akad. Josip Bratulić: Postanak, važnost i književno-povijesna vrijednost Povaljske listine

Predavanje akad. Josipa Bratulića o postanku, važnosti i književno-povijesnoj vrijednosti Povaljske listine i  projekcija snimljene scene
„Terra Croatica – Bročko blogo: Povaljska listina – krsni list otoka Brača“, autora Jadranke Nejašmić i Šime Strikomana, održani su 19. srpnja 2018. god.

Povaljska listina najstariji je dokument pisan hrvatskom ćirilicom (tzv. bosančicom) i jedan od najvažnijih i najstarijih hrvatskih povijesnih i jezičnih spomenika uopće.  Posjedovna je isprava benediktinskoga Samostana sv. Ivana Krstitelja u Povljima napisana na listu pergamene. Posjedovna je isprava benediktinskoga Samostana sv. Ivana Krstitelja u Povljima napisana na listu pergamene. Sačuvan je prijepis iz 1. prosinca 1250. god. koji je načinjen na osnovi izvornika iz 1184. god. kada se u biskupijskoj palači na Bolu sastalo vijeće s bračko-hvarskim knezom Brečkom, županom Prvošem, sucem Dasenom, brašćikom Prvoslavom, biskupom Nikolom i bračkom vlastelom koja ima moć odlučivanja, te predstavnicima puka, koji više nemaju nekadašnjeg udjela u odlučivanju, kao i opat Ratko koji je zatražio da se obnovljenom benediktinskom samostanu u Povljima vrate zemlje koje je posjedovao na područjima po Koncu, tj. po istočim bračkim predjelima. Ratkov uspjeh o vraćanju zemalja uklesan je na Povaljskom pragu.

Akademik Josip Bratulić rođen je u Sv. Petru u Šumi 1939. god. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu završio je studij hrvatskoga jezika i književnosti i komparativne književnosti. Na istom fakultetu magistrirao je  i doktorirao. Nakon završetka studija radio je u Staroslavenskom institutu »Svetozar Ritig«, a zatim je 1977. prešao na Filozofski fakultet, gdje je redoviti profesor na Katedri za stariju hrvatsku književnost do umirovljenja. Bio je dekan toga fakulteta u ratnom razdoblju. Objavio je monografiju o Istarskom razvodu, izdao je kritičko izdanje Vinodolskog zakona, priredio je Izabrane poslanice svetoga Jeronima te priredio i preveo Žitja Konstantina Ćirila i Metoda. Objavio je dosad tri knjige svojih rasprava: Istarske književne teme, Sjaj baštine i lzazov zavičaja, zatim monografiju o kiparu Želimiru Janešu, knjigu eseja Mrvice sa zagrebačkog stola, Leksikon hrvatske glagoljice, knjige Istra – zavičaj starina i ljepota i Pula oduvijek. Predsjednik je Matice hrvatske od 1996. do 2002. godine. S profesorom Želimirom Janešom ostvario je jedinstveno spomen-obilježje »Aleju glagoljaša Roč-Hum«, za koju je napisao i vodič.

 

 

Tlocrt crkve sv. Ivana Krstitelja i bazilike u Povljima

 

Povaljski prag

 

 

 

akad. Josip Bratulić: Postanak, važnost i književno-povijesna vrijednost Povaljske listine

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *