske no\u0161nje<\/strong><\/p>\n

Najomiljeniji dio nakita nekada\u0161njih Bra\u010danki bile su nau\u0161nice (re\u010dine<\/em>). Oko vrata Bra\u010danke su nosile zlatni lanac, tzv. kordon \u0161panjol<\/em>, koji se omatao jedanput pa do trideset puta, \u0161to je ovisilo o vlasni\u010dinu imovnom stanju. Lanac je mogao biti bez ukras\u00e2 ili pak imati privjesak u obliku kri\u017ea ili medaljona s Bogorodi\u010dinim ili kojim sveta\u010dkim likom. Uz to nekada\u0161nje Bra\u010danke nosile su zlatno i srebrno prstenje te bro\u0161eve prikop\u010dane ispod vrata ili u visini prsiju. Za u\u010dvr\u0161\u0107ivanje frizure slu\u017eile su im zlatne i srebrene igle ukra\u0161enih glavica. Duga kosa \u010de\u0161ljala se u razdjeljak i upletala u pletenice, koje su se ovijale oko glave ili slagale u pun\u0111u na zatiljku.<\/p>\n

Mu\u0161ka odje\u0107a bila je jednostavna <\/strong><\/p>\n

Mu\u0161ka tradicijska ko\u0161ulja bila je na\u010dinjena od bijela platna. Kroj joj je bio jednostavan i nije imala ovratnika. Ispod nje mu\u0161karci su ljeti nosili mornarsku majicu a zimi ru\u010dno pletenu vunenu gu\u0107u<\/em>. Ponad ko\u0161ulje nosio se prsluk (jelek<\/em>) a zimi crna ili modra jaketa od pana. Pastiri su nosili grubu kabanicu od kostrijeti.<\/p>\n

Hla\u010de su bile na\u010dinjene od modra platna (dimit<\/em>) koje je bilo nalik platnu za traperice. Pri dnu nogavice su bile su\u017eene. Oko struka nosio se nekoliko puta omotan ru\u010dno pleteni pojas od vune ili pamuka jednostavna boda nazvanoga kanica<\/em>.<\/p>\n

Kapa (bereta<\/em>) od pana i pli\u0161a izgledala je poput kape kakvu nosi no\u0161tromo<\/em> na brodu. Na lijevom uhu Bra\u010dani su \u010desto imali zlatnu nau\u0161nicu. Na nogama seljaci su nosili \u010darape od doma\u0107e vune. Za poljskih radova noge su omatali u obojke (hlanjule<\/em>) i obuvali opanke (zlakavice<\/em>) od kozje ko\u017ee vezane remen\u010di\u0107ima. Primorci su nosili ne\u0161to zatvorenije opanke s remenom i kop\u010dom, izra\u0111ene od gove\u0111e ili ov\u010dje ko\u017ee.<\/p>\n

Najstariji plesovi bili su vilota i kolo<\/strong><\/p>\n

Bra\u010dani su voljeli plesati. Plesalo se \u010desto, a najvi\u0161e u razdoblju od Svije\u0107nice (Gospe Kandalore<\/em>) do po\u010detka korizme. Priznati hrvatski etnolog i etnokoreograf dr. Ivan Ivan\u010dan zabilje\u017eio je 1966. na Bra\u010du 32 pu\u010dka plesa i kola \u010diji su podrijetlo i starost razli\u010diti. Vilota i kolo smatraju se najstarijim plesovima. Gra\u0111anski plesovi koji su na prelasku iz XIX. u XX. st. iz srednje Europe preneseni u primorske i dalmatinske krajeve prilagodili su se stilskomu i ritmi\u010dkom ukusu Primoraca i Dalmatinaca. Plesove kvojku i kreolu na Bra\u010d su prenijeli povratnici iz Amerike. Plesove je pratio svira\u010d nazvan \u0161injadur<\/em> na lijerici (vijalo)) ili na harmonici, tzv. plonerici.<\/p>\n

Da bi se tradicijska ba\u0161tina otela zaboravu i da bi se sa\u010duvalo izvorno narodno blago, 4. kolovoza 1999. u Bolu je osnovana Folklorna dru\u017eina \u00bbKrejonca\u00ab<\/strong>. (krejonca zna\u010di uljudnost, pristojnost, ljubaznost, dobro djelo).\u00a0 Dru\u017eina izvodi bolsko kolo i stare bra\u010dke plesove: ciciljonu<\/em>, kvatro pa\u0161i<\/em>, vilotu<\/em>, bela rosu<\/em>, polku i dr. koje je postavio istaknuti splitski koreograf, gosp. Branko \u0160egovi\u0107. Obnovljeno bolsko kolo izvodi se na spomendan sv. Stjepana (26. prosinca) ispred crkvice sv. Antuna u Bolu.<\/p>\n

Dru\u017eina \u00bbKrejonca\u00ab sudjeluje na mnogim smotrama hrvatskoga folklora (u Murteru, Ka\u0161telima, Metkovi\u0107u, \u0110akovu, Vinkovcima), razmjenjuje gostovanja s folklornim dru\u0161tvima u zemlji i inozemstvu te svojim nastupima pridonosi oboga\u0107ivanju bra\u010dke i cjelokupne hrvatske turisti\u010dke ponude.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Splet mnogih kulturnih utjecaja Izvorna tradicijska no\u0161nja nije se sa\u010duvala na otoku Bra\u010du. Primjerci koji postoje danas restaurirani su na temelju slik\u00e2 splitskoga slikara \u0160imuna Carrare i nadvojvode Ludwiga Salvatora Habsbur\u0161koga te istra\u017eivanja arheol. Vanje Vodanovi\u0107 Kukec. Gra\u0111ansko odijelo restauriranoPro\u010ditaj vi\u0161e…<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":593,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[5,8],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/592"}],"collection":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=592"}],"version-history":[{"count":4,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/592\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3495,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/592\/revisions\/3495"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/593"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=592"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=592"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=592"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}