O knjižnici

KNJIŽNICA U TURIZMU

Biti svoj, originalan, stvarati svoj izvorni, originalni proizvod, ne biti kopija svijeta kojem nedostaje mašte i kreativnosti, napajati se sa nepresušnog vrela našeg bogatog kulturnog naslijeđa – na tome trebala temeljiti i strategija razvoja našega turizma. To je jedini pravi put naše turističke ponude, dakle, u prvom redu, valorizacija naše bogate kulturne baštine. Održivi razvoj ovih naših prostora moguć jedino kroz promicanje kulturnog turizma.

Veći programi od 1989. do 2017.

1989. – Utemeljenje kulturne manifestacije “Bolsko lito” (od 1993. osmišljavanje, planiranje, kontakt s izvođačima, vođenje programa, izrada scenografije, izrada i disperzija propagandnog materijala…odvija se u knjižnici gdje se čuva i cjelokupna arhiva), vođenje manifestacije do 2008.

1997. – Iniciranje osnivanja Područnog odjela Glazbene škole Josipa Hatzea Split u Bolu, uređenje učionica, stana za profesore, nabava 5 pianina i jednog polukoncertnog klavira, skrb o organizaciji nastave i koncerata; u prostoru škole rade bolske klape i JAZZ radionica, a više godina organiziran je Bečki operni studio, klavir se koristi za potrebe koncerata „Bolskog lita“, više godina djelovala je ženska klapa “Lirice”, arhiva se čuva u knjižnici.

Od 1997.  – Organiziranje međunarodne dječje likovne radionice tijekom ljeta,

voditelji su akademski umjetnici iz raznih hrv. gradova, do sada je pohađalo oko 800 djece, izložbe dječjih radova, modne revije izrađenih kostima, cipela, šešira, organiziranje izložbe u Zagrebu i Splitu, Pittarelo koristio radove kaširanih cipela za uređenje izloga svojih dućana, u knjižnici se čuvaju najbolji radovi – dječja galerija.

1998. – iniciranje uređenja Paloca – Kuće u kući kao bolskog kazališta koje je radilo osam godina.

1999. – Sakupljanje građe i obnavljanje bračke nošnje (uz pomoć Etnografskog muzeja u Splitu), starih bračkih plesova i bolskog kola (uz pomoć koreografa Branka Šegovića),
osnivanje folklorne družine “Krejonca” koja je ostvarila brojne nastupe u mjestu (pogotovo u bolskim hotelima) i izvan njega (Murter, Šibenik, Split, Kaštela, Metković, Zagreb, Vinkovci, Đakovo, Uzlop – Austrija…).

2001. – Iniciranje suradnje s „Festivalom dalmatinskih klapa“ Omiš i organiziranje debitantskih večeri Festivala u Bolu (organizacija i realizacija programa do 2008., arhiva se čuva u knjižnici).

Od 31.3. – 2. 6. 2005. organiziranje multimedijalne radionice kazališne skupine (profesionalaca) iz Njemačke. koji su, osim na pripremama za indijsku turneju, radili i s našom djecom.

2009. – Osnivanje programa promidžbe hrvatske kulture i umjetnosti HUM/CROART.

Izvrsna suradnja s hotelskim animatorima, organizirano dovođenje djece naših gostiju u knjižnicu, čitanje priča hrv. autora prevedenih na strane jezike, čitanje priče „Zlatnorata“ na više jezika na Zlatnom ratu, natjecanje u pričanju priča na više jezika, predstavljanje značajnih ljudi otoka Brača, predstavljanje mladih uspješnih bolskih intelektualaca.

Od 2014. – Bookcrossing – slobodna mala knjižnica na rivi.

Knjižnični fundus sadrži literaturu na 8 stranih jezika.

2014. – U suradnji sa akad. telev. i fim. snim. i redateljem Šimom Strikomanom snimljen kratki dokumentarni film „Bookbol“ koji priča priču o Bolu kao kulturnom, a zatim i turističkom središtu i o nama koji u njemu živimo dvostrukim životom: onim u sezoni i drugim izvan nje. Kad gosti odu, mi ne osjećamo usamljenost jer uz nas ostaju naše knjige. Imamo prekrasnu knjižnicu s vrlo bogatim fundusom čak na osam jezika i s dragocjenom  zavičajnom zbirkom.

