Snježana Kordun, magistrica kulturalne antropologije, potomkinja je poljičkih knezova iz Tugara, kulturologinja Povijesnog muzeja Poljica u Gatima i interpretatorica kulturne baštine u Zavičajnoj kući Gornjih Poljica.
Povela je ona osnovce tragovima hrabrih ljudi, junaka i junakinja Poljičke kneževine, koji su pomagali jedni drugima, borili se do posljednjeg daha, žrtvovali se i vjerovali u dobro. Kroz radionicu upoznat će ih s glagoljicom i poljičicom.
Glagoljica je pismo stvoreno sredinom 9. stoljeća s ciljem jednostavnijega zapisivanja slavenskih jezika za potrebe širenja kršćanstva među slavenskim narodima. Hrvati su je održali u liturgijskim i upravno-pravnim tekstovima do 19. stoljeća. Uz latinicu i poljičicu smatraju je svojim nacionalnim pismom. Umijeće čitanja, pisanja i tiskanja glagoljice proglašeno je hrvatskim nematerijalnim kulturnim dobrom 2014. god.
Poljičica (poljiška bosančica, poljiška azbukvica, arvatica) je službeno pismo nekoć slavne Poljičke knežije u razdoblju od 11. do 20. stoljeća koja je proglašena hrvatskim kulturnim dobrom 2023. godine.
Predavanje za odrasle temeljilo se na poljičko-bračkim vezama dugim osam stoljeća. Zmajeva pećina iznad Murvice u 15. st. poslužila je kao obitavalište i hram odbjeglim poljičkim glagoljašima koji su kasnije sagradili pustinje Dračevu luku i Dutić. U 16. st., bježeći pred Turcima, poljički glagoljaši Matija Tomašević iz Duća i Grgur Martinović iz Zvečanja, dobili su od bračkog natpopa don Jurja Drivodilića na dar dolinu Blaca i na korištenje pećinu Ljubitovica za pustinjski stan. U kasnijim stoljećima sagradili su samostan i crkvu.
U pustinji Dračeva luka pronađen je Misal po zakonu rimskoga dvora, hrvatski glagoljski prvotisak iz 1483. god. To je prva hrvatska i slavenska inkunabula koja nije tiskana latinicom, nego glagoljicom. Jedna je od najljepše tiskanih inkunabula uopće.
Sačuvano je u svijetu dvanaest nepotpunih primjeraka, od kojih se jedan čuva u muzeju dominikanskog samostana u Bolu.
Povaljska listina, najstariji sačuvani dokument pisan poljičicom nastala je 1184. god. u Palatio Episcopatus u Bolu.
Povaljski prag, nadvratnik na krstionici benediktinskog samostana u Povljima, pisan je istim pismom.
