Predstavljajući knjigu Oceanska Hrvatska – doprinos hrvatskih ribara svjetskom ribarstvu 20. stoljeća, dr. sc. Joško Božanić, autor knjige i dr. sc. Josip Belamarić, recezent, upoznali su nas sa životom i radom hrvatskih ribara, prvenstveno otočana, koji su iseljavali u potrazi za boljim životom, pronalazeći ga u surovim uvjetima oceanske plovidbe i ribolova, posebno u lovu na tune i sardine.
Osim što je knjiga povijesno relevantno djelo, ujedno je emocionalno snažna priča. Obišavši osobno gotovo sve kontinente u 40 godina, autor donosi svjedočanstva i upoznaje nas s uspjesima tih hrabrih i vrijednih ljudi.
Ovo nije samo knjiga o ribarstvu, to je spomenik generacijama koje su gradile mostove između Jadrana i dalekih mora, dokazujući da su Hrvati uvijek bili narod pomoraca, a ne samo stanovnika obale. Djelo je to koje popunjava prazninu u našem skromnom poznavanju nacionalne povijesti i zaslužuje široku pozornost.
Knjiga nas vodi na fascinantno putovanje kroz povijest, prateći hrabre hrvatske ribare koji su u 20. stoljeću plovili svjetskim oceanima i ostavili neizbrisiv trag. Ovo nije samo povijesna studija, već priča o ljudima, hrabrosti, snalažljivosti i teškom radu.
Autor je proveo opsežno istraživanje prikupljajući dokumente, fotografije i svjedočanstva. To su rijetko viđeni materijali koji pružaju jedinstven uvid u prošlost. On zadire u dubine života i djelovanja tih ljudi raspršenih iseljeničkim strujama, a svojim djelom ih misaono vraća na njihova izvorišta, uvale, žala, brakove i druge ribarske pošte na kojima su oni ili njihovi preci stjecali prva znanja o ribolovu kao djelatnosti i ribarstvu kao načinu života.
Srž knjige je u pričama o pojedincima i obiteljima. Ribari su odlazili u nepoznato, daleko od svojih domova, noseći sa sobom kulturu i znanje.
Priče se odvijaju na prostranstvima od Jadranskog i Sredozemnog mora do Atlantika i
Pacifika čime je doprinos hrvatskih ribara postao globalan.
Hrvatski ribari bili su pioniri u modernom ribarstvu, donoseći inovacije i tehnike na svjetsku scenu.
Petero takvih rodom je iz Bola:
Ante Viličić pionir je suvremenog tunolova kalifornijskog tipa na Mediteranu,
Josip Viličić prvi je zamijenio olovnju čeličnim lancem što je omogućilo mrežama da brže tonu i rjeđe se trgaju,
Mike Pulišelić prvi je u opremi svoje plivarice zamijenio pamučni mrežni teg izdržljivim sintetičkim što je omogućilo razvoj ribarskih mreža golemih dimenzija,
Nikola Vidošević dobio je 1902. drugu nagradu na izložbi izuma u Beču za izradu prvog ferala, tzv. acetilenske svjetiljke,
Toni Marinković prvi je počeo tražiti tune i druge srodne ribe pomoću aviona.
Povijesne veze Boljana i Višana:
Komižanin Frano Mardešić podigao je 1902. tvornicu sardina u Bolu koja je radila do 1911. Upravitelj je bio Lucian Petrić iz Bola.
Prva dalmatinska vinarska zadruga u Bolu imala je raspačvaonicu, odnosno, vinoteku u Beču od 1909. do 1920. Nekoliko godina surađivala je i dijelila poslove s Prvom viškom vinarskom zadrugom.
Knjiga je spomenik svim tim hrabrim ljudima, čije se priče i doprinos često zaboravljaju.
Gospodin Božanić je na otvorenju Hrvatske čitaonice u prostoru Gotičke kuće 1985. održao večer čakavske poezije. Dakle, nakon točno 40 godina bio je ponovo njezin gost.
Hvala mu od srca.