 2015. – Organizirana višejezična, interaktivna, peripatetička predstava „Zmajevo selo“ u suradnji s Umjetničkom akademijom u Splitu i HNK Split o suživotu Murvičana i pustinjaka koji su obitavali u špilji i samostanima u brdu iznad sela od 15. do 20. stoljeća, prikazana deset puta, posjetilo je 500 ljudi iz 15 zemalja.
To je prva višejezična predstava u Hrvatskoj.

Akad. tel. i filmski snimatelj i redatelj Šime Strikoman snimio je i fotografirao predstavu i napravio istoimeni film, a ja fotoknjigu.

Film je na 19. međunarodnom festivalu turističkog filma ITF CRO 2016 u Solinu nagrađen kao najbolji film festivala u prikazu predstave tradicijskog života u produkciji „Hrvatske čitaonice“, a Zbor turističkih novinara i Hrvatska udruga turističkih novinara i pisaca u turizmu FIJET Hrvatska dodijelila je Šimi Strikomanu prvu nagradu „Marko Polo – slavni putopisac“ za najbolji turistički film.

Na 8. Festivalu Trsat – festival hrvatskih katoličkih filmova, kojega organizira Istra film iz Rijeke uz pomoć Turističke zajednice Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Hrvatskog audivizualnog centra i Franjevačkog samostana Trsat, film Šime Strikomana „Zmajevo selo“ nominiran je i prikazan u finalnoj večeri uz filmove Joška Marušića i Jakova Sedlara.

2016.U suradnji sa akad. telev. i fim. snim. i redateljem Šimom Strikomanom snimljen je kratki dokumentarni film „Brač: kamen i voda“. U filmu su sadržana tri osnovna elementa na kojima bi se trebao temeljiti održivi razvoj turizma na ovim našim prostorima: edukacija, osvješćivanje, u prvom redu djece i mladih, o vrijednosti i značaju naslijeđa, valorizacija naše bogate kulturne baštine i njezina promidžba kao osnova turističke ponude. Krajnji cilj jest postizanje empatije kod naših gostiju za percepcijom otoka Brača kao kulturne destinacije s cjelogodišnjom ponudom.

 2017., 2018. – U okviru projekta „Terra Croatica“ pod nazivom „Bročko blogo“, autora Šime Strikomana i Jadranke Nejašmić, započet je projekt snimanja 10 000 godina bračke kulturne povijesti. Trebao bi to biti bajkoviti prikaz našega otoka kroz fotografiju i fjabe, gočice, legende, mitove…, jer „stvarnost i san na mojem su otoku nerazmrsivo spleteni“. (P.Šimunović).
Statisti su stanovnici lokaliteta na kojima se snima.
Od dvadesetak planiranih scena, praćenih tekstom, na svim bračkim narječjima i prijevodom na engleski jezik, do sada su snimljene scene:
života običaja i vjerovanja Ilira na ilirskom lokalitetu Lokve i gomili Brkata kod Gornjega Humca,
rada i štovanja Herkula u rimskom kamenolomu Rasohe kao i izrada sarkofaga u Škripu,
bračkih vila na lokalitetu Korita podno Vidove gore,
prirodnog fenomena Koloča i mitoloških bića macića,
mitološkog jednookog diva Orkomarina u uvali Velo Slatina pored Murvice,
dolaska Jurja Dalmatinca na Brač po kamen za gradnju šibenske katedrale i klesanje triptiha koji se čuva u župnoj crkvi u Gornjem Humcu,
prirodne kamene skulpture, nazvane Illyrios Brentos, nimfi i Dalmatike,
blagoslova ribara, brodova i mreža na Tijelovo u Bolu,
donošenje Povaljske listine 1184. godine u biskupijskoj palači na mjestu dominikanskog samostana u Bolu,
štovanje Gospe Karmelske u Nerežišćima,
Sv. Jurja i Zvirine stope podno Vidove gore,
blagoslov polja kod crkvice sv. Jurja u Straževniku,
Jurjevski kris na Jurjevu brdu blizu Nerežišća.