{"id":1644,"date":"2019-08-01T11:34:18","date_gmt":"2019-08-01T09:34:18","guid":{"rendered":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/?p=1644"},"modified":"2019-09-11T13:58:59","modified_gmt":"2019-09-11T11:58:59","slug":"predstavljanje-knjige-frano-radic-zivot-i-djelo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/?p=1644","title":{"rendered":"Predstavljanje knjige: Frano Radi\u0107, \u017eivot i djelo"},"content":{"rendered":"

Zbornik radova o znamenitom Boljaninu, koji je svojim djelovanjem zadu\u017eio hrvatsku kulturnu povijest, Franu Radi\u0107u, polihistoru, pedagogu, arheologu, prevoditelju, kulturnom i javnom djelatniku, u organizaciji Op\u0107inske knji\u017enice \u201eHrvatska \u010ditaonica\u201c, predstavili su 2. kolovoza 2019. god.: akademik Nenad Cambi, dr. sc. Franko Oreb, dr. sc. Jakov Karmeli\u0107 i ravnateljica knji\u017enice Jadranka Neja\u0161mi\u0107, prof.<\/p>\n

Nakon posebnog pozdravljanja prane\u0107akinja Frana Radi\u0107a: g\u0111e Katarine Pave\u0161i\u0107 sa suprugom Josipom i unucima: Frankom i Kazimirom i g\u0111e Mariju \u0160imunovi\u0107, slijedila je uvodna rije\u010d ravnateljice, predstavljanje izlaga\u010da i njihovi osvrti o \u017eivotu i radu Frana Radi\u0107a.<\/p>\n

Iz programa:<\/p>\n

Drugu godinu za redom trebali smo se okupiti u lijepom bolskom Teatrinu da bi ispravili pogre\u0161ke predaka i odu\u017eili se nedovoljno shva\u0107enom i priznatom, gotovo potpuno zaboravljenom Boljaninu, \u010covjeku, autenti\u010dnom, tihom, po\u0161tenom, poniznom, rodoljubu, iskrenom i dubokom vjerniku, polihistoru, pedagogu, arheologu, prevoditelju, kulturnom i javnom djelatniku \u2013 Franu Radi\u0107u.<\/p>\n

Upravo tu, prije 100 godina, bio je njegov vrt prepun raznih vrsta ru\u017ea, \u010dempresa, lipa i vo\u0107aka. Dao mu je ime Slavija, a lipama imena slavenskih dr\u017eava: Rusija, Poljska, \u010ce\u0161ka.
\nNa\u0161ao je on u njemu mir i spokoj svojih umirovljeni\u010dkih dana nakon 57 godina plodonosnog \u017eivljenja izvan Bola: tisu\u0107u dvjesto napisanih stranica izvorne, nau\u010dne knjige, bez prijevoda i manjih \u010dlanaka, pedago\u0161kog, istra\u017eiva\u010dkog, kulturnog i javnog djelovanja, polemiziranja s uglednim suvremenicima, putovanja itd., oslabljena vida i sluha, gotovo u zato\u010deni\u0161tvu maloga mjesta, nije posustao. Taj \u010dovjek koji je nama izo\u0161trio vid za pogled u pro\u0161lost i budu\u0107nost, ostao je bez vida, ali nije klonuo duhom. U hladu kro\u0161nji ovoga vrta, smjenjuju se dvije k\u0107eri u\u010diteljice, dolaze svake subote ocu, jedna iz Splita, druga iz Trogira, da bi mu \u010ditale i pisale pisma koja im je diktirao. I bolski fratar Anselmo Radi\u0107 skra\u0107uje mu osamljeni\u010dke dane, \u010dita knjige i novine. Ostav\u0161i u pismenom kontaktu s fra Lujom Marunom, i dalje prati sudbinu kninskih arheolo\u0161kih spomenika kao i stanje spomenika u Dubrovniku gdje je proveo posljednjih desetak godina svoje aktivne slu\u017ebe. I nadalje mu se pismeno obra\u0107aju pojedinci za savjete i mi\u0161ljenje.<\/p>\n

