Dr.sc. Tvrtko Korbar: Geologija otoka Brača

Općinska knjižnica „Hrvatska čitaonica“ organizirala je u 26. srpnja 2018. predavanje dr. sc. Tvrtka Korbara: „Geologija otoka Brača“.  Kroz prezentaciju prikazane su mogućnosti izravne uporabe nove geološke karte i zanimljivi geoturistički lokaliteti ( napušteni kamenolomi, pogotovo antički) koji bi se kroz tematske projekte mogli urediti u atraktivne geoturističke lokalitete.

Dr. sc. Tvrtko Korbar, geolog, znanstveni savjetnik pri Hrvatskom geološkom institutu, bavi se uglavnom regionalnom geologijom i geološkim kartiranjem, stratigrafijom i karbonatnom sedimentologijom naslaga na području Dinarskoga krša. Najviše je istraživao jadransko područje u okviru nacionalnog projekta „Osnovna geološka karta Republike Hrvatske 1:50.000“, kojeg vodi od 2012. U 20-ak godina znanstvene karijere objavio je 115 radova čime je ostvario značajan doprinos popularizaciji geologije i geoznanosti općenito. 2016. dodijeljena mu je godišnja nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za područje prirodnih znanosti i matematike, a 2018. izabran je za člana suradnika HAZU u razredu za prirodne znanosti.

U drugom dijelu programa, autori projekta „Terra Croatica – Bročko blogo“, Jadranka Nejašmić i Šime Strikoman, prikazali su snimljene scene „Illyrios Brentos, nimfe i Dalmatika“ i „Koloč i macići“.

Koloč je neobično djelo prirode – dva kamena oslonjena na vrhu jedan na drugog koji tvore luk visok oko 12 m.  Smjestio se usred plodnog dolca 2 km zapadno od Nerežišća. Najveći je i najljepši među kukovima, tj. prstenasto oblikovanim dolomitnim stijenama.

Scena Dalmatike (rodonačelnica Dalmata) i nimfa i pored prirodnog fenomena – kamene skulpture na predjelu Brusje blizu Nadsela koju smo nazvali Illyris Brentos (Illyrios – praotac Ilira, brentos – ilirski naziv za jelena po kojem je Brač dobio ime). Prema starogrčkoj legendi, Illyrios, rodonačelnik ilirskog roda, sin je Feničanina Kadma i njegove žene Harmonije, kćerke boga Aresa i boginje Afrodite. Po nalogu proročišta, otiđoše oni u zemlju Ilira gdje im se rodi sin Illyrios po kojemu su Iliri dobili ime.

Nimfe u grčkoj mitologiju su pripadnica nižih ženskih božanstava – duhova prirode. Često se povezuju sa plodnošću, rastom drveća i vodom. Nisu besmrtne ali izuzetno dugo žive, otprilike 100 000 godina.

Standardni odjevni elementi kod žena su: hiton – donja haljina duga do stopala ili do ispod koljena i ogrtač s kapuljačom kojeg antički pisci nazivaju cucullus liburnicus. Haljina je mogla biti i u struku potpasana, tako da je gornji dio padao preko pojasa. Taj dio bi se ponovo opasao. Narodna medicina, zasnovana na upotrebi ljekovitih biljaka, bila je kod Ilira jako razvijena. Najcjenjenija bila je perunika, u antičko doba poznata pod imenom Iris Illyrica. Koristila se u medicinske i kozmetičke svrhe. Rado su se tetovirali i kitili. Od ukrasnih predmeta najznačajnije su fibule (kopče), pektorali, prstenje, ukrasne igle, narukvice, ogrlice… Ornamenti su najčešće u obliku sunčevog diska.

 

 

 

 

Koloč i macići

 

Illyrios Brentos, Dalmatika i nimfe

 

 

Dr.sc. Tvrtko Korbar: Geologija otoka Brača

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *