{"id":4462,"date":"2024-11-23T17:44:58","date_gmt":"2024-11-23T16:44:58","guid":{"rendered":"http:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/?p=4462"},"modified":"2024-11-25T08:47:20","modified_gmt":"2024-11-25T07:47:20","slug":"poljicani-i-bracani-osam-stoljeca-prijateljstva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/?p=4462","title":{"rendered":"Polji\u010dani i Bra\u010dani – osam stolje\u0107a prijateljstva"},"content":{"rendered":"\n

Snje\u017eana Kordun, magistrica kulturalne antropologije, potomkinja je polji\u010dkih knezova iz Tugara, kulturologinja Povijesnog muzeja Poljica u Gatima i interpretatorica kulturne ba\u0161tine u Zavi\u010dajnoj ku\u0107i Gornjih Poljica.<\/p>\n\n\n\n

Povela je ona osnovce tragovima hrabrih ljudi, junaka i junakinja Polji\u010dke kne\u017eevine, koji su pomagali jedni drugima, borili se do posljednjeg daha, \u017ertvovali se i vjerovali u dobro. Kroz radionicu upoznat \u0107e ih s glagoljicom i polji\u010dicom.

Glagoljica je pismo stvoreno sredinom 9. stolje\u0107a s ciljem jednostavnijega zapisivanja slavenskih jezika za potrebe \u0161irenja kr\u0161\u0107anstva me\u0111u slavenskim narodima. Hrvati su je odr\u017eali u liturgijskim i upravno-pravnim tekstovima do 19. stolje\u0107a. Uz latinicu i polji\u010dicu smatraju je svojim nacionalnim pismom. Umije\u0107e \u010ditanja, pisanja i tiskanja glagoljice<\/em> progla\u0161eno je hrvatskim nematerijalnim kulturnim dobrom 2014. god.
Polji\u010dica (polji\u0161ka bosan\u010dica, polji\u0161ka azbukvica, arvatica) je slu\u017ebeno pismo neko\u0107 slavne Polji\u010dke kne\u017eije u razdoblju od 11. do 20. stolje\u0107a koja je progla\u0161ena hrvatskim kulturnim dobrom 2023. godine.<\/p>\n\n\n\n

Predavanje za odrasle temeljilo se na polji\u010dko-bra\u010dkim vezama dugim osam stolje\u0107a. Zmajeva pe\u0107ina iznad Murvice u 15. st. poslu\u017eila je kao obitavali\u0161te i hram odbjeglim polji\u010dkim glagolja\u0161ima koji su kasnije sagradili pustinje Dra\u010devu luku i Duti\u0107. U 16. st., bje\u017ee\u0107i pred Turcima, polji\u010dki glagolja\u0161i Matija Toma\u0161evi\u0107 iz Du\u0107a i Grgur Martinovi\u0107 iz Zve\u010danja, dobili su od bra\u010dkog natpopa don Jurja Drivodili\u0107a na dar dolinu Blaca i na kori\u0161tenje pe\u0107inu Ljubitovica za pustinjski stan. U kasnijim stolje\u0107ima sagradili su samostan i crkvu.<\/p>\n\n\n\n

U pustinji Dra\u010deva luka prona\u0111en je Misal po zakonu rimskoga dvora, <\/em>hrvatski glagoljski prvotisak iz 1483. god. To je prva hrvatska i slavenska inkunabula koja nije tiskana latinicom, nego glagoljicom. Jedna je od najljep\u0161e tiskanih inkunabula uop\u0107e.
Sa\u010duvano je u svijetu dvanaest nepotpunih primjeraka, od kojih se jedan \u010duva u muzeju dominikanskog samostana u Bolu.<\/p>\n\n\n\n

Povaljska listina,<\/em> najstariji sa\u010duvani dokument pisan polji\u010dicom nastala je 1184. god. u Palatio Episcopatus u Bolu.
Povaljski prag,<\/em> nadvratnik na krstionici benediktinskog samostana u Povljima, pisan je istim pismom.<\/p>\n\n\n\n

\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n\n\n\n
\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n<\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Snje\u017eana Kordun, magistrica kulturalne antropologije, potomkinja je polji\u010dkih knezova iz Tugara, kulturologinja Povijesnog muzeja Poljica u Gatima i interpretatorica kulturne ba\u0161tine u Zavi\u010dajnoj ku\u0107i Gornjih Poljica. Povela je ona osnovce tragovima hrabrih ljudi, junaka i junakinja Polji\u010dke kne\u017eevine, koji suPro\u010ditaj vi\u0161e…<\/span><\/a><\/p>\n","protected":false},"author":3,"featured_media":4463,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[23,48],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4462"}],"collection":[{"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/3"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4462"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4462\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4485,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4462\/revisions\/4485"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4463"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4462"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4462"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/hrvatska-citaonica-bol.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4462"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}