Na proslavi 101. obljetnice \u201eHrvatske \u010ditaonice\u201c, nakon predavanja dr. sc. Franka Oreba o Franu Radi\u0107u i predstavljene nam knjige rukopisa o njegovom \u017eivotu i djelu, fascinirana saznanjem o zna\u010daju znamenitog Boljanina koji je svojim djelovanjem zadu\u017eio hrvatsku nacionalnu kulturnu povijest, osjetila sam potrebu objaviti je. Zami\u0161ljena je, dakle, kao autorsko djelo, ali fascinirana zajedno s Jakovom Karmeli\u0107em \u0161irinom i bogatstvom Radi\u0107evog duha i stvarala\u0161tva, krenuli smo u dublje istra\u017eivanje s ciljem prikupljanja \u0161to vi\u0161e Radi\u0107evih neobjavljenih rukopisa i radova o njegovom \u017eivotu i djelu.<\/p>\n

Na Jakovu zamolbu, njegov ro\u0111ak Stjepko Karmeli\u0107, u NSK dolazi do sjajnog otkri\u0107a: neobjavljene Franine biografije, Radi\u0107evog ro\u0111aka i suvremenika, tajnika \u0161vicarske ambasade u Beogradu, dr. jur. Ljuba Radi\u0107a.
\nTekst u knjizi je vjeran prijepis originala opremljen fotografijama.
\nU knjizi se prvi put javno objavljuju stranice iz Radi\u0107eva rukopisnog priru\u010dnika za kamenoklesare, kao i fotografije dekorativnih kamenih predmeta koje su izradili u\u010denici kamenoklesarskog te\u010daja ranih 80-ih godina 19. stolje\u0107a, a nalaze se u Bolu i Kor\u010duli, pretisci odabranih autografa i stru\u010dni \u010dlanci s temama vezanim uz otok Bra\u010d, kao i pretisci odabranih prijevoda.<\/p>\n

Dr. sc. Jakov Karmeli\u0107 i prof. dr. sc. Roko Dejhalla obra\u0111uju djelovanje brodogra\u0111evnog te\u010daja i prvi put analiziraju i javno objavljuju Radi\u0107ev rukopis Bilje\u017eke iz brodograditeljstva koji je do sada najstariji poznati rukopisni priru\u010dnik za teorijsku izobrazbu brodograditelja pisan na hrvatskome jeziku, a Silvana Pete\u0161i\u0107, kustosica Arheolo\u0161kog muzeja Istre u Puli, prvi put objavljuje osvrt na numizmati\u010dku zbirku iz ostav\u0161tine Frana Radi\u0107a.
\nPosebno zna\u010dajna je prvi put kompilirana bibliografija radova \u010diji opus sadr\u017ei 183 jedinice uz predmetno kazalo, literaturu o Franu Radi\u0107u i kao dodatak bibliografiji, rukopisnu gra\u0111u iz Zbirke rijetkosti NSK u Zagrebu.<\/p>\n

Uz Obiteljska sje\u0107anja prane\u0107akinje Katarine Pave\u0161i\u0107, \u010dlanak Dasena Vrsalovi\u0107a: Frano Radi\u0107 \u2013 znanstveni izvjestitelj Hrvatskog starinarskog dru\u0161tva u Kninu i glavni urednik Starohrvatske prosvjete, objavljenog u povodu 50. obljetnice smrti Frana Radi\u0107a, pretisak teksta Stanka Piplovi\u0107a o \u0161kolovanju graditelja u Dalmaciji tijekom 19. stolje\u0107a i Nekrolog Gjure Szabe, kao i fotografija preuzetih iz obiteljskog albuma nasljednika obitelji Radi\u0107 i staroga Bola Aleksandra Kukeca, Kor\u010dule, Dubrovnika i Makarske i Radi\u0107evim crte\u017eima i nacrtima, knjiga se pretvara u bogato ilustriran zbornik radova.<\/p>\n

Dilema je bilo mnogo: lektorirati ili ne arhai\u010dni tekst Ljuba Radi\u0107a, izostaviti crtice ispod rije\u010di, bi li kurziv trebao biti zamjena? Nakon brojnih konzultacija, odlu\u010dili smo se za vjeran prijepis.
\nDuge rasprave bile su oko izbora \u010dlanaka zbog me\u0111usobnog preklapanja dijela teksta, nadasve Radi\u0107eve biografije. Odlu\u010dili smo uvrstiti sve koje smo smatrali vrijednima da bi \u010ditatelj iz cjelokupnog materija mogao lak\u0161e i bolje spoznati veli\u010dinu i zna\u010daj njegovog opusa.
\nZatim je slijedilo mukotrpno uskla\u0111ivanje tekstova radova razli\u010ditih autora.
\nFotografije lo\u0161e, stare, \u0161to napraviti? Trebala sam \u017eurno u\u010diti o tehnikama tiskanja, vrstama papira itd. Nezadovoljni pripremom, dva puta odgodili smo tiskanje. Vrijedilo je, jer smo tijekom tog razdoblja otkrili niz dotad nepoznatih radova i prvotno zami\u0161ljenom crno-bijelom tisku dodali zlatnu pantone boju u svim fotografijama i podlogama.
\nSvi koji smo pune dvije godine intenzivno radili na knjizi s ponosom primamo pohvale \u010ditatelja.<\/p>\n

 <\/p>\n

Dr.sc. Franko Oreb veliki je poznavatelj Radi\u0107eva \u017eivota i rada. U svom \u010dlanku u knjizi obra\u0111uje najplodonosnije razdoblje Radi\u0107evog stvarala\u0161tva tijekom boravka u Kor\u010duli koje je, kao \u0161to sam ve\u0107 istaknula, bio nukleus nastanka ovoga zbornika. Stoga je njegov doprinos oblikovanju knjige ogroman.
\nOn \u0107e se ve\u010deras posebno osvrnuti na Radi\u0107evo politi\u010dko, dru\u0161tveno i kulturno djelovanje tijekom boravka u Kor\u010duli i u Dubrovniku.<\/p>\n

Prije njegovog izlaganja, pro\u010ditat \u0107u vam kratki Radi\u0107ev \u010dlanak o politici i dr\u017eavi, napisan prije vi\u0161e od 130 godina.<\/p>\n

