Terra Croatica – Bročko blogo: Zmajeva špilja – bračka Sikstina

Među murvičkim pustinjama, Zmajeva špilja je najstarije prebivalište pustinjaka u kojoj možemo pratiti kontinuitet življenja od ranog kršćanstva do naših dana.
U njoj se nalaze reljefi uklesani u živoj stijeni koje „nije moguće ni stilski ni vremenski odrediti“ (D. Domančić) i za koje se ne može pouzdano reći tko i kada ih je napravio.
Josip Ham je zaključio da je riječ o originalnom spomeniku iz starokršćanskog monaškog (cenobitskog) života.
Prvi čovjek koji je ovoj špilji posvetio cijelu knjigu je svećenik Ante Škobalj koji smatra da su reljefe izradili poljički svećenici glagoljaši u XV. st. prema Apokalipsi iz Knjige otkrivenja sv. Ivana Krstitelja.

Apostolski vizitator Augustin Valier, pohodivši špilju 1579. god. zabilježio je:
Blizu ove kuće (ženska Pustinja Stipančić) ogromna je špilja, unutar koje su sagrađene neke ćelije i kapelica s ukrašenim oltarom, križem, pozlaćenim svijećnjacima, oltarnicima, misalima i velikom množinom knjiga. Natrag 120 godina sva je ova mjesta sagradio svećenik Juraj Dubravić, pustinjak, i njih je prije smrti svojom oporukom ostavio istim pustinjakinjama.

Iz pisma Biskupskog ordinarijata u Hvaru, napisanog 31. svibnja 1536., doznajemo da se pustinjacima dopušta trajno izabrati svoga upravitelja i Pustinju staviti pod zaštitu Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije.

Zmajeva špilja duga je 20 m. Tri pregradna zida čine četiri prostora s crkvicom posvećenoj Bogorodici, dvije cisterne, ćelijama, jednim grobom unutar pećine i dva ispred nje. Na liticama obiju strana isklesani su reljefi.
Sama kompozicija reljefa, utkana u svrhovitost Zmajeve špilje, nedvojbeno govori o umjetniku koji nije bio improvizator, neznalica ili naivac. On je djelovao i radio iz životne upravljenosti na Boga. Sve učinjeno, i s prirodom usklađeno, upućuje na monaško, pustinjačko mjesto, na kršćansku tradiciju te na različite faze izgradnje i dogradnje. (don Juraj Batelja)

Na zapadnoj strani litice pećine veliki je reljef sa središnjim likom zmaja s rastvorenim raljama prema „ženi obasjanoj suncem“ u polumjesecu – simbol vječne tajne sukoba dobra i zla.

I znak veliki pokaza se na nebu: žena ogrnuta suncem i mjesec pod njezinim nogama i na glavi njezinoj kruna od dvanaest zvijezda!
I pokaza se drugi znak na nebu, evo, zmaj veliki, vatreno crveni sa sedam glava i deset rogova.(XII, 1,3)

Zmaj je prvim nogama oslonjen na  okrugli pladanj koji je, možda, jezero, lokva – zmajevo prebivalište. Iznad njegove glave prikazan je leopard s medvjeđim nogama kojima drži odsječenu glavu sa široko razvaljenim ustima.

I vidjeh iz mora zvijer izlazi sa deset rogova i sedam glava, na rogovima joj deset kruna, na glavama bogohulna imena. Ta zvijer što je vidjeh bijaše nalik na leoparda, noge joj kao noge medvjeda, usta kao usta lava…i ona otvori usta da psuje Boga i huli ime njegovo...(XIII,1-2,6)

Promatrajući i ostale reljefe, bivamo ushićeni vjernošću ilustracije Ivanovog viđenja, opisanog u Apokalipsi.
Zmajeva ili Drakonjina pećina čuva osebujan svijet, koji kao da se preselio iz snoviđenja. (P. Šimunović)

Ovo je petnaesta scena projekta „Terra Croatica – Bročko blogo“, autora Jadranke Nejašmić i Šime Strikomana koju su osmislili Jadranka Nejašmić i Zoran Kojdić.
Kostime je kreirala Jadranka Nejašmić, redatelj i direktor fotografije je Šime Strikoman, a njegov asistent je Božo Nejašmić.

Glumci: Pero Trutanić i Zoran Kojdić.

Zahvaljujemo na posudbi: kostima – Goranu Golovku, intendantu, Damiru Pundi, dir. tehnike i garderobijerkama: Zdravki Drlje, Vesni Jurić i Ivani Vlahović u HNK Split, kožica – dr. sc. Vjekoslavu Koljatiću i Ivici Šćepanoviću Truti, štapa sa zvonom – Ivici Nižetiću, alata – Đuri Mihoviloviću, Boži Nejašmiću na pomoći pri izradi kostima od kostrijeti, Ivici Kovačeviću, dir. poduzeća „Jako vino“ na prijevozu do Zmajeve špilje, Zdenki Petek na dogovoru prijevoza, Zoranu Kojdiću na svekolikoj pomoći pri organizaciji.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Terra Croatica – Bročko blogo: Zmajeva špilja – bračka Sikstina

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *