{"id":1126,"date":"2018-04-27T13:27:38","date_gmt":"2018-04-27T11:27:38","guid":{"rendered":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/?p=1126"},"modified":"2023-03-28T08:56:50","modified_gmt":"2023-03-28T06:56:50","slug":"terra-croatica-brocko-blogo-juraj-dalmatinac-na-bracu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/?p=1126","title":{"rendered":"Terra Croatica – Bro\u0161ko blogo: Juraj Dalmatinac na Bra\u010du"},"content":{"rendered":"

Dok postoji nebo, uvijek \u0107e postojati kamen da ga podupre.
\n<\/em>Kad izgovori\u0161 Bra\u010d, druga rije\u010d je svakako kamen.
\n<\/em>Bla\u017eeni je to kamen u koji se uprlo dlijeto Dalmanti\u010devo, Firentin\u010devo, Ale\u0161ijevo. Kamen je to De\u0161kovi\u0107ev, kamen Rendi\u0107ev, kamen iz kojeg Kuzma Kova\u010di\u0107 uz kamenu crkvu Krista Kralja u Selcima isklesa Bijeloga na\u0161eg papu. <\/em>(J. Fiamengo)<\/p>\n

Iz bra\u010dkih kamenoloma brao se kamen za izgradnju mnogih velebnih spomenika i gra\u0111evina diljem svijeta: Bijele ku\u0107e u Washingtonu, Parlamenta u Budimpe\u0161ti i Be\u010du, kao i be\u010dkog Hofburga, Reichstaga u Berlinu, spomenika palim Kana\u0111anima u Vimyju u Francuskj, obale u Benghaziju u Libiji…, ali i za brojne u domovini: Muzeja hrvatskih arheolo\u0161kih spomenika, Galerije Me\u0161trovi\u0107 i Privredne komore u Splitu, Arheolo\u0161kog muzeja, crkve Sv. Marije i Gradske lo\u017ee u Zadru, zgrade Burze i Me\u0161trovi\u0107evog paviljona u Zagrebu, trogirske katedrale, kri\u017ea u Vukovaru i u Dubrovniku… Stoljetna tradicija bra\u010dkih kamenoloma zasnovana je ipak na dva posebno vrijedna povijesna spomenika: Dioklecijanovoj pala\u010di u Splitu i katedrali u \u0160ibeniku.<\/p>\n

Iz drevnih bra\u010dkih kamenoloma Plate, Zastra\u017ei\u0161\u0107e i Rasohe, koji su bili u Dioklecijanovom posjedu, brao se kamen za izgradnju njegove velebne carske pala\u010de, kako nas izvje\u0161tava bra\u010dki kroni\u010dar Prodi\u0107 jo\u0161 1662. godine, ali i puno ranije – za izgradnju Salone, \u0161to se mo\u017ee zaklju\u010diti s natpisa iz II. st. n. e. na\u0111enog u blizini \u0160kripa.<\/strong><\/p>\n

Po zavr\u0161etku Dioklecijanove pala\u010de 305. god., rimski su klesari napustili bra\u010dke kamenolome i za dugo vremena nema traga o njihovoj zna\u010dajnijoj djelatnosti.\u00a0 O\u017eivjeli su tek po\u010detkom XV. st. kada je prvi val strujanja kulturnog i umjetni\u010dkog preporoda\u00a0 quattrocenta<\/em> (rane renesanse) dopro do Dalmacije i dao tri znamenita umjetnika, kipara i graditelja: Jurja Dalmatinca, Andriju Ale\u0161ija i Nikolu Firentinca koji su stvorili umjetni\u010dko blago dalmatinskog graditeljstva od Raba do Dubrovnika i u Italiji.<\/strong><\/p>\n

