{"id":3468,"date":"2023-03-18T10:12:21","date_gmt":"2023-03-18T09:12:21","guid":{"rendered":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/?p=3468"},"modified":"2023-03-18T10:15:23","modified_gmt":"2023-03-18T09:15:23","slug":"don-pavao-gospodnetic-blago-sto-ga-iznijeh-iz-tame","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/?p=3468","title":{"rendered":"Don Pavao Gospodneti\u0107: Blago \u0161to ga iznijeh iz tame"},"content":{"rendered":"\n

<\/p>\n\n\n\n

Don Pavao Gospodneti\u0107,<\/strong> rodom iz Postira, sve\u0107enik je 12 godina, poslijediplomski studij zavr\u0161io je u Rimu. Slu\u017ebu je vr\u0161io na Hvaru, bio je \u017eupnik u Pu\u010di\u0161\u0107ima, a sada je u Supetru. Hobi mu je sviranje gitare koji u spoju s interesom za Nazorovu poeziju stvara okvir za ovakvu poetsku ve\u010der.
Idejni je za\u010detnik ljetnog duhovnog kampa za mlade u Dra\u010devoj luci kojeg organizira Studentski katoli\u010dki centar Split. Odr\u017eava se ve\u0107 \u0161est godina ljeti kroz nekoliko tjedana. Mladi iz cijele Hrvatske, ali i inozemstva, kroz rad, molitvu i dru\u017eenje upoznaju ne samo ljepote na\u0161ega otoka nego i sami sebe, Boga i jedni druge.<\/p>\n\n\n\n

Kristian Sinov\u010di\u0107,<\/strong> rodom iz Supetra, otac je troje djece, nono, svira gitaru od srednjo\u0161kolskih dana, a trenuta\u010dno je gitarist u Jolinom bendu.
Zajedno su pripremili poetsko \u2013 glazbeni duhovni program o Bla\u017eenoj djevici Mariji i sv. Petru i sudjelovali su na bo\u017ei\u0107nom koncertu u Supetru.<\/p>\n\n\n\n

Vladimir Nazor <\/strong>najve\u0107i je bra\u010dki i jedan od najve\u0107ih hrvatskih knji\u017eevnika. Rodio se u Postirima, umro u Zagrebu. Nezaobilazan je u \u0161kolskom programu, obra\u0111uju se njegove Pri\u010de iz djetinjstva i Veli Jo\u017ee,<\/em> povijesno \u2013 domoljubne pjesme iz zbirke Hrvatski kraljevi,<\/em> mitolo\u0161ke Slavenske legend<\/em>e, spominje se \u017eivotinjski ep Medvjed Brundo<\/em> i roman Pastir Loda.<\/em>
Zbirka religiozne poezije \u010cetiri arhan\u0111ela<\/em> pre\u0161u\u0107ivana je.
Isticao se njegov doprinos NOB-u, zajedno s I. G. Kova\u010di\u0107em boravak me\u0111u partizanima, Nazor kao predsjednik ZAVNOH-a.

Nazor je u svim svojim stvarala\u010dkim fazama pisao i objavljivao poeziju religioznog nadahnu\u0107a. Nakon poganskih, herojskih, mitskih i dionizijskih mediteranskih slika, posve\u0107uje se kr\u0161\u0107anskim biblijskim i misti\u010dnim motivima. Njegove opsesivne teme postaju odnos ljudskog i bo\u017eanskog, tjelesnog i duhovnog, razmatranje o \u017eivotu i smrti i prolaznosti i besmrtnosti, a za\u010detke takve poezije nalazimo ve\u0107 u njegovoj autobiografskoj pri\u010di An\u0111eo u zvoniku<\/em> koja zavr\u0161ava re\u010denicom: Ma i \u0161to se s njim desilo, on \u0107e uvijek biti jedan od onih koji vjeruju u Boga i njegove an\u0111ele.<\/em>
Za njega je ideja revolucije ubijala moralni osje\u0107aj kr\u0161\u0107anske pomirljivosti i poticala nasilje, stoga odbacuje revolucionarni duh kao eksploziju niskih nagona svijesti i provalu nasilja, odnosno, tu proletersku pravdu <\/em>te\u017ei provesti na humanisti\u010dkoj osnovi, kako ka\u017ee Nedjeljko Mihanovi\u0107 koji je priredio knjigu poezije religioznog nadahnu\u0107a V. Nazora Ja vjerujem.<\/em>
Brojni njegovi suvremenici, ljevi\u010dari izra\u017eavaju razo\u010darenje, pjesme su omalova\u017eavane i pre\u0161u\u0107ivane. Toj poeziji koju je nadahnjivao kr\u0161\u0107anski duh vjere, marksisti\u010dka kritika je je poricala svaki umjetni\u010dki smisao i kvalificirala je kao kontrarevolucionarnu.
Isticale su se njegove praslavenske i borbene teme i iskrivljavala se njegova partizanska biografija tijekom 70 godina.

