U okviru dugogodišnjeg programa promidžbe hrvatske kulture i umjetnosti HUM / CROART, a u suradnji s Umjetničkom akademijom u Splitu i HNK u Splitu, „Hrvatska čitaonica“ Bol organizirala je predstavu Zmajevo selo iliti je tribo čo pomoć koja se odigrala deset puta tijekom ljeta 2015. godine.
Priču o pustinjacima koji su s kopna bježali pred Turcima i nastanili se u Zmajevoj špilji i pustinjačkim samostanima oko Murvice, i o njihovom suživotu s lokalnim stanovništvom, kroz predstavu pričaju glumci studenti Umjetničke akademije u Splitu i sami mještani Murvice kao glumci naturščici u svojem originalnom izričaju i ambijentu.
To je interaktivna višejezična predstava u pokretu kroz selo namijenjena stranim gostima i prva predstava s tematikom iz murvičke povijesti. Redatelji predstave su Jadranka Nejašmić i Franjo Đaković, a scenarij su pisali Jadranka Nejašmić, Franjo Đaković i Tonči Žuljević.
U povijesnoj rekonstrukciji korišteni su zapisi iz poznate Valierove apostolske vizitacije, posjete veronskog biskupa Augustina Valiera iz 1579. godine. Valier je pohodio Dalmaciju i Istru s ciljem kontrole provedbe crkvenih reformi, a njegovi zapisnici danas imaju neprocjenjivu vrijednost jer detaljno opisuju ljude, običaje, ljudske odnose i sve prilike koje je veronski biskup zatekao u svojem posjetu. Sudjelovanje u ovoj predstavi mještani Murvice prihvatili su s radošću aktivno doprinoseći uprizorenju sjećanja iz priča svojih predaka. Zahvaljujući pripremama za predstavu, pokrenuta je i akcija čišćenja Murvice, pa se u ovom slučaju dogodio sretan spoj umjetnosti, kreativnosti mještana, ekologije i turizma.
Bolski umjetnik Ivica Jakšić Čokrić Puko za ovu je predstavu posebno izradio veliki kameni reljef s motivima iz Zmajeve špilje postavljen na lokaciji koja će predstavljati dom pustinjaka.
Nera Nejašmić Kozina i Petar Kozina dizajnirali su logo i sav promidžbeni materijal.
Šime Strikoman napravio je istoimeni film koristeći medije fotografije i kamere. On je u ulozi gledatelja, s kamerom u ruci, na vrlo sugestivan način prenio atmosferu i ushićenje turista koji su posjetili Murvicu i doživjeli prikaz suživota puka toga pitoresknog mjesta, njegove netaknute prirode i pustinjaka.
Da bi film izgledao što izvornije i da bi se priča mogla prenijeti što emotivnije, neki inserti su snimani na drugim lokacijama.
Film je u produkciji „Hrvatske čitaonice“ na 19. ITF’CRO 2016. / Međunarodnom festivalu turističkog filma u Solinu proglašen najboljim filmom festivala u filmskom prikazu predstave tradicijskog života, a ravnateljica knjižnice Jadranka Nejašmić je od Europskog društva turističkih novinara dobila Povelju za posebne zasluge u turizmu.
Iste godine je hrvatski ogranak Međunarodne federacije turističkih novinara i pisaca u turizmu (FIJET) u suradnji sa Zborom turističkih novinara Hrvatskog novinarskog društva (HND) dodijelilo Šimi Strikomanu nagradu „Marko Polo-slavni putopisac 2016″ za najbolji turistički putopis.
„Majstorska kamera vođena specifičnom kreativnom redateljskom osobnošću Šime Strikomana, stvorila je izuzetno pitko filmsko djelo.
On je s kamerom u ruci prenio atmosferu kao i ushićenje turista koji su posjetili Murvicu i doživjeli predstavu.
Koristeći se mnoštvom tehnika vizualnog izraza: fotografija, video, film, ujednačio je postulate, te oni sinergijski stvaraju jedinstvenu filmsku ekspresiju“, stoji u obrazloženju komisije.
Na 8. Festivalu Trsat – festival hrvatskih katoličkih filmova, kojega organizira Istra film iz Rijeke uz pomoć Turističke zajednice Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Hrvatskog audivizualnog centra i Franjevačkog samostana Trsat, film Šime Strikomana „Zmajevo selo“ nominiran je i prikazan u finalnoj večeri uz filmove Joška Marušića i Jakova Sedlara.
