U godini smo velikog slavlja i obilježavanja značajnih obljetnica za naše mjesto i domovinu Hrvatsku.
550. obljetnice dolaska dominikanca Dominika Prodića i njegovog svećeničkog subrata Alberta, iz samostana sv. Križa na Čiovu, da bi zajedno s Boljanima 1475. godine odredili mjesto gradnje ovoga samostana;
100. obljetnice postavljanja novih zvona na kampanelu crkve Gospe Milosne točno na 1100. obljetnicu hrvatskoga kraljevstva.
O povijesti ovih zvona govorio je dr. sc. Jakov Karmelić, autor knjige Volim Bol – bolske striške, direktor pomorske agencije francuskog brodara CMA CGM, predavač na Pomorskom fakultetu u Rijeci, počasni ambasador u Svjetskoj pomorskoj organizaciji koja je organ Ujedinjenih naroda, dobitnik brojnih priznanja, među kojima Odličje Viteza Nacionalnog reda za zasluge Francuske republike.
Ujedno je poeziju Rajmunda Kuparea, dominikanca, pjesnika, romanopisca, dramaturga, esejista, skladatelja, učenika bolske dominikanske gimnazije, recitirao Sreten Mokrović, uvaženi hrvatski kazališni, televizijski i filmski glumac, član i suradnik mnogih kazališnih ansambala, gost brojnih festivala u zemlji i svijetu, dobitnik nekoliko strukovnih nagrada
Zvoni Zdravamarija! – Fola ti Bože za pasonu nuoć i novo jutro!
Zvoni u Velu! – Griemo na misu. Fola ti Bože da je imo kuo govorit i olpivat!
Zvoni puolnie! – Fola ti Bože na današnjen obidu!
Zvoni u Velu martvaški zvuon – Pokuoj mu višnji!
Zvoni u Velu veleti vrimena – Umar je popa. Fola ti Bože ča smo ga imali! Pokuoj mu višnji!
Slavidu zvona u Velu veleti vrimena – Izabrali su novega popu. Fola ti Bože ča si non ga do!
Slavidu zvona na kampanelu! – Sutra je Velo Guospa. Fola ti Bože ča smo deškoli!
Zvoni Zdravamarija! – Fola ti Bože na današnjen donu!
Rajmund Kupareo rođen je u Vrboskoj na Hvaru 1914., a umro u Zagrebu 1996.
S nepunih 11 godina došao je u Bol u dominikansko sjemenište s klasičnom gimnazijom. Nakon završenih šest razreda, otišao je u Dubrovnik gdje je 1930. godine primio dominikanski habit i uzeo redovničko ime Rajmund. Zaređen je u Splitu 1937. Službovao je kao kapelan u Starome Gradu na Hvaru i u Resniku pokraj Zagreba.
Studij teologije završio je na dominikanskoj Visokoj bogoslovnoj školi, a na Mudroslovnom fakultetu Hrvatskoga sveučilišta apsolvirao je filozofiju.
Godine 1946. prisiljen je napustiti Hrvatsku te odlazi prvo u Češku, zatim u Nizozemsku i Španjolsku gdje je inicirao osnivanje Zajednice Hrvata u Španjolskoj.
Kasnije odlazi u Čile kako bi sudjelovao u obnovi Čileanske dominikanske provincije. Doktorirao je na Papinskom katoličkom sveučilištu u Santiagu gdje je predavao i bio predstojnik katedre za estetiku i aksiologiju. Dodijeljen mu je lektorat iz teologije te počasni doktorat. Uređivao je više časopisa . Utemeljio je Institut za estetiku. Od 1985., bio je član Čileanske akademije znanosti i umjetnosti.
Godine 1971. vratio se u Hrvatsku.
Objavio je 25 knjiga znanstvenih rasprava o estetici na hrvatskom, latinskom i španjolskom jeziku, drama, pjesama, pripovijedaka i romana na hrvatskom, češkom i španjolskom jeziku.
Odlikovan je Redom Danice hrvatske s likom Markom Marulića za iznimni doprinos hrvatskoj kulturi.
Dobitnik je nagrada:
Vladimir Nazor za književnost i Vladimir Nazor za životno djelo.
Kupareo je pjesnik božićnih radosnica, uskrsnih slavopjeva i korizmenih elegija. Oplakujući mrtvoga Krista, jeremijski oplakuje i tragičnu sudbinu svoga naroda.
Svojim o Kristu usredišnjenim pjesmama dao je osebujan prinos hrvatskoj knjiženosti.
Marijanski hvalospjevi prepoznatljivi su po svojoj djetinje toploj i poetičnoj jednostavnosti.
Njegove su pjesme pune melodije, ali ona nije svečani bruj zvučnih orgulja, nego tihi sklad harmonija.
Pjesnikovo slikarsko nadahnuće dalo je pjesme o zemlji i moru. To nije bijeg iz samostana, već izlazak u svijet iz plodonosne samoće.
Cjelokupno Kupareovo pjesništvo prožeto je domoljubljem i rodoljubljem. Tihim. Nenametljivim. Nepatetičnim. Izašlog iz čista srca. On živi sa svojom Hrvatskom gdjegod se nalazio.
Posljednji njegov ciklus donosi pjesme u formi psalama u kojima je starim biblijskim psalmima dodao suvremene oblike. Zahvaljuje Bogu na darovima koje je od njega primio.
poezija Rajmunda Kuparea
recitator: Sreten Mokrović