\u201ePoliti\u010dka sloboda nije sve, ako nema narodne du\u0161e koja ispunjuje taj dr\u017eavni mehanizam, ako na \u010delu nema dalekovidne, mudro\u0161\u0107u i ljubavlju nadahnute elite i politi\u010dka sloboda do\u0107i \u0107e u pitanje, prije ili poslije. Sila od sebe ne stvara red ni u du\u0161i ni u dru\u0161tvu jer je on djelo prave ljudske slobode. Stvaraju ga vjekovi porodi\u010dnog \u017eivota, roditeljskog, u\u010diteljskog i sve\u0107eni\u010dkog vaspitanja. Jer dr\u017eava ima, u svakom \u010dasu, da bude oli\u010denje ljudske svijesti i savjesti, prvi branilac zajednice povjerenja i sigurnosti. Ali gdje nam je bila, gdje nam je danas ta visoka dr\u017eavna mudrost? Na kojoj visini bi imali biti svi dr\u017eavni organi, od najvi\u0161eg do najni\u017eeg, da odgovore bar donekle tim zada\u0107ama i da uzdr\u017ee uzvi\u0161en i nad samom sumnjom autoritet dr\u017eave, koji je u njihovim rukama? Jesu li na\u0161i sudci bili, jesu li danas neporo\u010dni, neovisni, nepokretni? Prednja\u010de li na\u0161i u\u010ditelji u \u010destitosti i u plemenitosti, stra\u017eari i carinici u nepodmitljivosti, oru\u017enici u strogosti ali i u po\u0161tovanju zakona? Nije li na\u0161e narodno predstavni\u0161tvo postalo svjetsko ruglo i sramota, mjesto da bude najvi\u0161i primjer trpeljivosti i sloge? Nije li se politika pomije\u0161ala s pravdom, nisu li batina i kundak postali najvi\u0161a vlast, jedina mudrost? Nismo li do\u017eivjeli plja\u010dku dr\u017eave, brzo boga\u0107enje ministara i \u010dinovnika kao da se radilo o ratnom plijenu? I onda ti se isti dr\u017eavni organi, kojima je samo do svojih visokih polo\u017eaja, stali razme\u0107ati svojim unitarizmom i stali tu\u017eiti na plemensko nepovjerenje. Nije li dr\u017eava sama ru\u0161ila povjerenje i u povjereni joj kredit i u novac i u pravo svojine? Nisu li se i neke dobronamjerne reforme vr\u0161ile u znaku strana\u010dkog potpla\u0107ivanja? Nije li na kraju ugu\u0161ena i javna rije\u010d, ne iz drugih pobuda nego ba\u0161 zato da se zadavi i posljednji svjedok javne savjesti i cenzor nepravda? Nasilnici zauze\u0161e vlast u kraljevstvu, kako se ka\u017ee u Pismu. Podvala, mito i krv ne ujedinjuju. A i kupovanje savjesti ne vodi daleko. Nikada na\u0161 narod nije bio tako razjedinjen i ubog. Razjedinila ga pokvarenost i nedotupavnost njegove najvi\u0161e gospode.”<\/p>\n

 <\/p>\n

Akadem. Nenad Cambi najmjerodavniji je danas, s odmakom od 130 godina, kriti\u010dki i objektivno osvrnuti se na Radi\u0107ev pionirski rad u istra\u017eivanju hrvatske pro\u0161losti i spomeni\u010dke ba\u0161tine i na njegov doprinos utemeljenju starohrvatske arheologije.<\/p>\n

Prije njegovog izlaganja pro\u010ditat \u0107u vam kratki Radi\u0107ev osvrt o arheologiji koji ujedno ilustrira njegovo istinsko domoljublje.<\/p>\n

\u201eSa iskopanih i otvorenih do sad zape\u010da\u0107enih i kroz vjekove zaboravljenih pradjedovskih nam grobova, sa otkrivenih nam sjajnih hramova podignutih zadu\u017ebinam narodnih vladaoca i sa skromnih lijepo ure\u0161enih bogomolja uskrisuje stari hrvatski narodni duh, progovaraju zanijemljena usta Branimirovih, Tomislavovih i Zvonimirovih Hrvata. Na taj mukli pozemaljski glas koje se hrvatsko srce ne\u0107e ganuti? Pomeli se bijahu tragovi prosvjetnog djelovanja samostalne, slavne hrvatske dr\u017eave, a mi ih eto, Bogu hvala, na\u0111osmo. Mogu li danas narodni du\u0161mani da se jo\u0161te blatom nabacuju na prosvjetnu hrvatsku pro\u0161lost i posprdno da nas nazivlju varvarim i sinovima varvara? Oh ne zaista, jer se \u017earko sunce na vedrome nebu ne da rukom sakriti.\u201c<\/p>\n

 <\/p>\n

Dr. sc. Jakov Karmeli\u0107 ulo\u017eio je izniman napor u istra\u017eivanju, prikupljanju i sistematiziranju sveukupne gra\u0111e: pisane i fotografske, iz raznih izvora. Vezuju nas brojni me\u0111usobni kontakti, kao i s drugim izdava\u010dem Bo\u0161kovi\u0107em i grafi\u010darom Marinom, dugi sati dogovora i rasprava. Njegov ogroman rad i doprinos utkani su u oblikovanju ove knjige.<\/p>\n

Prije njegovog izlaganja pro\u010ditat \u0107u vam samo dio Radi\u0107eve autobiografije, ostatak ste ve\u0107 saznali ili mo\u017eete pro\u010ditati na slici.<\/p>\n

\u201eOd oca Gjura, pomorca i maloposjednika i majke Margarite, k\u0107eri pomorske obitelji Nikolori\u0107, rodio sam se u Bolu na ju\u017enom \u017ealu otoka Bra\u010da dne 24. kolovoza 1857. g., imam \u017eiva jo\u0161 tri brata… Po obi\u010daju onda\u0161njeg pomorskog stale\u017ea cijelog na\u0161eg primorja, i u mojoj se rodnoj ku\u0107i govorilo i hrvatski (\u2018farvoski\u2019 u bodulskom narje\u010dju) i talijanski. I u pu\u010dkoj \u0161koli je nastavni jezik bio talijanski. Prvi moj u\u010ditelj je bio postolar, drugi op\u0107inski pisar, tre\u0107i kojekako osposobljeni u\u010ditelj. Od njih sam bio jedva slabo nau\u010dio da \u010ditam talijanski. Dolaskom mladog, u\u010denog i rodoljubnog popa Nikole Petravi\u0107a 1865. godine, po\u010delo je narodno osvje\u0161\u0107ivanje u mojem rodnom mjestu i borba za narodni jezik u \u0161koli. Don Niko je bio i kapelan u crkvi i upravitelj i osniva\u010d prave osnovne \u0161kole. U mojoj, kao i u du\u0161i svih svojih onda\u0161njih i kasnijih u\u010denika, znao je on tako da raspali oganj ljubavi za jezik svojega, u redovima onda\u0161nje inteligencije, na pola potalijan\u010denoga naroda, da se taj oganj, usprkos mojeg ka\u0161njeg \u017eivljenja u potalijan\u010denim \u010dinovni\u010dkim obiteljima dvije godine u Zadru i tri godine u Splitu ne samo nije mogao da ugasi, nego se dapa\u010de sve vi\u0161e razbuktavao. Prva dva razreda realke u\u010dio sam kod nezaboravnog mojeg u\u010ditelja popa Petravi\u0107a, tre\u0107i i \u010detvrti na ni\u017eoj realci u Zadru, a gornju realku u Splitu, sve sa talijanskim naukovnim jezikom. Nakon ispita zrelosti polo\u017eena odli\u010dnim uspjehom, po\u0161ao sam u Be\u010d, da na onamo\u0161njoj politehnici u\u010dim arhitekturu. U\u010dio sam potporom svoje tete Pavice udate za lije\u010dnika dra. Ivuli\u0107a, zadrta autonoma\u0161a i li\u010dnog prijatelja pok. Ante Bajamontia, onda\u0161njeg splitskog na\u010delnika. Tetku Ivuli\u0107u je tako mrsko bilo moje hrvatsko rodoljublje, da mi je pri koncu \u0161kolske godine 1877.\/78. zaprijetio bio, da \u0107e me li\u0161iti potpore, ustajem li na putu protivnom njegovom politi\u010dkom osvjedo\u010denju.<\/p>\n

Radi\u0107eva ne\u0107akinja Margarita Radi\u0107 \u0160imunovi\u0107 pri\u010dala mi je da je dr. Ivuli\u0107 ipak uskratio potporu obojici bra\u0107e Franu i Anti nakon \u0161to su na bolskoj Lo\u017ei podigli hrvatsku zastavu.
\nZato oni prekidaju studij i odlaze iz Be\u010da.<\/p>\n

Da bi ovaj zbornik bio tiskan u ovakvom obliku, veliku zahvalnost dugujemo piscima \u010dlanaka kao i nizu osoba koje su doprinijele svojim nesebi\u010dnim prinosom, a to su:<\/p>\n

Stjepko Karmeli\u0107, dipl. ing., koji je istra\u017eivao arhivsku gra\u0111u u Nacionalnoj i sveu\u010dili\u0161noj knji\u017enici u Zagrebu;<\/p>\n

\u0160ime Strikoman, akad. tel. snim. i red., koji je napravio preslike fotografija i nacrta iz Gradskog muzeja Kor\u010dula i kod obitelji Depolo kao i fotografije Spomen-plo\u010de u crkvi Svih svetih u Kor\u010duli i Radi\u0107evih radova u Bolu;<\/p>\n

Nada Vrsalovi\u0107, voditeljica Odjela rada s korisnicima Sveu\u010dili\u0161ne knji\u017enice u Splitu, koja je pretra\u017eivala periodiku s objavljenim \u010dlancima i kompilirala bibliografiju radova Frana Radi\u0107a razasutu u vi\u0161e razli\u010ditih izvora i dodala va\u017eno predmetno kazalo;<\/p>\n

Neven Marin, koji je grafi\u010dki uredio brojne prinose, preslike rukopisa, nacrte i crte\u017ee, izvorne \u010dlanke, obiteljske i druge fotografije, \u010dime je monografija dosegnula zavidnu likovnu razinu;<\/p>\n

GZH je vrhunski otisnuo knjigu. Tome su nadasve doprinijeli svojom iznimnom profesionalno\u0161\u0107u i srda\u010dno\u0161\u0107u Nevena Moslavac, voditeljica klju\u010dnih kupaca u GZH i Miljenko Rako\u010devi\u0107 u Odjelu grafi\u010dke pripreme. Hvala Vam, Nevena, \u0161to ste mi omogu\u0107ili biti nazo\u010dnom tiskanju oglednog arka. Posvetili ste mi toliko vremena kao da je to jedina knjiga koju tiskate u ovoj godini. Primjer ste dobrog poslovanja.<\/p>\n

Zoran Bo\u0161kovi\u0107, vlasnik Naklade Bo\u0161kovi\u0107, uvjeren u vrijednost ove knjige, ulo\u017eio je izniman i dugotrajan trud, kao i financijska sredstva u tiskanju obimnog zbornika koji iz razli\u010ditih aspekata osvjetljava \u017eivot i djelo Frana Radi\u0107a;<\/p>\n

Op\u0107ina Bol financijski je omogu\u0107ila tiskanje knjige kao trajni spomen na Frana Radi\u0107a, na ponos svih Boljana.<\/p>\n

Ponosna sam osobno \u0161to je prva knjiga u izdanju bolske knji\u017enice \u201eHrvatske \u010ditaonice\u201c o najzna\u010dajnijoj osobi u bolskoj kulturnoj povijesti.<\/em>
\n Neka njegova uzorna osoba, njegovo domoljublje i uzvi\u0161eno vjerovanje u slu\u017eenje Bogu i narodu, budu putokaz svima nama danas i sutra.<\/em><\/p>\n

 <\/p>\n

Nakon programa predstavljanja “Hrvatska \u010ditaonica” organizirala je lijepi domjenak.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

\"\"<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zbornik radova o znamenitom Boljaninu, koji je svojim djelovanjem zadu\u017eio hrvatsku kulturnu povijest, Franu Radi\u0107u, polihistoru, pedagogu, arheologu, prevoditelju, kulturnom i javnom djelatniku, u organizaciji Op\u0107inske knji\u017enice \u201eHrvatska \u010ditaonica\u201c, predstavili su 2. kolovoza 2019. god.: akademik Nenad Cambi, dr. sc.Pro\u010ditaj vi\u0161e…<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":1645,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[23,48,5],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1644"}],"collection":[{"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1644"}],"version-history":[{"count":9,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1644\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1973,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1644\/revisions\/1973"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1645"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1644"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1644"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1644"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}