Nazorova sestra Irma svjedo\u010dila je da njezin brat nije svojevoljno oti\u0161ao me\u0111u partizane. Ona tvrdi da ga je partizanski obavje\u0161tajac i agent Agitpropa Ivo Marinkovi\u0107 lukavo izveo iz stana, da je uba\u010den u automobil u koje je ve\u0107 bio Ivan Goran Kova\u010di\u0107 i bez pjesnikove privole odveden preko Kupe na partizansko podru\u010dje. Oteli su mi ga \u017eiva, pa su mi ga kad je umro oteli i mrtva<\/em>, pri\u010dala je sestra, misle\u0107i na vo\u017enju njegovog tijela na vojni\u010dkom lafetu, ne po\u0161tuju\u0107i obiteljski dogovor da pogrebni obred bude u crkvi sv. Marka.
Nije ispunjena ni Nazorova \u017eelja izra\u017eena u pjesmi Posljednja pomast <\/em>.<\/p>\n\n\n\n

\u0160to sada trebam, vi \u0107ete mi dati.
U krevet le\u0107 \u0107u \u0161to se u njem rodih
Svoj \u010dasak smrtni ja \u0107u do\u010dekati
Na \u017ealu s kojeg jednom i odbrodih.<\/em><\/p>\n\n\n\n

I ho\u0107u da tu jadnu put mi, \u0161to je –
Kr\u0161tena bila vodom iz bunara
Otoka na\u0161eg, u \u010das smrti svoje,
Poma\u017ee ulje maslinika stara.<\/em><\/p>\n\n\n\n

Naime, Nazor je u bolnici tra\u017eio sve\u0107enika i bilo mu je uskra\u0107eno, svjedo\u010dila je \u010dasna koja ga je njegovala.<\/p>\n\n\n\n

Ili u pjesmi Oporuka<\/em><\/p>\n\n\n\n

Zakopajte me na prastari na\u010din,
Pod humak, poljski gdjeno cvate cv’jet,
Na \u017ealu mora il na vrhu br’jega
Otkud je pogled u \u0161iroki sv’jet.
<\/em>
Na predstavljanju knjige don Stanka Jer\u010di\u0107a: S Nazorom u zvoniku<\/em>, liturgijski kalendar u stihovima Vladimira Nazora, na Nazorovim danima 2007. godine u Postirima, biskup Slobodan \u0160tambuk je rekao: Ovo je ponovno kr\u0161tenje i davanje posljednjeg pomazanja Vladimiru Nazoru<\/em>.
Na ovoj istoj manifestaciji donesena je odluka da se zvijezda na nadgrobnoj plo\u010di napokon zamijeni kri\u017eem.
Biskup \u0160tambuk naglasio je da Nazora do\u017eivljava kao najja\u010deg marijanskog pjesnika koji je o Gospi napisao najljep\u0161e stihove u na\u0161oj knji\u017eevnosti, a na\u0161 poznati bibli\u010dar Bonaventura Duda smatra ga najizrazitijim hrvatskim religioznim pjesnikom.
Ve\u010dera\u0161nji program kojeg je osmislio don Pave, donosi neke od tih pjesama koje svjedo\u010de o Nazorovoj dubokoj vjeri.<\/p>\n\n\n\n

Vladimir Nazor napisao je najljep\u0161e stihove o svom i na\u0161em otoku.
Oto\u010de, hvala ti, \u0161to me nau\u010di \u017ee\u0111ati i \u010deznuti za ne\u010dim \u010ditav svoj \u017eivot.
Oto\u010de cvr\u010daka, vje\u010dno, neprekidno, razlije\u017ee se tobom glas mediteranskih cikada. Slu\u0161ahu ga kolonisti Grci, starosjedioci Iliri, osvaja\u010di Rimljani, te\u017eaci Hrvati i trgovci Mle\u010di\u0107i, znahu za nj gusari Saraceni i Omi\u0161ani u uvalama morskim, ov\u010dari Neretvani gore na visoravni. I svakome je govorio njegovim jezikom, o onome \u0161to se ne mijenja , \u0161to uvijek ostaje, uza sve prijetvorbe, uza sva mijenjanja naroda, vjera, dr\u017eava i obi\u010daja. I taj glas, glas tvoj: glas tvog kamena, tvoje zemlje i tvojih biljaka, i on hu\u010di, o rodni mi oto\u010de, neprestano u mojim u\u0161ima, kao \u0161um mora u \u0161koljci \u0161to je val izbaci ve\u0107 davno na pijesak<\/em><\/p>\n\n\n\n

<\/figure>\n\n\n\n
\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
bsh<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n


<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Don Pavao Gospodneti\u0107, rodom iz Postira, sve\u0107enik je 12 godina, poslijediplomski studij zavr\u0161io je u Rimu. Slu\u017ebu je vr\u0161io na Hvaru, bio je \u017eupnik u Pu\u010di\u0161\u0107ima, a sada je u Supetru. Hobi mu je sviranje gitare koji u spoju sPro\u010ditaj vi\u0161e…<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":3473,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[23,48],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3468"}],"collection":[{"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3468"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3468\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3479,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3468\/revisions\/3479"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3473"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3468"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3468"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3468"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}