Prvo mjesto u toj zna\u010dajnoj gra\u0111evinskoj epohi zauzima Katedrala sv. Jakova u \u0160ibeniku, jedinstveni spomenik europskog sakralnog graditeljstva, ujedno i na UNESCO-vom popisu svjetske ba\u0161tine, remek-djelo Jurja Dalmatinca Dalmatinca ( ro\u0111en u Zadru po\u010detkom 15. stolje\u0107a<\/a>, umro u \u0160ibenik<\/a>u 1473<\/a>\/75.<\/a>) koju je ovaj umjetni\u010dki genije izvodio od 1441. god. do smrti. Sa\u010duvane isprave, koje osvjetljuju poslovnu vezu ovog na\u0161eg najve\u0107eg graditelja i kipara XV. st. sa bra\u010dkim kamenolomima, iz kojih je nabavljao kamen i osobno u njih \u010desto zalazio da bi nadgledao klesarske radove, odnose se ba\u0161 na gradnju \u0161ibenske Katedrale. U ugovoru iz 1450. god. sa Crkovinarstvom stoji da mu je dana ve\u0107a svota novca da ode na Bra\u010d i da za izgradnju Katedrale dade lomiti i izraditi \u0161to ve\u0107e koli\u010dine kamena, a ugovori iz 1451. koje je u istu svrhu sklopio s dubrova\u010dkim i \u0161ibenskim klesarima sadr\u017ee izri\u010ditu klauzulu da moraju \u0161to skorije oti\u0107i na rad na Bra\u010d. Sa\u010duvani parni\u010dki spisi iz 1454.\/5. o parnici vo\u0111enoj u Splitu radi spora izme\u0111u umjetnika i njegovog suradnika Talijana maistra Zuana Brasole, vlasnika vjerojatno kamenoloma \u201ePunta\u201c u Pu\u010di\u0161\u0107ima, sadr\u017ee zahtjev Jurja Dalmatinca o naknadi \u0161tete zbog zadr\u017eanog broda kojim je iz Splita snadbijevao pitkom vodom svoje radnike u kamenolomu na Bra\u010du.<\/p>\n

Od Andrije Ale\u0161ija sa\u010duvana je va\u017ena isprava kojom je on 2. svibnja 1455. god. zakupio od vlasnika Ga\u0161para i \u010ceprnje Toma\u0161i\u0107a iz onda\u0161njeg sela Stra\u017eevnika kori\u0161tenje kamenoloma \u201eVeselje\u201c da uz cijenu od deset libara malih mo\u017ee lomiti i izra\u0111ivati kamen na prostoru od mora do crkvice.<\/p>\n

I tre\u0107i \u010duveni renesansni umjetnik Nikola Firentinac zalazio je u bra\u010dke kamenolome kada je po smrti Jurja Dalmatinca nastavio izgradnju \u0161ibenske Katedrale. Po ispravama iz 1493. Crkovinarstvo mu je izdalo posebnu punomo\u0107 za kamenolom na Bra\u010du.<\/p>\n

Ovi veliki majstori ostavili su na Bra\u010du nekoliko vrijednih spomenik<\/strong>a:<\/p>\n

U predromani\u010dkoj crkvici sv. Juraja u drevnom bra\u010dkom naselju Stra\u017eevniku<\/strong>, koja se spominje 1111. god. i ima najstariji zvonik na preslicu u Dalmaciji, nalazi se renesansni reljef iz XVI. st. koji prikazuje ispa\u0107ena Krista u kle\u010de\u0107em stavu podr\u017eavana od dva ab\u0111ela. Stru\u010dnjaci ovdje vide u osje\u0107aju volumena i obradi ne samo Firenti\u010dev utjecaj ve\u0107 i osobni doprinos.<\/em> (K. Prijatelj)<\/p>\n

U crkvici sv. Ciprijana na groblju u Pra\u017enicama<\/strong> nalazi se oltarni poliptih iz 1467. god. koji prikazuje Krista u stavu blagoslova s otvorenom knjigom u ruci, sv. Antu Opata i sv. Ivana obu\u010denog u kostrijet. Ovaj reljef ima zna\u010dajno mjesto u povijesti umjetnosti Dalmacije, a<\/em> smatra se djelom \u010duvene radionice glasovitog Nikole Firentinca.<\/em>(P. \u0160imunovi\u0107)<\/p>\n

U Gospinoj crkvici na groblju u Gornjem Humcu<\/strong> nalaze se kipovi Bogorodice s djetetom, sv. Petra i sv. Ivana koji su nekada \u010dinili jedinstveni kameni reljef. Ovaj oltar jedan je od najljep\u0161ih produkata radionice Nikole Firentinca<\/em> (K. Prijatelj), a\u00a0 u \u017eupnoj crkvi na huma\u010dkoj pjaci<\/strong> kameni je triptih istog majstora. Vrsno\u0107a izvedbe upu\u0107uje na pretpostavku da na njima bilo majstorovo dlijeto. <\/em>(P. \u0160imunovi\u0107)<\/p>\n

Do njega je izlo\u017een triptih Jurja Dalmatinca, izveden s pomo\u0107u kojeg od njegovih u\u010denika, koji je dostigao vrsno\u0107u majstora. Likovi su izvedeni vrlo plasti\u010dno. U sredini je Gospa s djetetom, s jedne strane sv. Nikola a s druge Sv. Mihovil u oklopu gazi zmaja, koji mu repom ovija nogu, a Mihovil mu koplje zabada u otvorene ralje, dok u drugoj ruci dr\u017ei vagu kojom mjeri kreposti du\u0161a u obliku glava na tezuljama. Fizionomija likova neodoljivo podsje\u0107a na dalmatin\u010deve glave sa sredi\u0161nje apside \u0161ibenske katedrale. <\/em>(P. \u0160imunovi\u0107)<\/strong><\/p>\n

Autori projekta Terra Croatica \u2013 Bro\u010dko blogo, <\/em>ravnateljica \u201eHrvatske \u010ditaonice\u201c Jadranka Neja\u0161mi\u0107, prof. i \u0160ime Strikoman,<\/strong> akad. film. i tel. snim i redatelj, namjeravaju prikazati 10 000 godina bra\u010dke povijesti i kulture kroz dvadesetak scena, koje \u0107e prenijeti autenti\u010dnu poruku vremena jer se snimaju na izvornim povijesnim lokalitetima, na kojima mo\u017eemo pratiti kontinuitet \u017eivljenja do dana\u0161njeg dana.
\nTrebao bi to biti ujedno i bajkoviti prikaz otoka Bra\u010da jer \u0107e se na fotografijama, osim stvarnih likova, na\u0107i i mitolo\u0161ka bi\u0107a pra\u0107ena bra\u010dkim fjabama, go\u010dicama, legendama i mitovima.<\/p>\n

Uz ve\u0107 prije snimljene scene iz ilirskog i rimskog razdoblja na Bra\u010du, kao i prirodnog fenomena Kolo\u010d i mitolo\u0161kih bi\u0107a: vila, maci\u0107a i Orkomarina, snimljena je scena dolaska Juraja Matejeva Dalmatinca zvanog Georgius Mathaei Dalmaticus<\/strong>, Giorgio Orsini<\/strong>, Giorgio da Sebenico<\/strong> na Bra\u010d po kamen za gradnju \u0161ibenske Katedrale.<\/p>\n

Velikog dalmatinskog renesansnog\u00a0 majstora glumio je multimedijalni bolski umjetnik Ivica Jak\u0161i\u0107 \u010cokri\u0107 Puko, a njegove u\u010denike: Bo\u017eo Neja\u0161mi\u0107 i \u0110uro Mihovilovi\u0107.<\/strong>
\n Scene su snimljene u pu\u010di\u0161kom kamenolomu i u \u017eupnoj crkvi u Gornjem Humcu.<\/strong>
\n Kostimografiju je osmislila Jadranka Neja\u0161mi\u0107.
\nDio kostima posudilo je Udru\u017eenje obrtnika i Turisti\u010dka zajednica grada \u0160ibenika, a neke je \u0161ivala Mirjana Bi\u017eaca.<\/strong>
\n Snimio je \u0160ime Strikoman, a njegov asistent bio je dr. sc. Vjekoslav Koljati\u0107.<\/strong><\/p>\n

Zahvaljujemo g\u0111i. Vlasti Mesi\u0107<\/strong>, tajnici Udru\u017eenja obrtnika \u0160ibenik, na prihva\u0107anju suradnje na projektu u kojem hrvatski velikan Juraj Dalmatinac spaja dvije dalmatinske obale: na\u0161u bra\u010dku i njegovu \u0161ibensku.
\nHvala tehni\u010dkom direktoru Jadrankamena Marku Vlahovi\u0107u<\/strong>, dipl. ing. geol. na dopu\u0161tenju snimanja u kamenolomu, Padre Mirku<\/strong>, \u017eupniku u Gornjem Humcu, na dopu\u0161tenju snimanja u crkvi, g\u0111i. Vedrani \u0160esni\u0107<\/strong> na usluzi u crkvi i g\u0111i. Ireni Kraljevi\u0107<\/strong>, vlasnici frizerskog salona \u201eSirena\u201c na doniranoj frizuri Jurja Dalmatinca.<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dok postoji nebo, uvijek \u0107e postojati kamen da ga podupre. Kad izgovori\u0161 Bra\u010d, druga rije\u010d je svakako kamen. Bla\u017eeni je to kamen u koji se uprlo dlijeto Dalmanti\u010devo, Firentin\u010devo, Ale\u0161ijevo. Kamen je to De\u0161kovi\u0107ev, kamen Rendi\u0107ev, kamen iz kojeg KuzmaPro\u010ditaj vi\u0161e…<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1140,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[8],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1126"}],"collection":[{"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1126"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1126\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3487,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1126\/revisions\/3487"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1140"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1126"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1126"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1126"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}