Dominikanski red je tijekom povijesti ostavio duboke tragove u svjetskoj, pa tako i u hrvatskoj kulturi, duhovnosti i društvu.
Dominikanske zajednice su osim duhovne imali važnu pedagošku i kulturnu ulogu. Njihovi samostani bili rasadište znanja i filozofske misli. Dominikanski lektori, završavali su studije na najglasovitijim europskim sveučilištima.
Osnivač dominikanskoga reda Dominik Guzmán i posebice njegov učenik Humbert de Romanis ugradili su ljubav prema knjizi u same temelje reda.
Početkom XIV. st. generalni kapitul reda naredio je da svi samostani moraju imati knjižnice. Među nužne autore navedeni su Toma Akvinski i Aristotel.
Dominikanski red utemeljitelj je Generalnog studija u Zadru – najstarijeg hrvatskog sveučilišta.
Bolski dominikanski samostan je 66 godina (1907. – 1973.) bio intelektualno središte u kojem je djelovala škola koju nisu pohađali samo kandidati za dominikanski red već i svjetovnjaci željni znanja.
Njegova bogata knjižnica čuva dragocjene rukopise, rijetke knjige i prvotiske među kojima je najdragocjeniji Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483., (izložen u muzeju) prva hrvatska i slavenska inkunabula koja nije tiskana latinicom, nego nekim drugim pismom, tj. glagoljicom, ujedno dvobojno, crveno i crno. Jedna je od najljepše tiskanih inkunabula uopće, pronađena u Dračevoj luci.
U njezinom fondu nalazi se još deset inkunabula, među kojima su: Misli sv. Tome iz 1481., Sv. Pismo novoga zavjeta iz 1494. i Sv. Vinko Fererski, dominikanac iz 1525., kao i vrijedni antifonari, zbornici antifona s tekstom i notama crkvenog gregorijanskog korala na pergameni iz 14. st. i graduali, zbirke psalama također na pergameni iz istog stoljeća, izloženi u muzeju.
Među najznačajnijim osobama bolske dominikanske prošlosti spadaju:
fra Luka Bračanin, rođen oko 1557. god., rodom iz Bola, prevoditelj Psalama Davidovih na dalmatinsku čakavštinu s kraja 16. st., dakle, na živi narodni jeziku, ali s dosljednim oslanjanjem na latinski izvornik;
fra Anđelo Bojanić, rođen 1828. u Starom Gradu, dugogodišnji bolski župnik.
U djelu na talijanskom jeziku Povijesno-statistički osvrti o Bolu donosi prvi prikaz bolske povijesti s popisom bolske kulturne baštine. Za groblje kaže da nije kao ono u Pusi, ali među ljepšim u ovim krajevima. Što bi rekao danas?
Rajmund Kupareo, rođen 1914. u Vrboskoj, teolog, pjesnik, esejist, skladatelj, prevoditelj, nakladnik, član Čileanske akademije znanosti i umjetnosti, dobitnik brojnih priznanja u zemlji i inozemstvu. On s nepunih 11 godina dolazi u naše sjemenište i završava 6 godina gimnazije.
Dr. sc. Jure Trutanić, povjesničar iz Selaca, osvijetlio nam je život i djelo znamenitog dominikanca Hijacinta Boškovića, uglednog teologa, filozofa i pisca, koji se rodio u Selcima na Braču 1900., a umro 1947. u Starome Gradu na Hvaru. Osnovnu je školu pohađao u Selcima, a gimnaziju u dominikanskim sjemeništima u Bolu i Starom Gradu.
Zaredio se 1918. u Dubrovniku.
Studirao je filozofiju na Dominikanskoj visokoj bogoslovnoj školi i u Rimu na Angelicumu gdje je doktorirao1928. godine.
Vratio se u Hrvatsku, neko vrijeme boravio je u zagrebačkom dominikanskom samostanu, u Dubrovniku je bio profesor filozofskih predmeta i rektor Dominikanske bogoslovne škole, radio je u Senju i u Rijeci. U Rimu je postigao naslov magister in sacra theologia, koji je najviši akademski stupanj kod dominikanaca.
Kad je u Hrvatsku došao na vlast režim koji je bio marionetom osovinske Njemačke, pokušao je spasiti obitelj Slobodana Langa, čim im se život našao u ugrozi.
Sumišljenik je filozofsko-teološke misli Tome Akvinskoga, otvoren za dijalog sa suvremenom mišlju.
U djelu Filozofski izvori fašizma i nacionalnoga socijalizma razmatra karakter totalitarne države i odnos pojedinca prema državi.
Bio je prvi u Europi koji je otvoreno analizirao nacističko zlo.
U knjizi Problem spoznaje zastupa prvenstvo ontologijske problematike, tj. temeljnih pitanja o postojanju, nad noetičkom.
Djelom Sjedinjenje s Bogom na nov način u našoj teološkoj asketsko-mističkoj literaturi tretira duhovni život.
Padre Ante Kazoti, župnik i prior dominikanskog samostana, pozdravio je nazočne i rekao da svaki dominikanski samostan ima tri crkve: onu u kojoj živi Isus, blagovaonicu i knjižnicu.
Naglasio je da je Istina geslo dominikanskoga reda i da je Hijacint Bošković traganjem za njom uronio u samu njegovu bit.
