Acad. Nenad Cambi, predavanjem 21. srpnja 2017., upoznao nas je sa svakodnevnim životom na Braču u rimsko doba,
a Jadranka Nejašmić i Šime Strikoman, autori projekta Terra Croatica – Bročko blogo, prikazali su snimljene scene iz rimskog kamenoloma Rasohe i iz Škripa gdje je bila najveće radionice sarkofaga u rimskoj Dalmaciji.
U kamenolomu Rasohe, gdje je u litici uklesan lik Herkula, snimljeno je nekoliko scena: vađenje kamena pomoću drvenih klinova i izrada „pašarina“, kanala za odvajanje kamenih blokova, klesanje kamena i prinošenje žrtve bogu Herkulu s darovima plodova i vina. Njegovi štovatelji i nositelji njegovog kulta bili su upravo kavaduri i klesaduri koji su se obraćali bogu-heroju s molbama i željama.
Nenad Cambi doktorirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Radio je kao viši kustos i kao ravnatelj Arheološkog muzeja u Splitu. Od 1986. izabran je za redovnog profesora na Sveučilištu u Zadru gdje predaje predmete: Klasična arheologija i Starokršćanska arheologija. Umirovljen je 2007. i izabran u zvanje professor emeritus. U Zadru vodi poslijediplomski doktorski studij “Arheologija istočne obale Jadrana”. Predaje i na reformiranom studiju povijesti na Filozofskom fakultetu u Splitu kolegije: “Antički grad na Jadranu” i “Rimski carevi i carski kult”. Član je suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti od 1992., a 2002., izabran je za redovnog člana. Odlikovan je redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića.Sudjelovao na brojnim terenskim istraživanjima od čega valja nabrojati:Asseria, Burnum, Zmijavci, Salona, Narona i dr. Voditelj je znanstvenog projekta pri Ministarstvu znanosti i tehnologije pod naslovom “Istraživanja antičkog graditeljstva i umjetnosti u Dalmaciji“. Napisao je 18 monografija i oko 400 znanstvenih i stručnih radova, osim toga izradio je brojne recenzije i enciklopedijske jedinice u domaćim i svjetskim enciklopedijama.
